Connect with us

SLOBODNA VOJVODINA

Istorijat zrenjaninske Fabrike vode očima povređenog radnika: Svi znaju i svi ignorišu

Jovan Milekić za VOICE: “Ovo je ludnica”

Published

on

„Zovem se Jovan jer sam rođen na Svetog Jovana, 1978. godine. Evo, na današnji dan prošlo je 18 godina kako je uvedena zabrana vode za piće. Pola života nisam pio vodu iz česme. Zaposlio sam se 19.12, na Svetog Nikolu (koji opet ima veze s vodom), a dve godine kasnije nastradao par dana pre ovog datuma. Moram da razmislim, verovatno postoji još neki datum vezan za moj život i život mog kolege sa kojim sam nastradao“, crnohumorno konstatuje Jovan Milekić, teško povređeni radnik zrenjaninske Fabrike vode o kojem je VOICE pisao, nakon što je u oktrobru prošle godine izgubio pravo na zdravstveno osiguranje.

Samo godinu dana nakon Jovanovog rođenja u Zrenjaninu je postavljeno prvo pilot postrojenje za prečišćavanje vode. Do zabrane korišćenja vode za piće 2004, bilo je još nekoliko neuspešnih i preskupih ispitivanja i pilot postrojenja.

Jovan se 2006. oženio, a gradonačelnik Zrenjanina Goran Knežević i direktor JKP Vodovod i kanalizacija Bratislav Tomić potpisali su Ugovor o izgradnji fabrike vode sa kompanijom „S&A Capital” iz Čikaga.  Tada  je rečeno da će čista voda poteći 2007.

Godine 2009, kada je Jovan dobio sina, ali i nekoliko godina ranije, obeležila su obaranja tendera za konačnu realizaciju plana fabrike vode. Vreme nakon toga obeležile su krajnje problemtične rabote na svim nivoima vlasti i građanski aktivizam u začetku.

Iako je imao još jednu ponudu, Jovan se krajem 2018. zaposlio u Fabrici vode. Posle silnih peripetija, na kraju i promenom Zakona o komunalnim delatnostima fabrika je u to vreme puštena u rad. Promenom ovog Zakona privatnicima je dozvoljeno da, uz saglasnost osnivača javnog preduzeća, obavljaju komunalne delatnosti.

Poslednje postrojenje koje je trebalo da, između ostalog reši, i pitanje visokih koncentracija arsena, nije bilo dugog veka. Arsen nije u zrenjaninskoj vodi samo poslednjih decenija, ali dostupna znanja iz medicine koja ga istražuju jesu. Dr Dragana Jovanović je za VOICE objašnjavala, a u svojoj doktorskoj disertaciji na primeru populacije iz Zrenjanina dokazala da je arsen u pijaćoj vodi doprinoseći faktor koji utiče na nastajanje i razvoj dijabetesa tip 2. Utvrđeno je i da standardizovana stopa na 100.000 stanovnika u Zrenjnaninu za svih pet godina ispitivanja iznosi za populaciju Zrenjanina 178,9, a za populaciju centralne Srbije 120,9. Svi koji su bar 40 godina, dakle Jovanovi vršnjaci, pili i koristili zrenjaninsku česmovaču, imaju veću šansu da obole od ove bolesti, ali i kancera kože, mokraćne bešike, pluća, bubrega, jetre, kardiovaskularnih bolesti.

Profesor nnovosadskog Prirodno-matematičkog fakulteta Božo Dalmacija je prošle godine komentarišući dostupne delove izveštaja stručne komisije zrenjaninskog JKP „Vodovod i kanalizacija“ o radu Fabrike vode rekao: „Normalno je da bez projekta nisu ispunili ni jedan od tih 34 zahteva jer su mislili ‘lako ćemo’. Međutim, u tehnici i tehnologiji nije baš tako. Ukoliko norme nisu ispoštovane, još na papiru bi se znalo da to neće da pije vodu“. 

Jovan i njegov kolega teško su povređeni u eksploziji fabrike vode 14. decembra 2020. Ceo Zrenjanin je tog jutra ostao bez vode, a velikom brzinom proširila se zvanična vest da je u eksploziji „jedan radnik teže, a jedan lakše povređen“. I danas Jovan ne može da se složi sa ovakvim medijskim izveštajima: “Pa ne prolaziš ovo što smo mi prošli zato što si lakše povređen. Kad mediji objavljuju onakve gluposti, neka objave i fotografije kako sam ja izgledao posle eksplozije, pa nek mi kaže neko posle da sam bio lakše povređen!“

