“Izbornu utakmicu” pratiće nova nadzorna tela: Koja je njihova uloga i kako će uticati na kampanju
Ovogodišnja izborna kampanja u Srbiji i izborni proces biće “pod budnim okom” tri nadzorna tela, čiji će zadatak biti praćenje medija, zastupljenosti političkih stranaka i političkih aktera i njihovi nastupi tokom izborne kampanje.
Ovogodišnja izborna kampanja u Srbiji i izborni proces biće “pod budnim okom” tri nadzorna tela, čiji će zadatak biti praćenje medija, zastupljenosti političkih stranaka i političkih aktera i njihovi nastupi tokom izborne kampanje.
Pored Regulatornog tela za elektrenske medije, koje prati rad medija u Srbiji, kao ishod međustranačkog dijaloga formirana su još dva nadzorna tela. Kako su vlast i opozicija pregovarali “na dva fronta” udeo u formiranju ovih tela imajli su i strani posrednici, predstavnici Evropskog parlamenta.
Osnovano je Privremeno nadzorno telo za praćenje medija tokom kampanje, a ove nedelje izglasano je i formiranje Nadzornog odbora za izbornu kampanju. Glavni zadatak formiranih nazronih tela jeste praćenje rada medija i kontrolisanje poštovanja propisa za ponašanje tokom izborne kampanje, kao i praćenje ponašanja političkih aktera tokom izbornoh procesa.
Na kraju kampanje i nakon završetka izbora, ova tela trebalo bi da predoče svoja zapažanja, kako bi se ustanovilo koliko su dogovori, proistekli iz razgovora vlasti i opozicije, poštovani i kako su se tokom izborne kampanje mediji ponašali.
REM počeo da pravi dnevne preseke
Regulatorno telo za elektronske medije, koje inače vrši monitornig medija će u ovm procesu imati dodatni posao upravo zbog formiranja Privremenog tela za praćenje medija, koje čine i članovi REM-a.
To je za Euronews Srbija navela predsednica Saveta Regulatornog tela za elektronske medije i kopredsedavajuća Privremenog tela Olivera Zekić.
“REM će raditi sve što je do sada, ali će biti povećan obim posla, imaćemo praktično dupli posao. Mi ćemo pratiti izbore, kampanja je počela i počeli smo već da radimo dnevne preseke”, kazala je Zekić.
Kako je navela, REM svakako radi prema svojim nadležnostima, posebno imajući u vidu da nisu svi članovi Privremenog tela obučeni za sve vrste praćenja medija.
“Mi radimo monitornig, to ne može da radi privremeno nadzorno telo, jer šestoro članova koji dolaze iz političkih stranaka nisu obučeni za to, već samo mi iz REM-a”, navela je Zekić.
Ona je istakla da će se nakon sprovođenja svega što je proisteklo iz Međustranačkog dijaloga biti boljitka kada je reč o medijima.
“Ne bih mogla da prejudiciram ponašanje, ali nadamo se boljitku”, rekla je Zekić za Euronews Srbija.
Podsetimo, Regulatorno telo za elektronske medije osnovano je Zakonom o elektronskim medijima i nezavisna je regulatorna organizacija. Organi Regulatora su Savet i predsednik Saveta, a članove Saveta bira Narodna Skupština, na predlog ovlašćenih predlagača.
Kakva je uloga privremenog tela za praćenje medija?
Kao jedna od mera za poboljšanje izbornih uslova u Srbiji usaglašeno je formiranje Privremenog tela za praćenje medija, a ono je zvanično formirano u novembru. Kako je istaknuto više puta, ovo telo imaće savetodavnu ulogu.
Prema dogovoru, telo broji 12 članova, šest dolazi iz Regulatornog tela za elektronske medije, a ostalih šest iz političkih stranaka opozicije, koji se imenuju na predlog predsednika Narodne skupštine, nakon konsultacija sa kofasilitatorima Međustranačkog dijaloga i u skladu sa Završnim dokumentom Međustranačkog dijaloga o izbornim uslovima, uz posredovanje Evropskog parlamenta.
Prema dogovoru stranaka i evroparlamentaraca koji su bili posrednici dijaloga nadležnosti tela su praćenje medija, konsultacije, izveštaji o primeni pravilnika, davanje mišljenja o radu nezavisnih institucija i njihovim odlukama. Ono što je bio cilj razgovora tokom dijaloga jeste uspostavljanje jednake zastupljenosti kandidata vlasti i opozicije.
Praćenje se odnosi i na komercijalne medije kao i na javne servise, te postoje dva pravilnika.
Kako je za Euronews Srbija objasnio kopredsedavajući ovog tela Rade Veljanovski, njihov rad podeljen je u dve faze, praćenje medija pre početka izborne kampanje i nakon početka izborne kampanje.
