Evropskoj uniji, Ujedinjenom Kraljevstvu, Sjedinjenim Američkim Državama priključila se i Nemačka koja je juče imenovala bivšeg poslanika Bundestaga za Zelene Manuela Zaracina za specijalnog izaslanika za zapadni Balkan
Foto: FoNet/ Aleksandar Barda; EPA-EFE/ANDREJ ČUKIĆ; STEPHANIE LECOCQ; Wikipedia
Evropskoj uniji, Ujedinjenom Kraljevstvu, Sjedinjenim Američkim Državama priključila se i Nemačka koja je juče imenovala bivšeg poslanika Bundestaga za Zelene Manuela Zaracina za specijalnog izaslanika za zapadni Balkan
Sada će on, kako je rekla nemačka šefica diplomatije Analena Berbok, „blisko sarađivati sa specijalnim predstavnikom EU za dijalog Kosova i Srbije Miroslavom Lajčakom i visokim predstavnikom za BiH Kristijanom Šmitom. Snažan, stabilan i na miru zasnovan zapadni Balkan, odlučuje u jugoistočnoj Evropi takođe i o budućnosti EU.“
„Velika svetska četvorka“ tako šalje poruku da joj je ovaj deo Balkana važan budući da su još uvek otvorena pitanja dijaloga Beograda i Prištine, stabilnosti Bosne i Hercegovine kao i sprečavanje širenja negativnog uticaja Rusije na ovaj region.
Zelen od đačkih dana – Manuel Zaracin
Najnoviji izaslanik Nemačke Zaracin u prvom intervjuu koji je dao na novoj funkciji za Frankfurter algemajne cajtung kaže da veruje u „budući ulazak država Zapadnog Balkana u EU“ali i da je ovo „loše vreme da se bude neodlučan“.
Wikipedija
Govoreći o odluci Srbije da ne podrži uvođenje sankcija Rusiji što je od nje očekivala EU on je naveo da pretpostavlja da i predsednik Srbije Aleksandar Vučić vidi da ruska opcija nije atraktivna.
„U srpskom je interesu da zauzmu jasnu poziciju. U Ukrajini se pokazuje šta može da se desi kad se oslonite na ruska obećanja. Verujem da je to svima u Beogradu jasno. Za EU je važno da jasno formulišemo očekivanja koja imamo od Srbije“, dodao je on, a prenosi portal EWB.
A na svom tviteru je u prvoj reakciji na opvu vest naveo da zemlje zapadnog Blkana nisu samo geografski u srcu Evrope, one su u srcu evropske ideje
The #WEB6 are not only geographically in the heart of #Europe, they are at the heart of the European idea. I am by heart glad to serve our cooperation with the partners in and for the region as special envoy. @AuswaertigesAmt@ABaerbockhttps://t.co/e8TLPvzgd6
Njemu je od srca drago što će sarađivati sa partnerima u regionu kao specijalni izaslanik.
Zaracin je poslanik Zelenih u Bundestagi od maja 2008. do oktobra 2021.
Najpre je bio portparol Zelenih za Evropu, a potom za istočnu Evropu. Zelenima se priključuje kao đak sa 16 godina 1998.
Rođen je 1982. u Dortmundu, a od 1995. živi u Hamburgu. Studirao je istoriju, istočnoevropske studije i pravo, prvo na Univerzitetu u Bremenu, a zatim na Univerzitetu u Hamburgu.
Britanija poslala vrhunskog vojnika Stuarta Piča
A početkom decembra prošle godine zbog stalne britanske posvećenosti stabilnosti i prosperitetu u regionu i premijer Velike Britanije Boris Džonson imenovao je ser Stjuarta Piča za specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan.
Pič je tu ulogu preuzeo sa mesta predsedavajućeg vojnog komiteta NATO-a, uloge koju je obavljao od 2018.
On je služio i kao načelnik štaba odbrane Ujedinjenog Kraljevstva.
Foto: EPA-EFE/STEPHANIE LECOCQ
Prilikom postavljenja saopšteno je da će njegov rad, između ostalog, uključivati promovisanje jakih demokratskih institucija i otvorenih društava, pomaganje u suočavanju sa ozbiljnim i organizovanim kriminalom i drugim zajedničkim bezbednosnim izazovima, i podsticanje rešavanja nasleđenih pitanja poput ratnih zločina i nestalih lica.
