Connect with us

SLOBODNA VOJVODINA

Kome mogu da se obrate žrtve nasilja u Srbiji?

Published

on

Danas se obeležava Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. U Srbiji postoji veliki broj SOS telefona na koje žene mogu da se jave i od njih dobiju besplatnu psihološku ili pravnu pomoć.

Nasilje je jedan od problema sa kojim se suočavaju žene u Srbiji, a brojne su adrese na koje žrtve mogu da se jave, ukoliko do nasilja dođe. Neke od njih su sigurne kuće, centri za socijalni rad i SOS linije.

Autonomni ženski centar je ženska nevladina organizacija čiji se rad temelji na principima feminizma, a koja pruža psihosocijalnu podršku i informacije koje su potrebne u slučaju pravnih problema a takođe, u slučaju nasilja nad ženama, daju informacije i upućuju dalje savete. Njihova telefonska linija radi radnim danima od 10 do 20h. Moguće je ih je dobiti na broj 0800 100007.

Astra  je organizacija koja se bavi iskorenjivanjem svih oblika eksploatacije i trgovine ljudima, posebno žena i dece. Organizacija pruža pravnu pomoć i psihološko savetovanje, psihoterapiju, medicinsku pomoć, daje informacije o vidovima podrške i pomoći na teritoriji Srbije i u inostranstvu, podršku i praćenje kroz institucionalne procedure i asistencija u ostvarivanju njihovih ljudskih prava, kao i podršku u potrazi za nestalom decom. Broj na koji se žrtve mogu javiti je 011 785 0000, a linija je otvorena 24 časa. Takođe, kako navode iz Astre, moguće ih je kontaktirati i putem društvenih mreža.

Još jedna organizacija koja se bavi zaštitom žrtava trgovine ljudima je Atina. Žrtvama pružaju brojne vrste pomoći: psihosocijalnu podršku, psihološku podršku u vidu savetovanja, pravnu podršku i različite programe osnaživanja i pomoć pri zapošljavanju. Moguće je ih je kontaktirati na dva broja telefona: 011 322 00 30 i 061 638 40 71, a možete ih dobiti i mimo radnog vremena, koje je radnim danima od 9 do 17 časova.

Organizacija Iz kruga bavi se pružanjem podrške i osnaživanjem žena sa invaliditetom i njihovim porodicama, a koje su izložene nasilju i diskriminaciji. Od njih se moće dobti psihosocijalna i psihološka pomoć, kao i pravna podrška, u radnom vremenu od 10 do 16 časova, a njihovi kontakt brojevi su 011 3448 045 i 060 3448 045. Kako kažu iz organizacije, mesečno beleže 30 korisnica koje prijavljuju nasilje, ali i više onih koje se jave zbog psihološke podrške.

Viktimološko društvo Srbije bavi se razvojem nauke o žrtvama i unapređenju zaštitu žrtava krivičnih dela, kršenja ljudskih prava i drugih oblika nasilja. Bave se pružanjem emotivne podrške žrtvama kroz razgovor, kao i pružanjem pravne pomoći i davanjem informacija o tome kome žrtve mogu dalje da se obrate, a imaju i centar za istraživanje i edukaciju.  Njihovi brojevi telefona su 011 22 88 040, 065 5486 421 i 063 35 66 13, a radno vreme je od 10 do 20 časova, radnim danima.

Na broj Sigurne kuće u Beogradu mogu se javiti žrtve nasilja da bi, pored podrške, zbrinjavanja, dobile i besplatnu pravnu pomoć. Pravne usluge pružaju dve advokatice koje dolaze dva puta nedeljno. Ukoliko je ženama potrebno zbrinjavanje, tog trenutka se reaguje i žena dobija smeštaj. Radno vreme je od 10 do 19 časova, od ponedejka do petka. Broj telefona je 0800 011 011

Gradski centar za socijalni rad Beograd, kao i njihov Centar za brak i porodicu rade svakog dana od 7.30 do 15.30 časova, a brojevi telefona na koji se žrtve nasilja mogu javiti su  011 319 1809 za Centar za socijalni rad i  011 265 0936 za Centar za brak i porodicu.