“Izbori su raspisani 15. februara znači završena je ova prva faza. Nismo imali puno vremena u tom periodu, ali kao što su predstavljeni rezultati rada od od 16. do 31. januara, naredne nedelje imaćemo rezultate za prvu polovinu februara. Sada nastupa ta druga faza u kojoj su mnogo preciznije obaveze pružalaca medijskih usluga”, naveo je Veljanovski.
Kako je istakao, obaveze za medije proističu iz Zakona o izboru narodnih poslanika, medijskih zakona iz pravilnika koji su proistekli iz međusranačkog dijaloga – Preporuke komercijalnim pružaocima usluga i Pravilnik o ponašanju javnih medijhskih servisa u predizbornoj kampanji.
Veljanovski je naveo da se u Pravilniku nalaze norme kada javni servisi mogu emitovati izborni program, bliže je uređen način informisanja o kandidatima u izbornoj kampanji, kao i način informisanja o toku i rezultatima izbornog procesa.
Takođe, Veljanovski je za Euronews Srbija rekao da ima naznaka da će se mediji prilagoditi preporukama i pravilnicima, kao i da će se u ponedeljak predstavnici Privremenog tela sastati sa predstavnicima komercijalnih pružalaca usluga koji imaju nacionalnu pokrivenost i dati sugestije da se drže uputstava.
On je rekao da je, kada je reč o ovom telu, ispunjeno sve što se očekivalo nakon dogovora vlasti i opozicije.
“Nismo za sada uočili neke promene u ponašanju medija, stvari se pomeranju nabolje, ali sporo”, kazao je Veljanovski.
Kopredsedavajući Privremenog tela za praćenje medija istakao je da će po završetku izbora biti objavljen izveštaj koji će dati konačan uvid u rad medija tokom kampanje.
“Sasvim sigurno ovo privremeno nadzorno telo će kada se završe izbori dati jedan izvešaj o celom procesu izborne kampanje. Smatramo da određeni stavovi, zaključci, uočeni detalji i činjenice treba da budu zapisani da budu saopšteni javnosti, da pomognu da se ubuduće situacija menja i popravlja nabolje”, istakao je Veljanovski.
Članovi Privremenog tela za praćenje medija
Članovi ovog tela, imenovani na predlog Regulatornog tela za elektronske medije (REM), su: predsednica Saveta REM-a Olivera Zekić, izvršna direktorka Rajka Galin Ćertić, generalni sekretar Milan Todorović, načelnik Službe za nadzor i analizu programa emitera Stevica Smederevac, analitičar projekata Srđan Miljković i član REM-a Milorad Vukašinović.
Na predlog predsednika Narodne skupštine za članove su imenovani: predstavnik Socijaldemokratske stranke Srbije, Nove stranke, Građanskog demokratskog fronta, Pokreta demokrate Srbije, Nove Srbije, Pokreta “1 od 5 miliona”, Koalicije tolerancija i Vlaške stranke Rade Veljanovski, predstavnik Nacionalne demokratske alternative koju čine Demokratska stranka Srbije i Pokret obnove Kraljevine Srbije, Zdravko Veselinov, predstavnik Srpskog pokreta Dveri prof dr Milorad Marinković, predstavnik pokreta Dosta je bilo Peđa Milosavljević i Stevan Ristić iz Stranke moderne Srbije.
Nadzorni odbor za izbornu kampanju
Novoformirano nadzorno telo koje će pratiti tok izborne kampanje jeste Nadzorni odbor za izbornu kampanju, koje je i koordinaciono telo za praćenje ostvarivanje rezultata međustranačkog dijaloga.
Ovo telo broji 10 članova koji će pratiti predizborne aktivnosti i ukazivati na nepravilnosti u postupanju učesnika u izbornom postupku.
Članove Nadzornog odobra za izbornu kampanju imenovala je Narodna skupština poslednjeg radnog dana u ovom mandatu, 14. februara.
Pet kandidata je predložio parlament, odnosno poslaničke grupe, a pet Vlada Srbije.
Članovi Nadzornog odbora za izbornu kampanju
Kako je objavljeno nakon sednice Skupštine za članove ovog tela imenovani su Svetislav Goncić, v.d.upravnika Narodnog pozorišta, Marjan Jovanović, diplomirani ekonomista, Boris Bajić, diplomirani pravnik i Ridvan Redžepi, diplomirani pravnik, Samra Fetahović, diplomirana pravnica, Branko M. Rakić, redovni profesor, Miodrag Savović savetnik za pravna pitanja, Ivona Pantelić, novinarka, Jelena Milenković Orlić, profesorka nemačkog jezika i književnosti i Aleksandar Stamatović, prvak opere.
Kako je za Euronews Srbija rekao Svetislav Goncić, sastanak Nadzornog odbora za izbornu kampanju oš uvek nije održan, te za sada nisu poznate dalje radnje ovog tela.