U Bosni i Hercegovini, aktivnosti Ser Stjuarta će podržati rad međunarodnog visokog predstavnika Kristijana Šmita, rešavanju svih pretnji stabilnosti u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, a kada je reč o Srbiji i Kosovu, on će sa partnerima raditi na podršci dijalogu Srbije i Kosova i normalizaciji odnosa uz posredništvo Evropske unije.
Ubrzo po imenovanju, Pič je sredinom februara, došao u posetu Beogradu, da kako je Danas pisao, proveri prozapadnu orjentisanost Srbije.
Nakon sastanaka sa predstavnicima državnog vrha, iz šturih saopštenja moglo se saznati da je rekao da njegovo imenovanje predstavlja jasan znak kontinuirane britanske posvećenosti bezbednosti, stabilnosti i ekonomskom napretku Zapadnog Balkana i da se zalaže i podržava evropske integracije Srbije.
Dušan Janjić, osnivač Foruma za etničke odnose, za Danas je rekao da je ovo prvi put da Velika Britanija ima svog izaslanika za ovoj region, Janjić je kazao da je britanski premijer rekao da ovom regionu preti opasnost od oružnog nasilja, te da je ovo prilika da se to spreči diplomatijom, pregovorima i razgovorima sa lokalnim vođama.
– Ovde se biraju ljudi koji mogu da komuniciraju sa sadašnjim vođstvima i koji imaju odgovarajuće argumete u tim komunikacijama.Vrlo jasno im se stavlja do znanja, vaša opcija nije Rusija. Ako hoćete sa Rusijom vi ste onda obrisani za EU i NATO. I to najbolje mogu da urade Britanci – zaključio je Janjić.
A ser Stuart Pič ima i te kako, ako ništa drugo, vojničku disciplinu i iskustvo.
Iiskusni je vazduhoplovni obaveštajac, glavni maršal vazduhoplovstva, nekadašnji stariji oficir Kraljevskog ratnog vazduhoplovstva. Bio je komandant vazduhoplovstva NATO na KiM 2000.
Od 2016. do 2018. bio je načelnik generalštaba Britanskih oružanih snaga.
Rođen je 22. februara 1956. u Volsolu
Čvrsta ruka Amerike – Gabrijel Eskobar
Izaslanik SAD za Zapadni Balkana Gabrijel Eskobar startovao je u septembru prošle godine zamenivši Mejua Palmera.
Prva zapaženija izjava mu je bila da predsednik Srbije Aleksandar Vučić ima podršku SAD dokle god nastavlja da ide evropskim putem.
On je za Al Džaziru Balkans rekao da odnos Amerike i Srbije nije ni dobar ni loš, već komplikovan, a na 11. Bezbednosnom forumu u oktobru prošle godine da „Sjedinjene države nemaju u planu da biraju lidere na Balkanu“.
– Ne želim da razočaram neke, ali sankcije neće biti naš glavni alat, to nije rešenje za Balkan. Rešenje su izbori i motivisanje građana i javnosti da učestvuje u političkom prostoru. Mora da se otvori veći prostor za dijalog sa civilnim društvom. Bez obzira da li političari razumeju moje poruke, verujem da ih javnost razume – rekao je Eskobar.
Ipak, nekoliko meseci kasnije Eskobar kaže sankcije nisu primarno sredstvo američkog angažmana u regionu Zapadnog Balkana, ali imaju efekta i biće ih još, budući da je Amerika 5. januara uvela sankcije srpskom lideru u Bosni i Hercegovini Miloradu Dodiku i drugim osobama u regiji poput potpredsednika Srpske liste Milana Radoičića i biznismena sa severa Kosova Zvonka Veselinovića.
Eskobar je rekao da godinu dana vlasti predsednika Džoa Bajdena nije donelo značajnu promenu politike, ali da je obnovljen napor da se ponovo angažuju svi mehanizmima koji su bili uspešni, a to je da se ojača Dejton, da se podrži i obnovi dijalog između Srbije i Kosova, i bliska saradnja sa partnerima iz NATO-a, kako bi se osiguralo da mogu da ispune svoje NATO obaveze.
Nedavno je iskazao zabrinutost zbog odnosa vlasti u Srbiji prema izborima i istakao da vlasti na aprilskim izborima „moraju da pruže fer tretman“ posmatračima izbora, medijima i građanskom aktivizmu.
Vladajuće SNS digla je prašinu kada se je u vašingtonu razgovarao sa Dragonom Đilasom liderom opozicione Stranke slobode i pravde.
