Connect with us

SLOBODNA VOJVODINA

Janšina izjava o jeftinoj radnoj snazi sa Zapadnog Balkana – izolovan stav ili nešto više od toga

Slovenija je 31. decembra zvanično završila svoje predsedavanje Evropskom unijom

Published

on

Slovenija je 31. decembra zvanično završila svoje predsedavanje Evropskom unijom. Međutim, kraj godine koju su obeležili izazovi za blok, od kovid krize, preko energetskih problema, pa do klimatskih promena, kada je reč o regionu Zapadnog Balkana i pitanju proširenja završena je u konfuznom tonu, a sve zahvaljujući izjavi premijera Slovenije Janeza Janše. 

On je, naime preneo, kako je rekao, poruku jednog od lidera EU čiji identitet nije želeo da otkrije, a koja sugeriše da je pitanje proširenja na dužem štapu nego što se do sada smatralo. 

“Neću mu reći ime, čak je u raspravi rekao: ‘Zašto bismo ih uveli u Evropsku uniju, kad su nam ovako jeftiniji kao radna snaga?’, preneo je Janša, navodeći kako i u nekim starim članicama EU preovladava uskogrudost ili “nacionalistički interesi” koji preovladavaju nad vizijom slobodne, mirne i ujedinjene Evrope.

Šta Srbija i region treba da izvuku iz ovakve poruke, i da li je ona zaista preovlađujući stav unutar EU?

Sagovorici Euronews Srbija, stručnjaci iz oblasti evrointegracija, smatraju da je izjava bila nepotrebna i da stvara dodatnu konfuziju, ali i da je izvesno da oslikava stav, pre svega, neke od zapadnih sila unutar evropskog bloka, u kojima je skepticizam prema proširenju i inače jasno istaknut. 

Ipak, krenimo redom. 

Poslednjih dana slovenačkog predsedavanja, premijer Slovenije Janez Janša govorio je upravo o tom periodu od poslednjih šest meseci i dosezima predsedavanja.

Jedna od glavnih tema koja se provlačila sve vreme, a tiče se upravo regiona Zapadnog Balkana jeste proširenje Evropske unije. Ovo pitanje je pre početka slovenačkog predsedavanja bilo “u zapećku”, primećeni su određeni zakom i skeptičnost prema proširenju, čemu je doprinela i aktuelna korona kriza, koja je izbila u prvi plan.

 

Slovenija se, pak, kako je i najavljeno, bavila intenzivnije proširenjem, a kruna razgovora o ovom pitanju bio je Samit EU i Zapadnog Balkana održan u oktobru na Brdu kod Kranja. Tada je poslata jasna poruka- šest zemalja Zapadnog Balkana trebalo bi da postanu deo Evropske unije.

Sve to, kada je reč o Srbiju, dobilo je izvesnu potvrdu otvaranjem jednog od klastera u pregovorima Srbije sa Evropskom unijom, ali je, kako se tumači, Janša svojim istupom zatamnio te prethodno navedene poruke o podršci proširenju.

Janša je, međutim, govoreći o evropskoj perspektivi Srbije rekao da ona postoji, ali da Srbija ima i krajnju perspektivu članstvo u EU, što je, kako je naveo bilo teško napisati i za šta je bilo teško izboriti se. 

Ipak, ono što govori u prilog ovoj izjavi je to što je Janša istakao da postoji mnogo različitih mišnjenja u EU kada je u pitanju Zapadni Balkan i samim tim sugerisao na dalje moguće probleme i zastajkivanja u procesu proširenja.

Šta je Janšina poruka?

Strahinja Subotić iz Centra za evropske politike rekao je da se ovakvim izjavama stvara dodatna konfuzija.

“Janši je bilo bolje da se nije izleteo sa tom izjavom, jer ona ne pruža nikakvo objašnjenje, samo stvara konfuziju. Sve to zbunjuje ljude, obeshrabuje u uverenju da će do članstva doći i kada se ispune svi uslovi, odnosno nosi poruku da nije sve u poglavljima i da postoji nešto šire”, naveo je Subotić za Euronews Srbija.

Ipak, da rad u EU i stanrdard u Srbiji ne bi trebalo da budu prepreka članstvu navodi Slobodan Zečević sa Instituta za evropske studije.

“Kada vas prime u EU, ozbirom da je u Srbiji niži životni standard, daje se prelazni period za slobodan pristup radne snage. Znači, imate pravo putovanja, ali ne rada, tako da članstvo ne bi imalo velikog uticaja po tom pitanju”, rekao je Zečević.