Profesor Rade Veljanovski rekao je da Privremeno telo za praćenje medija svakako rezultate svog rada predstavlja i ovom koordinacionom telu, kako bi imali uvid o stanju u ovoj oblasti.
Milivojević: Primeniti zakone
Povodom rada novoformiranih nadzornih tela, politikolog Cvjetin Milivojević rekao je za Euronews Srbija da ne vidi pravu svrhu formiranja ovih tela, posebno ne njihov intenzivan rad 45 dana pre izbora.
“Njihov zadatak je da učesnici budu ravnopravni, ali to je nemoguća misija. Politički akteri sada mogu da se bore za onaj procenat od tri do pet odsto koji se nisu još odlučili da li će izaći i glasati, jer su mnogi ranije već odlučili jer su i mediji slali takve poruke za koga bi trebalo glasati”, kazao je Milivojević.
On je rekao da bi bilo dovoljno da se poštuju zakoni, bez potrebe osnivanja nekih posebnih tela.
“Ako već postoji to telo, trebalo bi da se bave privođenju mas medija poznaniju prava i poznaniju misije medija”, rekao je Milivojević govoreći o Privremenom telu za praćenje medija.
Takođe, kako je naveo, “sporno je to ko su članovi tog tela jer je upitno koliko zaista ima pluralizma”.
Kada je reč o Nadzornom odboru za praćenje izborne kampanje, Milivojević je naveo da nije jasno ni zašto je formirano to telo. On ističe da je dovoljno primeniti zakone koji postoje, a rekao je i da predsednik države nema pravo, ni prema Ustavu ni prema zakonu o sprečavanju korupcije, da bude predsednik države i stranke, a dodaje da je Aleksandar Vučić čak i nosilac liste. Iz ovih razloga, kaže, ne vidi kako će se stanje poboljšati osnivanjem nadzornih tela.
DZVM: Pastor (SVM) da „prestane da se ponaša kao Vučićev trbuhozborac na mađarskom jeziku“
Demokratska zajednica vojvođanskih Mađara (DZVM) reagovala je danas povodom izjave predsednika Saveza vojvođanskih Mađara (SVM) Balinta Pastora da su svi zahtevi studenata ispunjeni, da im preti gubitak godine i da je investicija kompanije BYD u Vojvodini realna mogućnost, navodeći da „ove tvrdnje nisu samo obmanjujuće, već predstavljaju i svesno iskrivljavanje činjenica“
U saopštenju ove stranke podsećaju da studenti na protestima jasno i glasno zahtevaju da odgovorni za novosadsku tragediju budu izvedeni pred sud, da se kazne oni koji napadaju demonstrante, da se objave svi dokumenti u vezi sa izgradnjom Železničke stanice i kineskim investicijama, kao i da se poveća finansiranje obrazovanja i zaštiti univerzitetska autonomija.
„Pastor i njegova stranka u vlasti nisu učinili ništa da bi ovi zahtevi bili ispunjeni. Odgovorni za tragediju i dalje su na slobodi, vlast krije ključne dokumente, a nezavisnost univerziteta je i dalje ugrožena“, ocenjuju u DZVM-u.
Tvrdnja da studentima preti gubitak godine je „čista politička ucena“, smatraju u ovoj stranci i dodaju da bi u odgovornoj državi vlast već obezbedila način da se akademska godina nadoknadi, kao što se radi u drugim zemljama u sličnim situacijama.
„Ovde, međutim, nije cilj očuvanje obrazovanja, već slamanje otpora mladih koji se usuđuju da dignu glas protiv nepravde“, ističu u DZVM-u.
Navode da Pastorova tvrdnja da bi firma BYD mogla da investira u Vojvodini „nema ekonomsko utemeljenje“.
„Ova kineska kompanija gradi fabriku u Segedinu jer želi da proizvodi unutar EU i koristi pogodnosti bescarinskog režima. Vojvodina, kao deo Srbije, ne može da ponudi takve uslove, a uz to u regionu ne postoji mreža dobavljača sposobna da proizvodi delove visoke tehnologije koji su neophodni za proizvodnju električnih automobila. Ozbiljan globalni investitor ne bi rizikovao kontinuitet i kvalitet proizvodnje u sredini koja nema odgovarajuću industrijsku infrastrukturu“, ocenjuju u DZVM-u.
Tvrdnja da studentima preti gubitak godine je „čista politička ucena“, smatraju u ovoj stranci i dodaju da bi u odgovornoj državi vlast već obezbedila način da se akademska godina nadoknadi, kao što se radi u drugim zemljama u sličnim situacijama.
„Ovde, međutim, nije cilj očuvanje obrazovanja, već slamanje otpora mladih koji se usuđuju da dignu glas protiv nepravde“, ističu u DZVM-u.
Navode da Pastorova tvrdnja da bi firma BYD mogla da investira u Vojvodini „nema ekonomsko utemeljenje“.