Mreža SOS Vojvodina se sastoji od pet ženskih organizacija u Kikindi, Zrenjaninu, Novom Bečeju i dve organizacije u Novom Sadu. Pružaju uluge konsultacija ženama koje su preživele porodično ili partnersko nasilje kroz uslugu besplatnog SOS telefona.  Obučene konsultantkinje ženama prvenstveno pružaju emotivnu podršku, a upoznaju ih sa pravima koja se odnose na zdravstvenu, socijalnu i pravnu zaštitu. Pomoć se može potražiti pozivom na broj 0800 10 10 10, radnim danima od 8 do 22 časa.

Oaza sigurnosti u Kragujevcu pruža pravnu i psihološku pomoć žrtvama nasilja, pozivom na 034 332 048 u periodu od 8 do 15 časova ili 063 102 98 33, koji je dostupan 24 sata.

Leskovačka organizacija Žene za mir nudi pravno ili psihološko savetovalište, kao i grupe samopomoći. Kontakt brojevi su 016 237 300, 016 237 301 i 0800 300 205, radnim danima od 10 do 15 časova.

KC DamaD / SOS telefon u Novom Pazaru je linija namenjena ženama i deci žrtvama nasilja, sa ciljem pružanja psihološke pomoći. Njihovi brojevi telefona su 020 332 755 i 020 332 750, a rade od 10 do 18 časova.

SOS Ženski centar Novi Sad žrtvama nasilja pruža besplatne konsultacije, a obezbeđeno je i pravno i psihološko savetovalište. Žrtve se mogu javiti na  021 422 740 i 069 1936 899, radnim danima od 17 do 21 sat.

U Novom Sadu takođe postoji i Sigurna ženska kuća, čiji je kontakt  021 646 5746, a čija je pomoć dostupna 24 sata dnevno.

Niško Udruženje Romkinja “Osvit” predstavlja SOS telefon za Romkinje koje su žrtve nasilja. Ova organizacija žrtvama nudi psihološku pomoć, ali i pravno zastupanje. Njihovi brojevi 018 515318 i 0800 100 909 dostupni su 24 časa.

Sigurna kuća za žene i decu žrtve porodičnog nasilja, takođe u Nišu, pruža psihološku i savetodavnu pomoć svim ženama žtvama nasilja u porodici, u periodu od 8 do 16 časova, a njihov broj je 018 521 210.

Pored ovih organizacija, u Nišu je izuzetno aktivan i Centar za devojke, a moguće ih je kontaktirati putem Instagrama, Fejsbuka i TikToka, kao i na broj 018 203 033, u periodu od 9 do 17 časova.

Sigurna kuća u Pančevu pruža isključivo savetodavne uslogu u kojima pozivalac ostaje anoniman. Njihov kontakt telefon je 0800 100 113. Dostupni su svakog radnog dana od 9 do 19 časova.

I u Zrenjaninu takođe postoji Sigurna kuća, a njihovi kontakti su 064 64 88 103, 064 64 88 104 i 064 64 88 100, a rade od 7 do 19 časova.

Osim Sigurne kuće, u Zrenjaninu postoji SOS telefon edukativnog centra: 023 581 350 i 0800 10 10 10, a možete ih dobiti radnim danima od 10 d0 16 časova.

Takođe, postoje SOS telefon u Vranju: 017 410 822 o66 410 822 koji radi od 10 do 20 radnim danima i vikendom od 17 do 20 časova, zatim i u Užicu: 0800 333 445, sa radnim vremenom od 8 do 20 sati, ali i Prihvatilište za žrtve nasilja u porodici, “Kneginja Ljubica” u Kragujevcu, koje možete dobiti pozivom na neki od brojeva: 034 302 866, 034  370 195 ili 065 6120 490.

Treći osnovni sud žrtvama nasilja može da pruži pomoć u slučajevima u kojima, kako kažu, žrtve misle da imaju osnov za tužbu. Njihovo radno vreme je radnim danima i subotom od 8 do 15.30 časova, a broj koji možete pozvati je 011 2018200.

Takođe, žene koje trpe nasilje u porodici mogu da kontaktiraju i neke od Fejsbuk grupa i stranica, koje će im u kratkom roku izaći u susret. Organizacije koje imaju svoje Fejsbuk grupe su Žene protiv nasilja, Sigurna ženska kuća, Centar za devojke, Autonomni ženski centar, Regionalna mreža JUG – žene protiv nasilja, kao i Novinarke protiv nasilja nad ženama.