Imenovan je za zamenika šefa misije u Ambasadi SAD u Beogradu u avgustu 2019. a do dolaska ambasadora Entonija Gofrija bio je otpravnik poslova.
foto FoNet Aleksandar Barda
Ovaj karijerni američki diplomata je dobar poznavalac prilika u regionu, jer je od 1998. do 2001, bio u četiri uzastopna mandata u bivšoj Jugoslaviji, uključujući poziciju šefa kabineta u Kancelariji visokog predstavnika u Banjaluci, šefa Kancelarije američke ambasade u Banjaluci, zamenika šefa diplomatskog tima za vezu u Podgorici i šefa političkog odeljenja u Beogradu odmah nakon ponovnog otvaranje Ambasade 2001, navodi se u zvaničnoj biografiji.
Pre službovanja u Beogradu, bio je na rukovodećim pozicijama u američkoj ambasadi u Bagdadu, kao i u Stejt departmentu i američkim diplomatskim misijama u Boliviji i Pakistanu.
Službovao je i u ambasadama u Lisabonu, Rimu, Pragu, Moskvi.
Više puta je dobijao najviša priznanja Stejt departmenta.
Diplomirao je na Univerzitetu Kolumbija u Njujorku i govori španski, ruski, italijanski, srpski, češki i portugalski jezik, navodi se u njegovoj zvaničnoj biografiji.
Zasad bez ostvarenog napretka – Miroslav Lajčak
U aprilu 2020. bivši ministar spoljnih poslova Slovačke Miroslav Lajčak imenovan je za specijalnog predstavnika EU za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja u vezi sa regionom Zapadnog Balkan.
„Zapadni Balkan oduvek mi je bio blizak srcu, radio sam u i sa regionom dug period. Počastvovan sam da mi je poveren ovaj važan zadatak. Radujem se zajedničkom radu sa predstavnicima Srbije i Kosova, šefovima delegacija EU i bliskoj saradnji sa SAD“, poručio je Lajčak na svom tviter nalogu.
Već par meseci kasnije on dolazi u Beograd i Prištinu da priprema nastavak dijaloga, koji je od tad održan u nekoliko rundi bez značajnijeg napretka.
„Očekujemo od njega da donese dalekosežnu odluku, a on se pita: Kako mogu da objasnim građanima da je to dobro za njih? Ovaj pregovarački proces je od početka bio povezan sa evropskom perspektivom zemlje i sada se Vučić pita: koliko ćemo te evropske perspektive dobiti“, rekao je Lajčak za austrijski Viner cajtung u oktobru 2020.
A krajem 2021. priznaje da dijalog Beograd–Priština ide teško, te da ni da politički kalendar ne ide u prilog dijalogu i da je umereni optimista po pitanju dijaloga.
Lajčaj je bio predsednik Generalne skupštine Ujedinjenih nacija od 2017. do 2018.
Foto: EPA-EFE/ANDREJ ČUKIĆ
Kada je reč o njegovom iskustvu u regionu, bio je slovački ambasador u Srbiji i Crnoj Gori, pa je imenovan za evropskog izaslanika za referedum o crnogorskoj nezavisnosti, a na kraju je bio na funkciji visokog međunarodnog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Rođen je 20. marta 1963. u Popradu u Slovačkoj.
Diplomirao je pravo na Univerzitetu Komenskog u Bratislavi.
Bavio se međunarodnim odnosima na Državnom institutu za međunarodno pravo u Moskvi. Studirao je i u evropskom centru Džordž Maršal za studije bezbednosti u Garmiš Partenkirhenu u Nemačkoj.
Saradnik je čehoslovačkog ministarstva inostranih poslova od 1988.
Bio je slovački ambasador u Japanu između 1994. i 1998.
Između 1993. i 1994. bio je šef kabineta ministra spoljnjih poslova Jozefa Moravčika i Moravčikov šef kabineta kada je ovaj postao i premijer Slovačke.
Od 1999. do 2001. bio je asistent Eduarda Kukana, specijalnog izaslanika generalnog sekretara UN za Balkan. Između 2001. i 2005., Lajčak je bio ambasador u SR Jugoslaviji, Albaniji i Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji.
Od 30. juna 2007. bio je na dužnosti Visokog predstavnika Ujedinjenih nacija za Bosnu i Hercegovinu, gdje je zamijenio Kristijana Švarc-Šilinga.
A 16. decembra 2007. dobio je naziv „Osoba godine“ u izboru dnevnika „Nezavisne novine“, a dve nedjelje kasnije, 28. decembra, istu titulu dobio je u izboru „Dnevnog avaza“.