„Ova kineska kompanija gradi fabriku u Segedinu jer želi da proizvodi unutar EU i koristi pogodnosti bescarinskog režima. Vojvodina, kao deo Srbije, ne može da ponudi takve uslove, a uz to u regionu ne postoji mreža dobavljača sposobna da proizvodi delove visoke tehnologije koji su neophodni za proizvodnju električnih automobila. Ozbiljan globalni investitor ne bi rizikovao kontinuitet i kvalitet proizvodnje u sredini koja nema odgovarajuću industrijsku infrastrukturu“, ocenjuju u DZVM-u.
Oni su pozvali Pastora da „prestane da se ponaša kao Vučićev trbuhozborac na mađarskom jeziku i portparol SNS-a među vojvođanskim Mađarima“.
„Vojvođanski Mađari zaslužuju autentično političko zastupanje, a ne poslušnike režima koji ih obmanjuju i zanemaruju njihove stvarne probleme“, poručuju u DZVM-u.
Dodaju i da ova stranka ostaje dosledna u borbi za transparentnost, vladavinu prava i istinsku zaštitu interesa vojvođanskih Mađara.
„Nećemo dozvoliti da političke manipulacije vlasti ugroze budućnost naše zajednice“, navode u DZVM-u.
Posustala vlast recikliranjem vojvođanskog pitanja, na kome se uspinjao i Milošević, i navodne opasnosti od odvajanja Vojvodine, koje nije ni realno ni moguće, skreće pažnju sa pobune za koju nema rešenje
Tri meseca nakon novosadske tragedije, kada je korupcijom ubijeno 15 ljudi i osakaćeno dvoje nakon pada nadstrešnice železničke stanice, u javnom govoru se povampirila lažna pretnja otcepljenja Vojvodine od Srbije, koju plasiraju predstavnici vlasti, a nemilice prenose mediji bliski Srpskoj naprednoj stranci. Takođe, tokom jednog od novosadskih protesta, na Varadinskom mostu je razvijen transparent „Vojvodina Republika“, a po rečima reportera agencije Beta, učinili su to aktivisti Srpske napredne stranke, pod budnim okom komunalne policije, njihovih čuvara.
Milivoj Bešlin Foto: FoNet/Milica Vučković
„Nepostojeće pitanje vojvođanskog separatizma poteže isključivo režim predsednika Aleksandra Vučića, jer time dobija nekoliko stvari: skreće pažnju sa pitanja korupcije koja ubija i za koju predstavnici režima nemaju odgovor; seje podele među studentima i građanima i izazivaju sumnju u ‘stvarne’ namere protesta; izaziva omraze i podele u Srbiji na relaciji novosadski i beogradski studenti i, najzad, time sebe pokušavaju da još jednom predstave kao čuvara državne celovitosti, iako znamo da svuda tamo gde su Šešelj-Vučić radikali branili srpstvo, Srba više nema. Uostalom, što Vučić više ne priča o Kosovu? Zbog toga što je Vučić do kraja razmontirao sve institucije i delove institucija Srbije na severu Kosova, nakon čega su njegovi kriminalci otuda, uglavnom, prešli u Vojvodinu, koju će on sad da `brani`. Od koga to? Njenih građana koji se bore protiv korupcije koja ih ubija?!”, kaže za Radar istoričar Milivoj Bešlin reagujući na ponovnu režimsku podmetačinu u vezi sa vojvođanskom secesijom, u situaciji kada se studentski i građanski protesti šire Srbijom kao požar.
Podmetanje secesije
Ovo nije prvi put da se nezadovoljnim studentima i građanima, koji masovno protestuju širom Srbije zahtevajući da se pronađu i kazne odgovorni za pad nadstrešnice, podmeće nepostojeća pretnja gubitka Vojvodine, a predsednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije Željko Bodrožić, u izjavi za Radar, podvlači reči profesora Bešlina govoreći o uzrocima novog podizanja tenzija.