Međutim, mnoge orgaizacije koje se bave ovim problemom nismo mogli da dobijemo. Incest trauma centar, Sigurna kuća u Jagodini, Centar za podršku ženama sa SOS telefonom u Kikindi, Udruženje Fenomena sa SOS telefonom iz Kraljeva, Udruženje žena Peščanik iz Kruševca, SOS telefon na jezicima manjina u Novom Bečeju, niški Ženski istraživački centar u saradnji sa Pravnim fakultetom, SOS telefon organizacije Femina, Sigurna kuća u  Smedrev, SOS telefon i sklonište u Somboru, Ženska alternativa Sombor, SOS telefon u Vlasotincima, kao i Centar za prava žena u Vršcu su organizacije i udruženja na čije se telefone niko nije javio.

DANAS

Continue Reading
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

SLOBODNA VOJVODINA

Biber: Srbija nije demokratska država i u EU to znaju, ali postoje veći problemi u svetu

Srbija formalno jeste, ali suštinski nije demokratska država jer se izbori ne održavaju u demokratskim uslovima, izjavio je stručnjak za Balkan Florijan Biber

Published

on

By

Biber je direktor Centra za proučavanje Jugoistočne Evrope na Univerzitetu u Gracu.

On je rekao televiziji N1 da su evropski zvaničnici svesni stanja srpske demokratije, ali da za EU postoje veći problemi u svetu od postojećeg stepena autoritarnosti u Srbiji.

“Teško da će se evropski zvaničnici baviti time dok ne dođe do veće nestabilnosti”, kazao je Biber.

Kako kaže, “dok je stabilno, nije problem za evropske zvaničnike”.

On je rekao da je Srbija imala veći stepen demokratije pre 10 i pre 20 godina i dodao da su predstojeći izbori prilika da se pokaže da postoji jasna proevropska opozcija i demokratski akteri koji će biti partneri EU.

“Ako bi pobedili u Beogradu, to bi bila prilika da pokažu da su u stanju da vladuju, da odlučuju i da imaju zajednički program. Pobeda na lokalnom nivou možda bi bila prvi korak”, naveo je.

Dodao je, međutim, da je opozicija u Mađarskoj i Turskoj pobedila u glavnim gradovima, ali ne i na državnom nivou, jer je “u nedemokratskim uslovima teško pobediti”.

Biber je rekao i da ne zna ni za jednu partiju u Evropi koja ima broj članova kao Srpska napredna stranka i dodao da to “nije pokazatelj podrške nego toga koliko je preuzela kontrolu nad državom i društvom”.

izvor: https://www.021.rs/story/Info/Srbija/360828/Biber-Srbija-nije-demokratska-drzava-i-u-EU-to-znaju-ali-postoje-veci-problemi-u-svetu.html

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Vojvođani: Zrenjaninski naprednjaci nesposobni da reše problem pijaće vode

Građani Zrenjanina navikli su na činjenicu da se predizborna obećanja SNS vlasti nikada ne ostvare, i da su u pitanju samo bajke.

Published

on

By


Naprednjaci su vični predizbornim trikovima, koji više podsećaju ma Potemkinova sela. Poslednja u nizu manipulacija stiže nam devet dana pred izbore.
Preduzeće Pannonian Water doo, koje realizuje projekat prečišćavanja vode za piće u Zrenjaninu, obavestilo je javnost da je počelo sa probnim preuzimanjem sistema za vodosnabdevanje grada, odnosno snabdevanjem grada vodom sa postrojenja za prečišćavanje vode.
Preduzeće je već u narednoj rečenici obaveštenja istaklo da je upotreba vode za piće i dalje zabranjena.
Naravno, ne radi se o rešavanju problema pijaće vode, nego o jaftinom marketinškom triku zrenjaninskih naprednjaka.
Ova predstava je već više puta igrana, a posle svake je rezultat bio isti=Voda i dalje nije ispravna. Jedanaest godina naprednjaci zamjavaju javnost i troše pare građana u neuspešnim projektima izgradnje fabrike vode.
Lokalna SNS vlast u Zrenjaninu ne može da reši niti jedan jedini problem, pa ni da građanima obezbedi ispravnu pijaću vodu.
Njihova vlast je bahata i nesposobna.
Došlo je vreme za promene.
Proleće 2024. mora značito odlazak naprednjaka sa vlasti u Zrenjaninu, s prvi korak moraju biti izbori 17. decembra ove godine.