U januaru 2009. postao je ministar spoljnih poslova Slovačke i na toj poziciji ostao do 9. jula 2010.
U decembru iste godine, Evropska služba spoljnih poslova imenovala ga je za direktora za Rusiju, istok i Zapadni Balkan.
Tečno govori engleski, nemački, ruski, bugarski, kao i srpski/hrvatski/bošnjački jezik.
Šormaz o pokretu koji je formirao sa Mihajlović i Pak: Idemo na izbore, Srbija protiv nasilja je smešna, a desnica je Vučićeva
Formirali smo pokret “Uvek za Srbiju” još ranije ali smo čekali pravi trenutak da to objavimo. Imamo dosta članova, kontakata i organizacija, poznatih ljudi, koji su sa nama… Učestvovaćemo na izborima – kaže za Danas Dragan Šormaz, bivši funkcioner SNS, koji je zajedno sa bivšim funkcionerkama naprednjaka – Zoranom Mihajlović i Stanislavom Pak, oformio novu političku organizaciju uoči najavljenih prevremenih izbora
Na pitanje koje su to organizacije i ličnosti koje su se pridružile novonastalom pokretu čiji su lideri bivši naprednjaci, sagovornik Danasa nije hteo da odgovori.
Rade Basta, bivši ministar privrede iz redova koalicije SPS-JS, neće biti u ovom pokretu, naznačava Dragan Šormaz.
– Bićete svi iznenađeni kada budete videli ko će sve biti na našoj listi za izbore. Ali, neću sada da otkrivam. Do raspisivanja izbora ima još dosta vremena… Sve do početka novembra. Uostalom, ko zna da li će i biti raspisani? Ko zna da li će Vučić biti predsednik tada? – kaže Šormaz.
Prema njegovim rečima, ne bi bilo iznenađenje da Aleksandar Vučić sutra padne, s obzirom na to da je priznao krivicu za tragediju u mestu Banjska na severu Kosova.
– Onda bi Vučić morao da podnese ostavku – kaže Šormaz.
Ja sam NATO lobista a Vučić priča sa njima svakog dana?
Kako naznačava, Aleksandar Vučić je odgovoran za svu tragediju iako je Radoičić priznao krivicu.
– Radoičić nije radio sam – i to nije moje ubeđenje – to je tako. Aleksandar Vučić je kriv za sve što se dešava u Srbiji. To ne pričam zato što sam ja nešto ljut na njega. Ja sam se sa njim razišao upravo zbog tih stvari, jer nisam više to mogao da podnesem – kaže Šormaz.
– Aleksandar Vučić je kriv za inflaciju, za lošu ekonomsku situaciju, a narodu maže oči sa parizerom podrigušom, dok on jede skupe kolače u Njujorku – kaže sagovornik Danasa.
Vučić je kriv, ističe, za svakog mrtvog Albanca i Srbina na Kosovu.
Ne bi me čudilo da kada se završi istraga, da će reakcija EU i SAD biti takva da će Vučić morati da ode…
– Zato što je izveo Srbe iz institucija i stvorio prostor Aljbinu Kurtiju da uđe u te institucije. Vučić je formirao i organizovao ove ljude o kojima priča Milan Radoičić. Vučić nije pucao na tog kosovskog policajca, ali je odgovoran. Ne bi me čudilo da kada se završi istraga, da će reakcija EU i SAD biti takva da će Vučić morati da ode… – kaže Šormaz.
Okupljenim građanima večeras su se obratili predsatavnici organizatora protesta, profesorka Olgica Rakić iz „Promena u fokusu“(PUF), Sonja Pernat iz Stranke slobode i pravde, Aleksandar Marton iz Lige socijaldemokrata Vojvodine-Vojvođani i Branislav Ivin iz Građanskog preokreta.
„Zajedno sa građanima drugih gradova, i Zrenjaninci već mesecima traže državu bez nasilja i mržnje. Nažalost, vlast čini sve da država i građani budu zarobljenici politke nasilja“, poručeno je tom prilikom.
Svi govornici pozvali su građane na aktivizam i borbu protiv katastrofalne vlasti, kako na državnom i pokrajinskom, tako i na lokalnom nivou.
Zajednički zaključak je da će Zrenjanin vrlo brzo postati grad promena.