„Pitanje navodne vojvođanske secesije poteže raspadajući Vučićev režim, i očigledno je da ne uspeva, već otrcanom propagandom želi da skrene pažnju javnosti i okrene većinsko raspoloženje građana, kao što su proteklih dana i nedelja i druge propagandne podmetačine propadale već u začetku. Posrnuli režim vadi iz fundusa sve raspoloživo i poput poludelog mitraljesca puca mahnito i u prazno. Jedno od oprobanih strašila je i vojvođansko pitanje, ali i ono je postalo neupotrebljivo, jer o tome niko ne priča i to zaista nije tema. Navijam da pitanje autonomije i decentralizacije budu teme, ali sada je na dnevnom redu goli opstanak društva i borba za spas od kriminalizovane i bahate vlasti. Možda će u narednim danima Vučićevi propagandisti pojačati kampanju po tom pitanju i organizovati debate sa svojim uslužnim autonomašima, ali uveren sam da se spin neće primiti, jer ne priča se ni o autonomiji Vojvodine, a kamoli o secesiji.“
Secesija nije realna mogućnost, niti tema, ali režim stalnim nacišovinističkim kampanjama protiv navodnog otcepljenja jača stepen nacionalizma u Vojvodini, drži društvo u stalnom strahu kako se ne bi bunilo protiv naprednjačkog kriminala
Milivoj Bešlin
Bešlin upozorava da je takav narativ još jedna himera koju su izmislili da bi sejali mržnju, podele, omraze, širili kolektivnu paranoju i strah. On kaže da je nekada ta mržnja usmerena na, kako to Vučić zove „kolektivni Zapad“, sintagmu koju nije sam smislio nego je preuzeo iz bogate propagandne aparature režima u Kremlju, a nekada je prema susedima, pa se u tu svrhu svaki kritički glas proglašava za nekakav „ustašluk“. Istoričar je uveren da pokušavaju da mržnjom natope Vojvodinu ne bi li unutar nje došlo do sukoba i nepoverenja među ljudima, ali im to neće uspeti, jer je društvo i u Vojvodini i u ostatku Srbije jasno razlučilo da je trenutno jedina tema mafijaška vlast, njihova korupcija i krađa koje ubijaju ljude.
Posebno je zanimljiva opaska Željka Bodrožića da je famozna autonomija Vojvodine uveliko obesmišljena zajedničkim poduhvatom srpskih i mađarskih „nacoša“ s jedne strane, i autonomaša s druge.
„Preciznije rečeno, političkog krila autonomaškog pokreta, koje je prodalo ideju za nešto privilegija i postalo saučesnik nacionalističkog kartela u zatiranju normalnog društva. Zarad zadržavanja privilegija su u dobroj meri kompromitovali ideju autonomije, odnosno samouprave, i biće potrebno neko vreme da se ponovo politički artikulišu glasovi vojvođanskih autonomaša, koji su veoma ukorenjeni u vojvođanskom društvu. Ima ih i levih i desnih, i nisu nikakvi separatisti, ali vole da ’kickaju’ po tom pitanju, jer nisu ćutali u prošlosti Beču i Pešti, pa što bi danas svom Beogradu“, kaže predsednik NUNS-a.
Željko Bodrožić Foto: Vesna Lalić/Nova.rs
Što se realnosti vojvođanske secesije tiče, naši sagovornici ukazuju da ona ne postoji u medijima, javnom prostoru i u smislu političke reprezentativnosti. Bešlin zapaža da, ako i postoji u glavama nekih ljudi, tome je najviše doprineo režim koji je upravo u Novom Sadu i Vojvodini koncentrisao najviše svojih kriminalaca, u kojima su korupcija, teror, zloupotrebe i kriminal imali teži oblik nego u Beogradu, jer su se beogradske reakcije donekle i plašili, dok su u Vojvodini verovali da sve može da prođe.
„I moglo je, ali po onoj narodnoj – možeš šta hoćeš, ali ne možeš dokle hoćeš. Naravno da secesija nije nikakva realna mogućnost, niti politička tema, ali režim stalnim nacišovinističkim kampanjama protiv navodnog secesionizma, jača stepen nacionalizma u Vojvodini, drži vojvođansko društvo u stalnom strahu kako se ne bi bunilo protiv naprednjačkog kriminala i vrši pripreme za totalno ukidanje autonomnog statusa kao nekakvog predvorja separatizma. Uostalom, pogledajte sa koliko ljubavi, topline i empatije su bezmalo svi građani Vojvodine dočekali ovih dana studente i građane iz Beograda i drugih gradova. Zar to nije najbolji primer da se u našem društvu rodila jedna nova solidarnost i novo društveno povezivanje, naravno i empatija, i to je ono što veoma plaši kriminalni režim“, kazuje Bešlin.
„Nekima će zvučati paradoksalno, ali autonomaši su i svojevrsni garant ostanka Vojvodine u Srbiji, za razliku od ovih modernih nedićevaca i hortijevaca koji se veoma dobro razumeju i već su na neki način podelili pokrajinu na ’okupacione zone’, i koji će, verujem, uskoro biti zaustavljeni u svom zločinačkom poduhvatu“, ističe Bodrožić.
Držanje u pokornosti
Čitaoci koji se dobro sećaju devedesetih godina prošlog veka, znaju da su Novi Sad i Vojvodina zaista bili poligon za nacionalnu markaciju i uterivanja straha, više nego u ostatku Srbije. Novinari odlično pamte da su list Dnevnik i Radio-televizija Novi Sad, današnja Radio-televizija Vojvodine, tokom vladavine Slobodana Miloševića bili temeljno devastirani i da se o tom periodu i danas govori kao o „seči knezova vojvođanskog i novosadskog novinarstva“. Međutim, ono što „prečanskim“ očevicima budi posebno gorak ukus u ustima je činjenica da beogradski vodeći mediji tog vremena, RTB i listovi Politika, Politika ekspres i Večernje novosti, nisu ni blizu satirani i upodobljavani kao vojvođanski mediji, a čistke nepodobnih su bile manjeg obima.