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Proruski političar Dragan Stanojević na čelu srpskog ogranka ‘Druge Ukrajine’

U Srbiji je registrovano predstavništvo ruske nevladine organizacije “Druga Ukrajina”, koju je nakon odlaska u Rusiju osnovao Viktor Medvedčuk, bivši ukrajinski političar optužen za izdaju.
Na čelo ove organizacije došao je Dragan Stanojević, kandidat za poslanika Srbije, koji javno podržava rusku agresiju na Ukrajinu.

Published

on

By

Organizacija “Druga Ukrajina”, koju je osnovao Medvedčuk u Rusiji, preimenovana je. Nije više “regionalni” već “međunarodno-društveni pokret”.

Ovu informaciju objavili su novinari istraživačke mreže Ukrajinskog servisa Radija Slobodna Evropa “Šeme” (Schemes), pozivajući se na podatke iz zvaničnih registara Srbije i Rusije.

Prema Agenciji za privredne registre (APR), predstavništvo ruske organizacije “Druga Ukrajina” otvoreno je u avgustu 2023. godine.

Prema podacima iz zvaničnog registra, predstavništvo “Druga Ukrajina” (naziv ogranka na srpskom jeziku) za svoju delatnost navodi “uspostavljanje uzajamno korisne saradnje između naroda Srbije, Rusije i Ukrajine”. Ovlašćeni zastupnik predstavništva je Dragan Stanojević.

Dragan Stanojević je proruski političar. Od juna 2021. godine je pod sankcijama ukrajinskog Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu, i od tada mu je na tri godine zabranjen ulazak u Ukrajinu.

Dragan Stanojević sa Aleksandrom Duginom, fotografija sa Stanojevićevog Fejsbuk naloga.

Dragan Stanojević sa Aleksandrom Duginom, fotografija sa Stanojevićevog Fejsbuk naloga.

Stanojević je više puta javno iskazivao divljenje politici ruskog predsednika Vladimira Putina, odobravao stav mađarskog premijera Viktora Orbana, a takođe je podržavao rusku vojnu agresiju na Ukrajinu. Radovao se ruskom granatiranju centra Kijeva i bio ogorčen kada je Služba bezbednosti Ukrajine 2022. pritvorila Viktora Medvedčuka.

Stanojević je na čelu organizacije za dijasporu “Sabor srpske dijaspore” i međunarodne proruske nevladine organizacije “Ujedinjena srpska dijaspora Evroazije”.

S Fejsbuk profila Dragana Stanojevića.

S Fejsbuk profila Dragana Stanojevića.

Dragan Stanojević trenutno je i kandidat proruske stranke “Mi smo glas naroda” na vanrednim parlamentarnim izborima zakazanim za 17. decembar 2023. godine. Na stranicama njegovih naloga na društvenim mrežama mogu se pronaći zajedničke fotografije sa srpskim državnim zvaničnicima. Na primer, sa bivšim predsednikom Srbije (2012-2017) Tomislavom Nikolićem i bivšim premijerom, a sada predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

S Fejsbuk profila Dragana Stanojevića.

S Fejsbuk profila Dragana Stanojevića.

Krajem ’90-ih i početkom 2000-ih Dragan Stanojević je živeo u Ukrajini. Bio je na čelu “Srpske zajednice u Ukrajini”, učestvovao u javnim akcijama u Kijevu i na sastancima “Putinove političke partije”.

S Fejsbuk profila Dragana Stanojevića.

S Fejsbuk profila Dragana Stanojevića.

Prema platformi Jukontrol (YouControl), u Ukrajini je Dragan Stanojević i dalje na čelu Zajedničke firme “Jug-Ukr-Kontrakt” DOO, sa imovinom u Kijevskoj i Dnjepropetrovskoj oblasti.

Novinari Radija Slobodna Evropa kontaktirali su Stanojevića za komentar. U svom odgovoru je podvukao:

“Moja ideja nije da pomognem Medvedčuku, siguran sam da mu nije potrebna moja pomoć, već da pomognem Ukrajincima koji se prijave. Nećete uspeti da me uvučete u vaš politički rat, jer je vlast privremena, a narod večan, a ja za narod činim sve što mogu. Nikada nisam podržavao nikakvu agresiju i neću. Kao što neću podržati ukrajinsku vlast koja je suštinski uništila Ukrajinu koju sam voleo, koja svojom politikom uništava cvet ukrajinske nacije i vodi rat protiv neistomišljenika. Upozorio sam Ukrajinu kuda će voditi politika Majdana.”