Juratović: Koncentracija moći koju je akumulirao Vučić došla na naplatu
Posljednja događanja na Kosovu su jako zabrinjavajuća ne samo po pitanju odnosa Srbije i Kosova već i po pitanju mira i stabilnost u cijeloj regiji, kaže u intervjuu za Danas Josip Juratović, šef Komiteta za Zapadni Balkan nemačkog Bundestaga
Nisam stručnjak za pravo ali u onom momentu kada su napadnuti i ubijeni službenici državnih organa od strane paravojnih postrojbi se u svakom slučaju može govoriti o terorističkom aktu, rekao je Juratović.
Koju je poruku poslala Srbija svetu proglašavanjem Dana žalosti? Podsetiću samo da su srpski tabolidi ubijene Srbe proglasili herojima.
Proglašavanjem dana žalosti zbog čina koje su napravile paravojne strukture od strane Srba na Kosovu je izazvalo ogromno zgražavanje ne samo u regiji nego širom svijeta. Tim više što proglašavanje poginulih pripadnika paravojne organizacije, institucije Srbije potiču mlade ljude da počine sličan čin jer u tome vide herojstvo. Najviše me žalosti jer je nova generacija koja nije ni rođena za vreme rata devedesetih, već toliko izmanipulirana lažnim mitom, te je ponovno spremna da gine za propale politike režima poput onih iz vremena Slobodana Miloševića. Stoga ovi ubijeni mladići nisu heroji nego žrtve propalih politika građenih na lažnim mitovima koji već trideset godina predstavljaju Srbiju kao naopuzdanog partnera.
Kakav je stav Nemačke prema onome što se desilo i da li u režimu predsednika Vučića vide krivca za ono što se dešava na Kosovu?
Očigledno je da tko god stoji iza tog pokušaja propale pobune Srba na Kosovu, da je Vučić dugoročno stvarao klimu i samo je bilo pitanje kada će se nešto slično dogoditi. Koncentracija moći koju je akumulirao Aleksandar Vučić došla je na naplatu, jer je izgubio kontrolu na cijelim režimom koji je on sam stvarao, te je postao žrtva vlastitih ambicija. Kosovo je koristio kao paravan za svoju promašenu unutarnju politiku te je potezima poput pozivanja na bojkot izbora, povlačenjem članova institucija od strane Srba na Kosovu, otvorio prostor u kojemu su se mogle razvijati nekontrolirano kriminalne organizacije. A tko kontrolira sve te kriminalne organizacije i tko sve stoji iza njih još nije jasno.
Na koji način Nemačka, odnosno EU može da utiče na Srbiju i Vučića da se sukobi ne dešavaju? Priča se o sankcijama Srbiji, šta Vi mislite o tome?
Iz iskustva znam da sankcije ne štete političarima nego samo narodu. Ja već cijelo vrijeme upozoravam na to da se daljnja pomoć Srbiji kondicionira društvenim političkim razvojem te zemlje. Tim mislim da se stvore zakonski okviri i politika koja će jačati institucije prije svega neovisno i učinkovito sudstvo, jer je pored nacionalizma najveća rak rana Srbije a i ostalih zemalja u regiji kriminal i korupcija. Dakle daljnja pomoć mora ovisiti o učinkovitosti suzbijanja kriminala i korupcije pri čemu sam mišljenja da za to Vučić i njegova stranka nemaju dovoljno energije. Drugim riječima, treba jačati demokratske institucije i profesionalnost ljudi u tim institucijama.
Prema Vašem mišljenju, koliki je uticaj Rusije na Vučića, s obzirom na to da se nakon oružanog sukoba na Kosovu prvo sastao sa ambasadorom Rusije u Beogradu?
Sastanak Vučića s ambasadorom Rusije po mom mišljenju nema nikakvog posebnog značaja posto je Vučić cijelo vrijeme koketirao i sa Zapadom. Tako da je po meni taj sastanak samo jedna od mnogobrojnih Vučićevih predstava za javnost i trebao je koristiti da bi se pred srpskim narodom pokazalo da Srbi imaju sigurnog partnera u Rusiji i time manevarskog prostora.
Generalno, kako vidite vladavinu Vučića u poslednjih 12 godina? Šta mislite, dokle će sedeti na dve stolice? Postoji li mehanizam da se Srbija vrati na demokratski put?
Otpuštanjem vlade premijerke Brnabić i objavljivanjem novih izbora u decembru je po meni pokušaj da još jednom legitimira svoj autokratski sustav koji je izgradio u toku svoje dvanaestogodišnje vladavine. Mišljenja sam da ovog puta neće tako lako proći, jer više neće dobiti podršku od dijela međunarodne zajednice za stabilokraciju kako bi se zadržali mir i stabilnost u regiji koji je ovim zadnjim činom ozbiljno narušen. Što se tiče sjedenja na dvije stolice, niti Rusija a niti Zapad vise to neće tolerirati. S gledišta Zapada je konačno svima jasno da strategiji stabilokracije mora doći kraj i da se Srbija mora vratiti na demokratski put stvaranjem jakih držvanih institucija, na temeljima demokratskih vrijednosti, jer je to jedini način da se Srbija ozbiljno vrati na put u EU koja joj je prirodno okruženje.