Nemogućnost lečenja i ćoravi dinar

Jovan je, kao i svi ostali, juče saznao da je Fabrika vode prodata, kako kaže, bez javnosti, „ispod tezge“. Razočaran je. „Da se to tako namesti da praktično mi zaposleni ne dobijemo ništa, jer je koliko sam razumeo prodata samo oprema, a ne fabrika kao pravno lice. Kada se banka naplati za zaposlene neće ostati ništa. To je stvarno strašno, pogotovo za nas dvojicu koji smo postali invalidi zbog nečije nemarnosti. Mi se već tri meseca ne lečimo jer smo izgubili zdravstveno osiguranje. Vodimo se i dalje kao zaposleni. I kad bih hteo da dam otkaz – ne mogu, jer ne postoji služba kojoj mogu da se obratim. I kad bi neko hteo da me ovakvog zaposli, ne bi mogao. Ovo je velika ludnica. Strašno.“

Najnoviji vlasnici Fabrike vode prodate 13.01. su u Zrenjaninu odranije poznati. Osim što su registrovane na istoj adresi, firme „Pannonian Water“ koja je kupila fabriku i „Begej Water“, kojoj je pre nekoliko nedelja na sednici Skupštine grada izglasana Odluka o izmeni i dopuni odluke o snabdevanju vodom za piće, prečišćavanju i odvođenju atmosferskih i otpadnih voda i dato da vrši „komunalnu delatnost prečišćavanja otpadnih voda na teritoriji grada Zrenjanina“ – imaju iste vlasnike.  U pitanju je Emserb Water“, deo Metito korporacije iz UAE, osnovan za srpsko tržište.

Neke njegove kolege tužile su firmu za neisplaćen novac. On nije. Misli da su njihove šanse da naplate dugovanja veće: „Nisam smeo da rizikujem 20-30.000 dinara. Sad mi je žao. Ostaću i bez ćoravog dinara i bez ruke.“

Ovaj splet okolnosti uticao je na to da ni njegova supruga ne može da ostvari zdravstveno osiguranje: „Rečeno nam je da je zakon takav. Kada je jedan supružnik prijavljen, drugi ne može da dobije zdravstveno preko Biroa. Mogli smo da se vakcinišemo. I bili smo. Nije bilo veze što nemamo osiguranje. Ali, da nam je bilo loše nakon vakcinisanja, ne bismo mogli da se lečimo. Bog nek ti je u pomoći onda.“

Vreme nosi šanse za povratak funkcija ruku

Od maja prošle godine bez plate, Jovan i njegova porodica su bili prepušteni sami sebi. U početku su ih pomagali rođaci i prijatelji, ali Jovan je retko i teško prihvatao tu vrstu pomoći. Sada radi kao pomoćni fizički radnik koristeći samo jednu ruku. Dok je bilo toplije, radio je na krovu. Sada ponekad pomaže u poslovima koji su u zatvorenom prostoru jer zbog loše cirkulacije u rukama ne može dugo da radi napolju.

„Kada me ljudi pitaju kakva je situacija kažem im da ne postojim. Na kraju, tako ispadne. Ne postojim kao ljudsko biće, jer ljudi ostvaruju po zakonu svoja prava, idu kod lekara, na posao, dobijaju svoja primanja. Kolega i ja nastradamo, jedva ostanemo živi i praktično nas svi ostave. Ne znam šta je bolje. Da smo poginuli, da li bi neko zapalio sveću? To je neverovatno, ali istinito“, emotivan je Jovan.

Čak ni predizborni marketing koji bi za cilj imao pomoć barem dvojici povređenih, po Jovanovom mišljenju nije opcija. On se proteklih meseci obraćao različitim pojedincima i institucijama, ali bez uspeha. U rešenje koje će im pomoći bar da mogu da povrate osnovne funkcije ruku ne veruje: „Ne verujem jer zna ceo grad za našu situaciju. Džabe što sam se obraćao i predsedniku države i premijerki i zaštitniku građana. On mi je tražio i dopunu kome sam se sve obratio. Ja sam to u roku od pet dana kako su tražili, dostavio. Sad se ni oni ne javljaju. Svi se prave ludi. Ne znam više i kome da se obratim.“

Odbornica Mirjana Grujić je na sednici Skupštine grada prošlog decembra tražila da grad preuzme barem obavezu oko lečenja i rehabilitacije povređenih radnika, budući da je u vreme eksplozije bio u nekoj ugovornoj obavezi sa Fabrikom vode. „Ako je potrebno da to bude odluka Gradskog veća, neka bude tako. Ako je potrebno da Skupština donese takvu odluku, neka je donese. Mislim da je sramotno da svi dignemo ruke i ne brinemo o ljudima koji su stradali na svom radnom mestu, u Fabrici vode, koja je generalno problem svih nas. Celokupna fabrika i sve što se oko nje dešava postaje skandal“, rekla je Mirjana Grujić tada. I taj pokušaj ostao je još uvek bez rezultata, bez obzira što je gradska vlast dužna da na odborničko pitanje, kako je bilo postavljeno, odgovori.