Posrnuli režim vadi iz fundusa sve raspoloživo i poput poludelog mitraljesca puca mahnito u prazno. Jedno od oprobanih strašila je i vojvođansko pitanje, ali i ono je postalo neupotrebljivo, jer o tome niko ne priča
Željko Bodrožić
„Sumnje u Vojvodinu i njenu ’lojalnost’ državi Srbiji uvek su igrale ulogu držanja u pokornosti. Stalno je trebalo vršiti nasilni grajhšaltung u Vojvodini, stalno je postojala potreba nacional-šovinista da je izjednače sa ostatkom Srbije, jer je vladajuća nacionalistička ideologija po svojoj suštini organska, totalitarna i antidemokratska i ne trpi bilo kakve različitosti i ubija svaku društvenu ili kulturnu pluralnost. Kroz sejanje sumnji, paranoje i lažne optužbe za separatizam, trebalo je ukinuti svaku istorijsku, kulturnu i društvenu specifičnost najevropskijeg dela Srbije“, osvežava nam sećanje Milivoj Bešlin, sa kojim dalje razgovaramo o tome kako je uopšte moguće da iko poveruje da u Vojvodini postoji jak separatistički pokret, kada su ljudi tog mišljenja odavno na statističkoj margini?
Voditelji satirične emisije „Mentalno razgibavanje“ izveli su program za učesnike protesta u nedeljno jutro, drugog dana protesta i 24-časovne blokade Mosta slobode u Novom Sadu Foto:FoNet/Milica Vučković
„Slabije informisani ili ljudi skloni teorijama zavere skloni su da misle da postoji neki plan o razbijanju Srbije, jer je to nešto što je režim SPS i radikala širio i 1990-ih i to rade i danas. Takođe, multinacionalna struktura je izazivala nepoverenje kod nacional-šovinista. Danas to nije slučaj, jer se nacionalna pluralnost Vojvodine značajno umanjila, zbog iseljavanja, a uz to, posle Srba najveća nacionalna zajednica u Vojvodini (mađarska, prim. aut) većinski, zbog političke konstelacije i regionalne koruptivne dinamike, stoji lojalno uz Vučića i njegov režim. Zbog toga režim sada prebacuje ’sumnje’ i nepostojeće separatističke tendencije na opoziciono orijentisane građane i političke strukture.“
Paralele sa Kosovom
Istovremeno, slabije obrazovani građani skloni su da prave lažnu paralelu između Vojvodine i Kosova i lako zapadaju u paniku kada ih tabloidni mediji neprestano zasipaju lažnim pretnjama. Naši sagovornici podsećaju da su se politički ciljevi, istorijska geneza, nacionalna i demografska struktura, kulturno-istorijski razvoj i mnoge druge stvari na Kosovu i u Vojvodini drastično razlikovali tokom istorije. Zbog toga se nikada nisu mogle povlačiti utemeljene paralele između Kosova i Vojvodine po svim ključnim pitanjima, međutim, šta bi se dogodilo kada bi se građani Vojvodine zaista u velikoj većini opredelili za otcepljenje, da li za tako nešto uopšte postoji pravni mehanizam?
„Ne postoji pravni mehanizam za bilo kakvu secesiju bilo kog dela Republike Srbije. Ni u vreme Jugoslavije, kada je Vojvodina 1945. konstituisana kao autonomna pokrajina, nije bilo mogućnosti za osamostaljenje. Naime, pravo na samoopredeljenje imali su narodi, zbog toga su jugoslovenske republike, kao nacionalne države svojih naroda, mogle da proglase samostalnost, ali pokrajine nisu bile definisane kao federalne države i nisu bile definisane kao nacionalne države. Vojvodina nema ’svoju’ naciju, većinsko stanovništvo i tada i danas je srpsko i logika jugoslovenskih ustava je bila da ona iscrpljuje svoja prava i interese kao autonomija u okviru Srbije, uz garancije federacije“, objašnjava Bešlin.