Posle osnivanja predstavništva u Srbiji, “Druga Ukrajina” je u ruskom registru preimenovana. Sada to nije “regionalni društveni pokret” već “međunarodno-društveni pokret”. Takođe, promenjen je i šef organizacije Viktora Medvedčuka. Roman Kovalenko, državljanin Rusije , zamenio je bivšeg voditelja kanala “112 Ukrajina” Denisa Žarkiha.

Pedesettrogodišnji Roman Kovalenko je rodom iz Donjecke oblasti. Kao optuženi u krivičnom postupku za izvršenje krivičnog dela predviđenog u članu 2, stavu 258-5 Krivičnog zakona Ukrajine (finansiranje terorizma) 2021. je pozvan u Artemivski gradski i okružni sud Donjecke oblasti.

Kovalenko na svojim stranicama na društvenim mrežama deli Medvedčukove članke i napominje da je on pravnik, doktor ekonomskih nauka i šef izvršnog komiteta međunarodne organizacije “Druga Ukrajina”. Istovremeno, Viktor Medvedčuk je, kako se navodi na sajtu, predsednik saveta ove organizacije.

Fotografija sa stranica Telegrama i VK Romana Kovalenka

Fotografija sa stranica Telegrama i VK Romana Kovalenka

“Šema” je ranije objavila da su se političkom pokretu “Druga Ukrajina”, koji je u Rusiji napravio Viktor Medvedčuk optužen za izdaju, pridružili begunci iz Ukrajine – politički komentatori već zatvorenih proruskih TV kanala, poslanici mesnih odbora i optuženi za izdaju države i separatizam. Uspeli su da izbegnu kaznu i napuste Ukrajinu, a neki od njih su pobegli nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, 24. februara 2022. godine.

Predsednik Rusije Vladimir Putin kum je ćerke Viktora Medvedčuka, Darine.

izvor: https://www.google.com/amp/s/www.slobodnaevropa.org/amp/medvedcuk-druga-ukrajina-srbija-stanojevic/32720887.html

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

LSV: Vojvođani kreću na turneju, predstaviće program „Na ravne časti“

NOVI SAD – U narednih osam dana kandidati liste Vojvođani obići će desetine mesta u kojima će predstaviti svoj program „Na ravne časti“ i razgovarati sa građanima o problemima njihovih sredina

Published

on

By

Predsednik Vojvođana LSV Bojan Kostreš sa koalicionim partnerima i kandidatima izborne liste Vojvođani za pokrajinsku skupštinu, od sutra kreće na turneju po selima, gradovima i opštinama Vojvodine, u kojima će građanima predstaviti svoj izborni program „Na ravne časti“.

Turneja kojom će obići nekoliko desetina mesta širom Vojvodine trajaće sve do predizborne tišine, a za cilj ima da se kandidati lično predstave i razgovaraju sa svim građanima o problemima koje dele.

” Važno nam je da čujemo svakoga ko živi u Vojvodini, koji su njihovi problemi i kako možemo da ih rešimo. Vojvodina je naša kuća u kojoj zajedno živimo, jedino saradnjom i poverenjem možemo taj život napraviti boljim, očuvati naš vojvođanski način života i ponovo stvoriti bogatu, stabilnu i dostojanstvenu Vojvodinu” – istakao je Bojan Kostreš, predsednik Vojvođana LSV i nosilac liste Vojvođani za pokrajinsku skupštinu.

Tokom turneje Vojvođani će obići nekoliko desetina mesta gde će se susresti sa građanima Vojvodine, a obilasci kreću već od ovog petka, kada će u prvom danu svoj program predstaviti građanima Sombora, Novog Sada i Kikinde.

Program „Na ravne časti“ nudi rešenja iz oblasti ekonomije, poljoprivrede, zdravstva, pitanja mladih, obrazovanja, infrastrukture i mnogih drugih, a kao temeljni preduslov vidi poresku decentralizaciju i ravnopravnu podelu novca od poreza između države, pokrajine i lokalnih samouprava, a koji trenutno sav odlazi u centralnu blagajnu vlasti u Beogradu.