 

On ističe da i kada postanete država članica, postoji prelazni period kada je u pitanju izdavanje radnih dozvola koji može da traje godinama.

“Prelazni period može da traje i po 10, 15 godina. Tada nemate pravo na radnu vizu, osim ako neka zemlja to posebno omogući za radnike koji su potrebni, kao što to sada radi Nemačka”, rekao je Zečević za Euronews Srbija.

Na kraju ostaje da se vidi kakva će biti politika proširenja EU u narednih šest meseci, kada će Savetom EU predsedavati Francuska. Ova zemlja jedna je od najjačih u Evropskoj uniji, a aktuelni predsednik Emanuel Makron već se pokazao kao lider koji vodi politiku unutar EU upravo u pravcu koji bi zemlju mogao postaviti kao vodeću članicu bloka.

Međutim i Francusku i Makrona očekuje najvažniji politički događaj, predsednički izbori te se ne očekuje da proširenje bude visoko na agendi.

autor : Tijana Krnjaić

izvor: https://www.euronews.rs/evropa/vesti/31291/jansina-izjava-o-jeftinoj-radnoj-snazi-sa-zapadnog-balkana-izolovan-stav-ili-nesto-vise-od-toga/vest

SLOBODNA VOJVODINA

LSV traži od Vlade sredstva za nabavku udžbenika za sve učenike u Srbiji

Liga socijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani zatražila je od Vlade Srbije da u najkraćem mogućem roku donese odluku o dodeli sredstava za kupovinu školskih udžbenika svim učenicima osnovnih i srednjih škola u Srbiji.

Published

on

By

Potpredsednica Lige socijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani Bojana Begović podsetila je da je beogradska vlast najavila da će svi učenici u Beogradu, odnosno njihovi roditelji, dobiti po 20.000 dinara, koje će u septembru upotrebiti za kupovinu udžbenika, navodi se u saopštenju.

„Sramotno je da se u Srbiji čak i deca dele na ‘beogradsku’ i ‘onu preostalu’, iako smo navikli da je ova vlast spremna na sve zarad još jednog mandata“, ocenila je ona.

Ona je istakla da su prosečne zarade zaposlenih u Beogradu 30.000 dinara više od državnog proseka, pa je, kako je navela, time još nelogičnije da pomoć dobija bogatiji deo zemlje, a onaj siromašniji ostaje na marginama.

izvor: https://n1info.rs/vesti/lsv-besplatni-udzbenici-ucenici-srbije/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Simo Salapura da jasno kaže ko ga primorava da po pitanju Linglonga krši zakon

Liga socijaldemokrata Vojvodine – VOJVOĐANI zahteva od gradonačelnika Zrenjanina Sime Salapure da, na osnovu člana 62. Poslovnika o radu Skupštine grada Zrenjanina, inicira sednicu gradskog parlamenta na kojoj će izneti sve informacije vezane za izgradnju objekata kineske fabrike guma „Linglong“

Published

on

By

Odbornici imaju zakonsko pravo da o svemu budu obavešteni!

Grad Zrenjanin je početkom aprila dozvolio kompaniji „Linglong“ da u okviru buduće fabrike automobilskih guma kod Zrenjanina gradi objekat skladišta neopasnog otpada kapaciteta 700 kilograma po danu bez izrade ekološke studije, što je protivno zakonu.

Želimo da znamo da li gradonačelnik Salapura i njegova administracija svesno krše zakon ili ih na to neko primorava?

Gradonačelnička funkcija je mnogo više od bacanja lopte i šetnje po praznim atletskim stazama.

Salapura mora da kaže jasno i glasno ko traži da se po pitanju „Linglonga“ krši zakon?

On će kao pravno odgovorno lice u Zrenjaninu, sigurno, snositi posledice. Sigurni smo da neće biti i jedini.

Odbornička grupa
Lige socijaldemokrata Vojvodine – VOJVOĐANI
u Skupštini grada Zrenjanina

izvor: https://vojvodjani.rs/simo-salapura-da-jasno-kaze-ko-ga-primorava-da-po-pitanju-linglonga-krsi-zakon/?fbclid=IwZXh0bgNhZW0CMTEAAR0la6XzcFUkrADJglODFkCi8_OnbedKTyqN5EeJSsODsNQ9Gc-RRWCSUBY_aem_AaDgRoD4q-jV0d2Ex59VnSCpKgHaMPrr0FQPo7gm0HqYM3qIW4FMd1AAMEsPgb6IYWCJGPZ3uoBp-lSbJdilCe6h

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

„Krivim direktno Aleksandra Vučića“: Dinko Gruhonjić nakon verbalnog napada koji je danas doživeo

Univerzitetski profesor i programski direktor Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV) Dinko Gruhonjić danas je ponovo verbalno napadnut na ulici. Hajka protiv njega se vrši već mesecima unazad, tokom kojih je on u konstantnoj izloženosti pretnjama

Published

on

By

Dinka Gruhonjića je oko 13.45 časova, dok se vraćao sa fakulteta, na uglu ulice Fruškogorske i Narodnog fronta u novosadskom naselju Liman, nepoznati muškarac od oko 40 godina počeo da viče „Dinko ustašo“, da ga psuje i da mu preti.