Novi Sad akcija Tri meseca – tri mosta Foto: Filip Krainčanić/Nova.rs
Umesto zaključka, pomenimo da u Novom Sadu i Vojvodini živi znatan broj građana koji zahtevaju da Pokrajina povrati autonomiju, koja bi makar zaličila na onu iz Ustava 1974. U ogromnom broju slučajeva razlozi su ekonomske i kulturne prirode, međutim oni dublje upućeni u problematiku svesni su da istinska autonomija Vojvodine mora počivati na političkom temelju. Uprošćeno govoreći, Vojvođani koji samo žele da imaju svoj budžet i kulturno-demografsku politiku, a nisu spremni da glasaju za to da Vojvodina dobije zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast, ostaće večito kratkih rukava budući da je to osnovna pretpostavka njihovih krajnjih ambicija. Problem je, naravno, to što će kleronacionalno osvešćeni političari u tom slučaju minirati celu ideju, smatrajući da su tri grane vlasti obeležja suverenih država, a ne pokrajina, iako postoje evropski primeri koji potvrđuju suprotno. No, Bodrožić je umereni optimista po tom pitanju i veruje da se do ozbiljne decentralizacije Srbije, ne samo Vojvodine, ipak može doći:
„Promene koje zahtevaju stotine hiljada ljudi na ulicama podrazumevaju bolje i funkcionalnije društvo, humanije i poštenije, a s tim podruku ide decentralizacija i široke nadležnosti pokrajina i gradova. I to će se neminovno desiti ako ovo društvo krene boljim putem.
Pogledajte kako izgleda voda u zrenjaninskoj bolnici: „Ovo ‘čudo’ izlazi iz slavine čak i u porodilištu gde se kupaju bebe“
U Opštoj bolnici u Zrenjaninu pacijenti i zaposleni su tokom poslednja dva dana prinuđeni da peru ruke, medicinske instrumente, ali i elemente u porodilištu, vodom koja je crna kao blato. Kako za Nova.rs kažu, boja i kvalitet vode u ovom gradu, nažalost, odavno nije vest, ali se nikada do sada nije desilo da sa bolničkih slavina curi crna voda.
Građani Zrenjanina su dodatno zabrinuti jer je poznato da je u ovom gradu značajno povećan broj obolelih od raka kože, pa vodi sa česme ne smeju da priđu.
„Koža je najveći organ, a mi se tuširamo ovom vodom i oštećujemo organizam iz dana u dan, jer ne možemo stvarno da kupujemo vodu u prodavnici za tuširanje svakoga dana. Svakako je kupujemo za piće i kuvanje hrane. Dakle svakoga dana pijemo kupovnu vodu iz plastičnih ambalaža, što je takođe loše po zdravlje, zbog hemijskih elemenata koje plastika ispušta“, kaže za Nova.rs Miloš Savić, koji radi kao transfuzista u Zrenjaninskoj bolnici.
Naime, prema poslednjim medicinskim izveštajima, u ovom gradu sve je više dece obolele od spinalne mišićne atrofije, a među odraslim građanima, osim raka kože, povećan je i broj obolelih od kancera bešike.
“Kako je na drugim mestima, kad je u bolnici voda kao iz horor filma. Sinoć sam bio dežuran, pustio sam vodu sa česme kada sam hteo da operem ruke, odvrnuo slavinu i potkelo je ovo čudo. Bukvalno je izgledalo kao da šiklja blato. Čim se negde desi kvar, voda postaje skoro crna. I dalje je takva, još nema popravki“, kaže Miloš, koji je slikao „monstruma“ iz slavine i podelio ga sa pratiocima na svom Fejsbuk profilu.
Ovu „močvarnu“ vodu koriste zaposleni u bolnici, ali i pacijenti.
„Takva je voda i u porodilištu, gde kupaju bebe. Ljudi ne mogu da se umiju, istuširaju, jezivo je kako to izgleda. Za osnovnu higijenu moramo da kupujemo vodu, kao da živimo u srednjem veku”, naglašava naš sagovornik.
U ovom gradu, prema poslednjim statistikama, građani dnevno potroše čak 20.000 evra na vodu u plastičnoj ambalaži, što je za poslednjih 12 godina oko 80 miliona evra, dok jedna fabrika vode košta oko 35 miliona.
Podsetimo, Zrenjaninci već 20 godina žive bez pijaće vode, koju pritom uredno plaćaju. Zbog prekomerne količine arsena u vodi iz gradskog vodovoda inspekcija je svojevremeno zabranila njenu upotrebu, a skoro dve decenije kasnije, i šest promena gradskh vlasti, ovaj problem još niko nije uspeo da reši.
Jedan od neuspelih pokušaja rešavanja problema bila je i izgradnja sporne Fabrike vode koja nikada nije uspela da proizvede ni polovinu potrebne količine vode za ovaj grad, a od 2020. godine je i van funkcije nakon eksplozije u kojoj su dva radnika i povređena. U međuvremenu i nakon više pokušaja, Fabrika vode je pre četiri godine prodata firmi “Pannonian water” u vlasništvu arapske firme „Emserb Water FZE“ iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.
APV: Kad će spomenik Vasi Stajiću biti vraćen na mesto i zašto to već nije učinjeno?