Sa Vojvođanima će u petak, 8. decembra, razgovarati građani Sombora (od 9h do 11h na gradskoj pijaci, Trg Svetog Trojstva), Novog Sada (od 16.30h do 17h kod Katedrale, ugao ulica Zmaj Jovine i Modene) i Kikinde (od 20h, u stranačkim prostorijama Vojvođani LSV na Trgu srpskih dobrovoljaca broj 30).

izvor: https://www.rtv.rs/sr_lat/izbori-2023/pokrajinski-izbori/lsv-vojvodjani-krecu-na-turneju-predstavice-program-na-ravne-casti%E2%80%9C_1499742.html

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Bešlin: SPS i naprednjaci rehabilituju Slobodana Miloševića i devedesete

Istoričar Milivoj Bešlin izjavio je da Socijalistička partija Srbije i Srpska napredna stranka pokušavaju da rehabilituju režim i lik Slobodana Miloševića i da nas vrate u devedesete godine

Published

on

By

„To je najmračnija decenija u modernoj istoriji Srbije…. Rehabilitaciju politike devedesetih godina ne rade samo Dačić i socijalisti, to rade i naprednjaci i Aleksandar Vučić. Ona je u funkciji obnavljanja politike koja je u osnovi – politika revanšizma“, istakao je Bešlin.

„Reč je o rehabilitaciji ne samo Slobodana Miloševića, nego jedne autoritarne, korumpirane i po svojoj osnovi i suštini – duboko zločinačke politike, koja je okarakterisala Srbiju tokom devedesetih. Tada su Milošević, socijalisti i radikali vladali nama, a to rade i sada. Ono što je karakterisalo te godine su laži, neistine, falsifikati, represija i nasilje“, podsetio je Bešlin u Danu uživo.

Dodaje da je devedesete obeležilo i brutalno nasilje nad studentima, opozicionim aktivistima, pa i mirnim građanima.

„Sve demonstracije devedesetih su bile mirne, a građani su bili redovno prebijani. Dešavala su se i ubistva političkih protivnika, kao i novinara. Pomenimo Slavka Ćuruviju, koga je po naredbi samog vrha ubila država na Uskrs 1999. godine. Desila su se i dva pokušaja atentata na Vuka Draškovića, od kojih je jednom ranjen, a drugi put su poginula četvorica njegovih bliskih sagovornika“, navodi Bešlin.

Ističe da su ratovi obeležili devedesete, a da je ključnu ulogu u njima imao Miloševićev režim.

„Ne smemo zaboraviti ni hiperinflaciju koja je namerno bila sistematski izazivana da bi se građani pljačkali. Imali smo i propast banaka, kao i propast stare devizne štednje. To je najmračnija decenija u modernoj istoriji Srbije“, istakao je Bešlin.

Smatra da se Dačić pominjanjem Slobodana Miloševića u predizbornoj kampanji obraća jednom delu starih birača ove stranke, koji su zadržali sentimente prema toj i takvoj politici.

„To je strašno. Jedan značajan broj građana Srbije koji su u velikoj meri bili žrtve takve politike, zahvaljujući gebelsovskoj propagandi, nije u stanju da prepozna koliko je taj režim devedesetih odgovoran za njihovo loše stanje. I tada i danas. Oni su pod uticajem te strašne propagande, nemogućnosti da se otvori jedna otvorena i slobodoumna debata, i oni se njima na taj način obraćaju“, konstatuje Bešlin.

On je ocenio da televizije sa nacionalnom frekvencijom punu deceniju „ispiraju mozak“ velikom broju građana koji ih prati.

Konstatuje da su se u dnevnopolitičke svrhe vratili i termini koji su iz devedesetih, ka što su „srbomrzac“ i „ustaša“.

„Opozicija tada nije bila viđena kao politički protivnik, već je viđena kao neprijatelj koji mora biti uništen. A ako pogledate danas, videćete istovetni odnos prema opoziciji kao i devedesetih godina. Dakle, to nije politički konkurent sa kojim ulazite u civilizovanu polemiku, već se opozicija doživljava kao apsolutni neprijatelj koji mora biti uništen“, zaključio je Bešlin.