U medijima i javnosti se može čuti da je Zapad popustljiv prema Vučiću. Šta Vi mislite?
S time se apsolutno ne slažem, dapače manevarski prostor Vučića je sve uži i sve više pod pritiskom jasne odluke kojim putem će voditi Srbiju u njenu budućnost. Upravo je taj pritisak međunarodne zajednice doveo ne samo Srbiju nego i susjednu BiH s Miloradom Dodikom ali i zbivanja u Crnoj Gori su natjerali Vučica u kut, gdje mora svoju politiku ogoliti i srpskom narodu reći kamo ih vodi. Različite priče koje su bile namijenjene zapadu, istoku i domaćoj publici očito vise ne prolaze.
Ima li odgovornosti međunarodne zajednice za ovo što se dešava između Srbije i Kosova, odnosno u celom regionu?
Iako sam mišljenja da su za sudbinu naroda Zapadnog Balkana prije svega odgovorni njihovi političari, moram priznati da im je međunarodna zajednica i tu politiku olakšala. Previše je onih bilo koji su bez ikakve strategije oko budućnosti Zapadnog Balkana uz pomoć kojekakvih samozvanih eksperata doprinijeli tome da su ljudi i politika u regiji totalno izgubili orijentaciju.
Zato je moj prijedlog, da treba dalje nastaviti sa projektima kao sto je Berlinski proces, u uskoj suradnji ne samo sa šefovima vlada nego i s parlamentarcima i civilnim društvom. Što se, pak, tiče daljneg procesa ulaska u Europsku uniju, njega treba staviti na ler tako dugo dok se ne izgrade profesionalne institucije s koje ce moći profesionalno sa predstavnicima EU usklađivati put u EU. Ali u ovom trenutku je po mom mišljenju najbitnije da prvo Kvinta da Srbiji jasnu političku perspektivu i traži pouzdane saveznike u institucijama Srbije s kojima će prije svega osigurati mir i stabilnost unutar Srbije, te omogućiti da se demokratske snage mogu normalno razvijati kako ne bi došlo do anarhije i sukoba među građanima. Svijet i prijatelji Srbije žele jaku i stabilnu Srbiju na temeljima demokratskih vrijednosti, koja će biti pouzdani partner za mir i stabilnost u cijeloj regiji a ne njena opasnost.
Država u kojoj su sve javne nabavke tajne, svi biznismeni kontroverzni, a sve istrage poverljive: Srbija među liderima u Evropi u organizovanom kriminalu
Kada je neposredno pred ubistvo Zoran Đinđić govorio o tome kako “svaka država ima svoju mafiju, samo je ovde mafija imala državu” koristio je glagol u prošlom vremenu. Međutim, kada je simbioza mafije i vlasti u pitanju – živimo u trajnom prošlom vremenu
Dvadeset godina kasnije mi i dalje imamo problem da raščivijamo gde vlast prestaje, a kriminal počinje. Ovde su sve javne nabavke tajne, svi biznismeni kontroverzni, a sve istrage poverljive.
Uzmimo slučaj Belivuk. Samo u prethodnih par godina je isplivala službena beleška koja ukazuje da je gensek Vlade posredovao za račun Beluvuka. Bivšoj državnoj sekretarki MUP-a se sudi da je za račun klana otezala sa dostavljanjem dokaza, a pritom je taj isti Belivuk na suđenju rekao da je učestvovao u rušenju Savamale, rušenja koje je prema sopstvenim rečima naložio lično Vučić. Isto tako je rekao da se viđao sa Vučićem, kao i sa aktuelnim direktorom BIA Aleksandrom Vulinom. Koji je zbog veza sa kriminalom pod američkim sankcijama.
To je samo deo činjenica koje su poispadale iz slučaja Belivuk. Ima toga još. A gde su tu jovanjice, krušici, Radoičić i Veselinović, raznorazni gradovi na vodi i kopnu, kumovi i kumići…
Zbog svega navedenog, Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala je na svojoj listi Srbiju rangirala kao treću u Evropi, po kriterijumu rasprostranjenosti organizovanog kriminala. Prvu, ako ne računamo Rusiju i Ukrajinu, koje trenutno imaju preča posla od borbe protiv kriminala i korupcije.