Opoziciona Akcija progresivne Vojvodine (APV) zatražio je informaciju od Zavoda za zaštitu spomenika kulture Grada Novog Sada kad će spomenik Vasi Stajiću biti vraćen na mesto i zašto to već nije učinjeno
Spomenik se nalazio između Skupštine Autonomne Pokrajine Vojvodine i Skupštine Grada Novog Sada.
Sklonjen je zbog radova na podzemnoj garaži kod Banovine.
APV ističe da je pomenuta garaža „nezakonito izgrađena bez neophodne dokumentacije“, te da je prilikom radova oštećena i zgrada Skupštine AP Vojvodine, koja je spomenik kulture, i da Zavod nije sprečio radove iako je to njegova zakonska obaveza.
„Garaža je otvorena pre nekoliko meseci, parter je uređen, ali spomenik nije vraćen. Ovo je još jedan dokaz da ne postoji granica nestručnosti, bahatosti i gluposti vladajućeg režima“, zaključuje se u saopštenju.
Poljoprivrednici Srbije: Kasne subvencije, povraćaj akcize na gorivo i uredba o korišćenju zemljišta
Poljoprivrednici u Srbiji nezadovoljni su realizacijom sporazuma sa Ministarstvom poljoprivrede, potpisanim u oktobru 2024. godine, o isplati subvencija za seme i kažu da sve kasni
Po obećanju Ministarstva poljoprivrede, trebalo je da subvencije budu isplaćene do kraja prošle godine, a kasni i povraćaj akcize na gorivo, nije stupio na snagu pravilnik o semenu i mena kredita sa subvencionisanom kamatom.
Poljoprivrednica Biljana Dulić iz Đurđina kod Subotice rekla je za Betu da još nije dobila subvencije za 2024. godinu za obrađenih 30 hektara zemlje.
“Država mi duguje za osnovnu subvenciju od 18.000 dinara po hektaru i podsticaj za seme u iznosu od 10.000 dinara, ukupno oko 900.000 dinara za 2024. godinu. Četiri meseca u e-agraru piše da se ‘predmet obrađuje’ “, rekla je Dulić.
Dodala je da je “refakciju” – povraćaj poreza na gorivo dobila mesec dana posle kupovine iako je dogovor bio da se 50 dinara za litar kupljenog dizela vrati u roku od dve nedelje.
Poljoprivrednik Milan Milošević iz sela Ćirikovac kod Požarevca je rekao da su stigla rešenja o isplati podsticaja za seme od 10.000 dinara po hektaru, ali da oko 15 odsto poljoprivrednika tog uduženja još nije dobilo novac.
Još veći problem je što Ministarstvo poljoprivrede nije na vreme pripremilo pravilnik o faktičkom korišćenju zemljišta, kazao je on.
Milošević smatra da nije opravdanje to što u Skupštini čeka Predlog zakona o dopuni Zakona o poljoprivredi i ruralnom razvoju da bi se napravio taj pravilnik, već sve to nije pripremljeno na vreme da bi se na početku ove godine zemljište uvelo u e-agrar i dobile zbog subvencije.
Dodao je da na području Stiga poljoprivrednici koji obrađuju zemlju uzetu u zakup, imaju ogroman problem jer ne mogu da je registruju u e-agraru, a takve zemlje je oko 60-70 odsto od ukupno obrađene.
Predsednik Skupštine Udruženja poljoprivrednika Subotice Miroslav Matković je rekao da Ministarstvo obećava da će “u narednom periodu” poljoprivrednici moći da podnose zahteve za kredite sa subvencionisanim kamatama od oko dva odsto godišnje.
Prema rečima predsednika Inicijative za opstanak poljoprivrednka Srbije Gorana Filipovića, još nije objavljen ni pravilnik o podsticaju za seme u ovoj godini.
“Po sporazumu je država obećala da isplati do 17.000 dinara za seme po hektaru, ali ne znamo koliko će kilograma priznati i da li ćemo morati da sami finansiramo ostatak semena jer gustina useva zavisi od sorte. Za soju je, na primer potrebno od 80 do 110 kilograma po hektaru, semena ima malo u ponudi i najavljuje se da će koštati 250 dinara, što znači da za subvenciju nećemo moći da kupimo potrebnu količinu“, rekao je Filipović.
On je naveo da poljoprivredni proizvođači još nisu dobili ni subvenciju od 40 odsto na osnovu osiguranja. iako se to isplaćivalo najkasnije do 25. decembra tekuće godine.
Poljoprivrednici snose posedice i tuđih grešaka u savetodavnim službama, pa Ivan Milutinović za prošlu godinu nije dobio subvencije za 23 hektara obrađene zemlje zbog propusta službenice, a kada je to utvrđeno i zahtev ponovo prosleđen, rečeno mu je da je – zakasnio.
Međum, Milutinović je dobio povraćaj akcize i na tu zemlju kao da je ostvario subvencije.