– Kazao je da kad me dohvati šta će biti. Stao sam i izvadio telefon i rekao mu „Hajde da vidimo šta će biti“, krenuo prema njemu i on je krenuo da beži, pobegao je kao i svaki siledžija i kukavica. Prijavili smo to policiji, kao što i sve prijavljujemo, kaže Gruhonjić.

On navodi da ovo nije prvi slučaj uznemiravanja na ulici koji je doživeo od kako traje hajka na njega. Ranije nije nikad imao neprijatne situacije na ulici, već isključivo primere ljudi koji su mu prilazili na ulici i čestitali na novinarskoj i akademskoj hrabrosti.

– Od kada je počela ova hajka koju su predvodili visoki funcioneri naprednjačkog režima, praćeni režimskim medijima, sada je očigledno da isključivo njihovom ni ja ni moja porodica ne možemo da budemo mirni ni na ulici. Ponoviću po stoti put ako treba, bilo šta što se desi meni ili mojoj porodici krivim direktno predsednika Srbije Aleksandra Vučića, ističe Gruhonjić.

Osim što su neke od osoba koje su pretile njemu i Ani Lalić uhapšene, od institucija nisu dobili nikakav odgovor do danas, nisu dobili nikakvu policijsku zaštitu niti informaciju o tome ko je ispisivao grafite po zgradi u kojoj on živi sa svojom porodicom.

– Nastavićemo da se ponašamo kao civilizovana bića i koji poštuju institucije, jer ne želimo da generalizujemo i da kažemo da u policiji i tužilaštvu nema čestitih ljudi, itekako ih ima, samo što su na čelu MUP-a Srbije ljudi koji su sve samo ne dobronamerni, u šta smo se više puta uverili, kaže Gruhonjić.

Navodi da će NDNV i on poštovati institucionalni pristup, a da su dalji koraci njima na čast. Siguran je da će doći vremena kada će arhiva svih pretnji koje su prijavljivali, a koje su ostale navodno nerazjašnjene, imati dokumentarnu ulogu i da će svima koji su ćutali i dopustili „raznoraznim bitangama“ da napadaju novinare i akademike koji su govorili da živimo u nenormalnom društvu sve to doći na naplatu.

izvor: https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dinko-gruhonjic-nakon-napada-aleksandar-vucic/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

ProGlas i Glas Srbije potpisali Dogovor o zajedničkoj borbi za slobodne i poštene izbore

Otvorena građanska platforma Glas Srbije i inicijativa ProGlas u Topoli su potpisali Dogovor o zajedničkoj borbi za slobodne i poštene izbore u Srbiji

Published

on

By

Dogovor je potpisan posle tribine o decentralizaciji, koju je organizovao Glas Srbije, i panel diskusije ProGlasa na kojoj su učestvovali Svetlana Bojković, Petar Peca Popović i Biljana Stepanović.

Dogovor od pet tačaka je u ime Glasa Srbije, koji okuplja više udruženja, grupa građana i građanskih inicijativa iz Kragujevca, Pirota, Čačka, Vrnjačke Banje, Petrovca na Mlavi, potpisao predsedavajući i predstavnik grupe građana „Znamo se“ iz Kragujevca Miroslav Stojanović.

„Na inicijativu ProGlasa, Otvorena građanska platforma Glas Srbije saglasna je da su izbori održani 17. decembra 2023. godine bili neregularni, i pridružuje se ovom dogovoru za slobodne i poštene izbore“, navodi se u Dogovoru.

Kako je saopšteno, zahteva se dosledno sprovođenje preporuka misije ODIHR-a, ključnih za održavanje fer i slobodnih izbora, među kojima su revizija i kontrola biračkog spiska do izbornog dana, kao i istinito izveštavanje RTS-a, za celokupan javni medijski prostor Srbije za koji medijski javni servis Srbije ima dužnost i obavezu punog pokrivanja i praćenja.