(N1, foto: Gradski portal)

izvor: https://autonomija.info/beslin-sps-i-naprednjaci-rehabilituju-slobodana-milosevica-i-devedesete/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Evropski savet traži da Sporazum o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije uđe u Poglavlje 35

Evropski savet tražiće od Evropske Komisije da im “hitno dostavi predlog za izmene i dopune merila iz Poglavlja 35”, kojim bi u to pregovaračko poglavlje sa Srbijom bili uključeni Sporazum o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije i Aneks o njegovoj primeni, navodi se u prvom nacrtu zaključaka evropskih lidera prepremljenjih za predstojeći samit u koje je N1 imao uvid

Published

on

By

U nacrtu se navodi i rok – kraj januara 2024. godine.

Istim dokumentom evropski lideri pozvaće Srbiju i Kosovo da „u potpunosti poštuju i sprovode“ i briselski Sporazum i njegov ohridski Aneks „bez daljeg odlaganja i preduslova“, naglašavajući da se to odnosi i na osnivanje Asocijacije/Zajednice opština sa srpskom većinom.

„EU Savet pozdravlja spremnost Srbije i Kosova da prihvate nacrt statuta koji je stranama predstavio medijator EU, uz razumevanje da je potrebno dalje raditi na ovoj osnovi“, dodaje se u tom dokumentu, ali i izražava žaljenje „zbog izostanka njegove primene“.

Predsednici Vlada i država članica EU podsećaju da su normalizacija odnosa dve strane i sprovođenje obaveza iz dijaloga „suštinski uslovi na evropskom putu“ i upozoravaju da „obe strane rizikuju da izgube važne prilike u nedostatku napretka“.

Lideri 27 država članica EU očekuju od Srbije da u potpunosti sarađuje i preduzme sve neophodne mere da se počinioci napada na građane, pripadnike KFOR-a, organa za sprovođenje zakona i novinara tokom demonstracija 29. maja, kao i nasilnih napada na Kososvku policiju 24. septembra na severu Kosova, uhapse i brzo privedu pravdi, dodaje se u prvom nacrtu zaključaka Evropskog saveta pripremljenih za decembarski sastanak.

Evropski Savet ponavlja da nema opravdanja za nasilje, oštro osuđuje nasilne akte i žali što Srbija nije preduzela dovoljne mere u tom pogledu.

U istom dokumentu EU Savet izražava zabrinutost zbog jačanja vojnih snaga Srbije u blizini Kosova, ali i konstatuje da je potom došlo do smanjenja trupa i opreme.

„Srbija i Kosovo moraju da nastave sa stalnim naporima za deeskalaciju, da se uzdrže od jednostranih i provokativnih akcija koje bi mogle da dovedu do tenzija i nasilja i da zaustave retoriku koja izaziva podele“, dodaje se u prvom nacrtu zaključaka Evropskog saveta.

Evropski Savet pozdravlja to što je Srbija preduzela „neke korake“ u pravom smeru, uključujući javno podsticanje kosovskih Srba da učestvuju na lokalnim izborima na severu Kosova, ali i dodaje da bi trebalo da „podstakne kosovske Srbe da se vrate u institucije koje su napustili“.

Lideri država članica EU podsećaju na svoj raniji zaključak da će izostanak smirivanja situacije na terenu „imati posledice“ i pozivaju se na raniju izjavu šefa EU diplomatije Žozepa Borelja, „da je spreman da proceni dalje mere i prema Srbiji i prema Kosovu, ako bude potrebno“.

Ovo je deo prve verzije nacrta zaključaka koji bi trebalo da finalizuju i usvoje ministri evropskih poslova država članica EU na Savetu za opšte poslove 12. decembra, a potom potvrde lideri u okviru Evropskog saveta, na poslednjem ovogodišnjem redovnom samitu, koji je zakazan za 14. i 15. decembar u Briselu.

Očekuje se da dokument bude usvojen bez većih izmena.

Dan ranije, 13. decembra, u Briselu će biti održan i samit EU-Zapadni Balkan, na kome se očekuje dolazak lidera svih država regiona.

izvor: https://n1info.rs/vesti/nacrt-zakljucaka-evropskog-saveta-sporazum-o-normalizaciji-odnosa-kosova-i-srbije-uvrstiti-u-poglavlje-35/

Continue Reading

Trending