Uz sve metodološke i ideološke primedbe, utisak je da je izveštaj pogodio suštinu konstatujući da “mafijaške grupe u Srbiji uživaju zaštitu od političkih ličnosti i koriste se kao produžena ruka u kontroli privatnog sektora”. Ono što ne piše je – kako izađi iz tog začaranog kruga.
Deo odgovora bi svakako bio promena vlasti, ali bitniji deo bi podrazumevao promenu individualne i kolektivne svesti. Promenu okamenjenog stava da su huligani naša deca, kriminalci branitelji srpstva, a korupcija nacionalna razbibriga. Ali pitanje je, traga li ovde više iko za odgovorom na to pitanje?
EU: Odgovorni i planeri sukoba u Banjskoj moraju pred sud
Portparol u Evropskoj komisiji Peter Stano je danas u Briselu izjavio da je Evropska unija zajedno s partnerima u regionu i SAD veoma uključena u istragu oružanog sukoba u Banjskoj i predočio da „ono što se dogodilo u nedelju mora biti rasvetljeno jer će biti posledica“
„Veoma jasan stav EU je“, rekao je Stano, „da je ono što se dogodilo bio teroristički napad i da se mora istražiti ko su oni koji su za to odgovorni, upleteni ili to planirali i da moraju biti izvedeni pred pravdu, a EU će o tome dati sud kad se to razjasni“.
Stano je kazao da EU neće komentarisati pojedine izjave, ocene ili stavove sve dok se istragom potpuno ne utvrdi šta se tačno dogodilo u oružanom sukobu na području Banjske.
Stano je time na brifingu u EK odgovorio na pitanje novinara da li Evropska unija deli mišljenje srpskog predsednika Aleksandra Vučića da, na osnovu Briselskog sporazuma, kosovski policajci albanske narodnosti ne smeju da budu prisutni na severu Kosova, što bi, prema tumačenju novinara, značilo da se opravdava ubistvo kosovskog policajca u sukobima u Banjskoj.
Portparol u EK je naglasio da su „stavove Unije jasno istakli visoki predstavnik Žozep Borel, evropska dvadesetsedmorica i pojedine članice Unije, kao i međunarodni partneri, predočivši očekivanja i savete Brisela obema stranama šta se upravo u ovom času mora učiniti“.
„Jer“, kako je rekao Borelov portparol, „ono što se dogodilo u nedelju mora biti rasvetljeno jer će biti posledica“.
Stano je predočio da „svi moraju da se ponašaju odgovorno, svi moraju doprineti tome da se utvrdi šta se dogodilo“.
I, kako je zaključio, „Evropska unija je naravno veoma uključena u saradnji s partnerima u regionu, unutar Unije i s međunarodnim partnerima i daće primerene odgovore kad zemlje članice EU budu smatrale da je vreme“.
Vlasti u Prištini su prikazale niz modernog naoružanja koje je grupa koristila, uključujući dva oklopna automobila srpske proizvodnje i bacač granata, uz dokument koji navodno pokazuje da je bacač granata, koji je proizvela kompanija Zastava naoružanja, isporučila srpska vojska, piše britanski Gardijan.
Kosovska vlada je takođe tvrdila da je vođa grupe bio istaknuti političar kosovskih Srba lojalan srpskom predsedniku Aleksandru Vučiću, a da je jedan od trojice borca paravojnih formacija ubijenih u nedelju bio bivši telohranitelj Aleksandra Vulina, šefa srpske obaveštajne službe koji je sankcionisan od strane SAD. jula za korupciju.
„Ova grupa je došla iz Srbije, obučavaju se u Srbiji, finansiraju ih i opremaju vojska Srbije i njena policija“, rekao je za Gardijan kosovski ministar unutrašnjih poslova Dželjalj Svečlja.
„Deo oružja je oduzet iz magacina vojske i predat teroristima koji su na Kosovo došli iz Srbije“.
Svečlja je rekao da je njegovo ministarstvo podelilo dokaze sa zapadnim ambasadama i agencijama.
„Ono što su hteli je da zauzmu teritoriju Kosova i da otvore novi kanal komunikacije, novi put od Srbije do Kosova“, rekao je on i dodao da je krajnji cilj podela zemlje.
Vlada Srbije je negirala umešanost u oružanu grupu, ali je održala zvaničan Dan žalosti za troje mrtvih.