Zahteva se da ponovljeni gradski izbori u Beogradu budu održani u roku koji omogućava da budu sprovedene mere za unapređenje izbornih uslova.

Navodi se da ponavljanje izbora za Grad Beograd u kratkom vremenskom roku i bez temeljne promene izbornih uslova predstavljao bi jasan znak da ni ostali lokalni izbori neće biti ni slobodni ni pošteni.

Zahteva se da svi preostali lokalni izbori u onim opštinama i gradovima u kojima nisu bili održani u decembru 2023. godine budu održani u ostom danu kao i izbori za Grad Beograd.

U Dogovoru se navodi i da OGP „Glas Srbije“ neće stupani ni u kakve oblike vlasti sa režimom Srpske napredne stranke, političkim organizacijama koje su u saradnji sa SNS i političkim organizacijama i subjektima koje su bile umešane u izborne zloupotrebe.

izvor: https://n1info.rs/vesti/proglas-i-glas-srbije-potpisali-dogovor-o-zajednickoj-borbi-za-slobodne-i-postene-izbore/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Zar se Mali most i tako zvao? Retko ko ga je u prošlosti nazivao ovim drugim imenom!

Mali most je najstariji most u Zrenjaninu. Otvoren je za saobraćaj pre 120 godina – 26. marta 1904

Published

on

By

Mali most je podignut 1904. godine na mestu nekadašnjeg pokretnog drvenog mosta i spaja najstroži centar grada sa gradskim naseljem „Mala Amerika“.

Po izgradnji, ovaj most i Veliki gvozdeni most punih šest decenija činili su jednu vezu između delova grada na suprotnim obalama Begeja.

Prvobitan naziv mu je bio Franca Jozefa most (Franc Josefs Brucke ili Ferecz Jozesef hid).

Nakon Prvog svetskog rata dobija administrativni naziv Karadžićev most koji, međutim, nikada nije zaživeo. Među žiteljima grada na Begeju on je jednostavno ostao – Mali most.

Njegovo okruženje čini najinteresantniju arhitektonsku celinu starog gradskog jezgra.

Most je sredinom osamdesetih godina prošlog veka ostao bez reke. Naime, regulacijom Begeja ovde je stvoreno centralno gradsko jezero, ali most nije izgubio na značaju. I dalje je zasigurno jedan od simbola Zrenjanina.

izvor: https://zrenjaninski.com/grad/zar-se-mali-most-i-tako-zvao-retko-ko-ga-je-u-proslosti-nazivao-ovim-drugim-imenom/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Šest meseci bez plate: Zaposleni u Železničkom integralnom transportu najavili protest

Zaposleni u preduzeću Železnički integralni transport u ponedeljak 15. aprila protestovaće u Beogradu ispred Vlade Srbije

Published

on

By

Razlog protesta je, kako kažu, veoma loše situacije u kojoj se nalazi to preduzeće u državnom vlasništvu, inače ćerka-firma Železnica Srbije, prenosi Danas.

Miladin Žujović predsednik Sindikalne organizacije ŽIT Beograd kaže za Danas da zaposleni plate nisu dobili već šest meseci.

“Poslednji put smo primili polovinu ličnog dohotka u oktobru prošle godine i od tada smo u potpunosti bez zarada. Takođe, iako redovno dolazimo na svoja radna mesta posla nema, odnosno bilo ga je ali u veoma malom obimu. Tražili smo objašnjenje od poslovodstva zašto nema plata i zbog čega preduzeće ne radi i rečeno nam je da klijenti ne žele da nas angažuju za naše transportne usluge. Situacija je izuzetno teška, ljudima to postaje nepodnošljivo i od decembra je preduzeće napustilo četrdesetak radnika. Jednostavno, više nisu mogli da izdrže bez primanja”, objašnjava Žujović.

On dodaje da je u ŽIT-u na svojim radnim mestima ostalo 82 radnika i da su oni odlučni da od nadležnih zatraže rešavanje problema sa kojima se suočavaju.

“Država je naš vlasnik. Shodno tome smatramo sa punim pravom da su nadležni u Vladi i resornom Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture adresa na koju treba da se obratimo”, ističe sagovornik Danasa. 

On objašnjava za Danas da preduzeće faktički ne radi od maja da je terminal ŽIT-a zatvoren a novi koji se gradi nije završen. Zbog toga posao stoji a radnici ne primaju plate već pola godine.

izvor: https://www.021.rs/story/Info/Srbija/372629/Sest-meseci-bez-plate-Zaposleni-u-Zeleznickom-integralnom-transportu-najavili-protest.html

Continue Reading

Trending