Vučić je pokušao da opravda njihove postupke lažnom tvrdnjom, na sastanku sa ruskim ambasadorom u Beogradu, da kosovska vlada sprovodi etničko čišćenje.
Kosovo navodi da je grupu predvodio Milan Radoičić, zamenik lidera stranke Srpska lista koju podržava Beograd, a koja dominira politikom u četiri opštine sa srpskom većinom na severu Kosova.
Svečlja je rekao da obaveštajna služba njegove zemlje veruje da je Radoičić, koji su sankcionisale SAD i Velika Britanija, ranjen i da se oporavlja u glavnoj vojnoj bolnici u Beogradu.
Tvrdnja nije mogla biti nezavisno verifikovana. Radoičić se nije javno izjašnjavao, ali je ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić tvrdio da je snimak na kojem se vidi Radoičić među pripadnicima paravojske „prevara“.
Sukob se dogodio u trenutku kada su pregovori uz posredovanje EU usmereni na normalizaciju odnosa između dve zemlje u zastoju, pri čemu je Vučić obećao da nikada neće priznati Kosovo, a kosovska vlada je zbog toga odbila da uspostavi poluautonomnu asocijaciju srpskih opština.
SAD podržavaju pregovore i do sada su stajale na strani Evrope jer su većinu krivice za njihov neuspeh svalile na kosovskog premijera Aljbina Kurtija. Ali Bajdenova administracija istražuje umešanost Beograda u paravojnu jedinicu i pokušava da otkrije njenu misiju.
Ukoliko se utvrdi da je Vučić bio umešan, to bi moglo da promeni pristup pregovorima koji su zauzeli SAD i EU, koje su zakonodavci sa obe strane Atlantika kritikovali kao pristrasne prema Beogradu. To bi moglo da dovede i do sankcija Srbiji.
„Sve je jasnije da je na delu bio scenario da se izazove sukob kako bi srpska vojska ušla da zaštiti srpski narod na severu i tako sprovela podelu Kosova“, rekla je Sonja Biserko, predsednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji.
„Ova operacija, bez obzira ko je direktno odgovoran za nju u Beogradu, prešla je crvenu liniju koju Zapad ne može da toleriše“, rekla je Biserko.
„Ovu situaciju nije isprovocirao Kurti, kako komentariše većina u Beogradu. Naprotiv, pokazao je zrelost, a kosovska policija profesionalizam“.
U brifing dokumentu za EU, kosovska vlada je rekla da je „grupa od desetina maskiranih naoružanih ljudi otvorila vatru na rutinsku patrolu policajaca“ 24. septembra u selu Banjska u blizini granice sa Srbijom.
U sukobima je poginuo jedan kosovski policajac, tri pripadnika paravojne grupe, a nekoliko je povređeno. Srpska grupa se zatim u oklopnim automobilima povukla do manastira u blizini sela, što je dovelo do sukoba.
Pre nego što je kosovska policija uspela da preuzme kontrolu nad manastirom, rekao je Sveča, neki od paravojnih grupa su uspeli da pobegnu i pređu u Srbiju.
Američki državni sekretar, Antoni Blinken, osudio je napad na kosovsku policiju i rekao: „Počinioci ovog zločina moraju biti pozvani na odgovornost kroz transparentan istražni proces.
„Pozivamo vlade Kosova i Srbije da se uzdrže od bilo kakvih akcija ili retorike koji bi mogli dodatno da podstaknu tenzije.
Blinken je pozvao na „povratak dijalogu uz posredovanje EU“.
Edvard P Džozef, bivši zamenik šefa misije na Kosovu Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju, rekao je da će, ako Beograd stoji iza paravojne grupe, SAD morati da preispitaju svoj pristup regionu.
„Stvar je u tome da su pozivi na dijalog isprazni sada kada je čitava američka strategija – da se Vučićeva Srbija kultiviše kao ’partner’ – eksplodirala“, rekao je Džozef, sada viši saradnik na školi za napredne međunarodne studije Univerziteta Džons Hopkins. u Vašingtonu.
„Vučićevo poricanje saznanja verodostojno je otprilike koliko i iluzorna politika SAD prema Srbiji“.
Špend Ahmeti, nezavisni kosovski političar i bivši gradonačelnik Prištine, rekao je: „Jasno je da će sledeći dani i nedelje biti napeti. Ovo nije gotovo.
„Mrtve milicije tretirane su kao heroji i to znači da je ovo poziv za više ’heroja’, ali je takođe izvesno da su im sada obezglavljene sposobnosti.