Lekari su, odmah po prijemu, Jovanu i njegovom kolegi rekli da će se dugo lečiti. Lečenje mora da bude u kontinuitetu: „Najgore je što se ne lečimo. Možda će biti kasno kad ostvarim uslove za lečenje.“

U istoj su situaciji obojica povređenih. Imaju povređenu levu ruku s tim što Jovan ne može da ispravi četiri prsta, a njegov kolega ne može da savija prste: “Što više vreme prolazi, manje su šanse za oporavak. Za ova tri meseca sam trebao da se operišem bar dva puta. Posle operacije na VMA doktor mi je rekao da je oporavak jako, jako dug, da moram biti strpljiv i da sam non stop na rehabilitaciji. To jako dugo znači par godina, da bi spasio što više prstiju. Za jedan kažiprst znam već da nema šanse, ali za tri prsta na drugoj ruci je bilo. Ali eto šta me sprečava u tome. Neverovatno.“

Rođendanska želja

Nekada nasmejani i optimistični Jovan potpuno je izgubio veru u ljude i državni aparat. Nije očekivao ovakav razvoj događaja.

Jednu rođendansku želju ne može da kaže iz prve „jer ga je sa svih strana stislo“.

„Najveća mi je želja kad bih uspeo da se vratim lečenju i da pokušam da se što bolje oporavim da bih mogao da radim za sebe i za svoju porodicu. To je želja broj jedan.“

Ista kao i prošle godine. 

Ivana Gordić (VOICE)

izvor: https://www.autonomija.info/istorijat-zrenjaninske-fabrike-vode-ocima-povredjenog-radnika-svi-znaju-i-svi-ignorisu.html

SLOBODNA VOJVODINA

Održan komemorativni skup “Sjećanje na Sjeverin”

Mešihat Islamske zajednice u Srbiji i Medžlis Islamske zajednice Priboj organizirali su komememorativni skup “Sjećanje na Sjeverin” u povodu navršavanja 32. godišnjice od otmice u Mioču u kojoj je odvedeno i ubijeno 17 nevinih građana bošnjačke nacionalnosti iz Priboja i okolnih sela

Published

on

By

Pored prijatelja, članova porodice, skupu su prisustvovali i predstavnici Mešihata Islamske zajednice na čelu sa predsjednikom muftijom dr. Mevlud ef. Dudićem, predstavnici BNV-a na čelu sa predsjednikom Adelom Slatinom, predstavnici Stranke pravde i pomirenja na čelu sa narodnim poslanikom Edinom Numanovićem, te predstavnici lokalne samouprave opštine Priboj, kao i predstavnici brojnih udruženja.

Skup je otpočeo učenjem sure Jasin, koju su proučili muftija dr. Rešadef. Plojović, muftija sandžački hfz. Abdurrahman ef. Kujević, muftija hfz. Nedžad ef. Hasanović, dr. Enver ef. Omerović, dr. Harun ef. Eminagić, te hfz. dr. Haris ef. Hadžić.
Ispred Organizacionog odbora obratio se Omer ef. Hodžić.

“Danas je za nas jako težak dan. Posebno na ovaj dan sjećanja naviru. Ja sam danas dječak od 10 godina kojem baba rahmetli iz naručja istrgoše. Ali ono što istrgnuti ne mogu jeste sjećanje na njega i njegov braon kaput, kada bi sa posla dolazio i djecu grlio, pa je ona njegova bombona ili lizalo koje bi nam donio vrijednije je i veće od cijelog dunjaluka. Godinama radimo na tome da se zločin rasvijetli, mezari ljudi koji su stradali uokvire, a vinovnici tog zločina kazne, porodice žrtava dobiti svoja prava. Očekuje nas teška, sizifovska borba. Ono što je pomao i tračak nade da će se nešto promijeniti jeste sastanak koji smo imali u lokalnoj samoupravi. Danas mi je stigla potvrda da je ispred opštine stigao dopis resornom ministarstvu da se riješi status porodica šehida. Dok nas bude, znajte, čut će se naš glas”, kazao je Hodžić.

Unuk jednog od šehida, Rijad Gibović obratio se u ime porodica stradalih. Emotivnim govorom prisjetio se rahmetli djeda kojeg su odveli tog dana i svirepo ubili.

“Ima jedan osjećaj – kad nekog voliš a nisi ga upoznao. I nisi ti kriv što nisi mogao da ga upoznaš. Sjećam se priče kako su moju sestru staru 40 dana 8 sati nosili do Priboja. Godine prođoše, a bol ostaje. Svi za bajram idu svojim djedovima na mezar da im prouče dovu, a gdje da odem ja? Pitam oca svoga gdje mu je mezar? Sanjam svog djeda koji, na nekom boljem mjestu, kaže meni u snu – budi ponosan sine, ja nikom ništa uradio nisam”, kazao je Rijad Gibović.

Predsjednik SO Boris Mrdović govorio je u ime delegacije opštine Priboj. Kukavički čin zločinaca ubijao je nevine, ali je tako ubijao i državu.

“Ovdje iz godine u godinu učimo lekcije o besmrtnosti i pobjede dobra nad zlom. Na ovom smo mjestu dužni da osudimo zločin, taj kukavički čin zlih ljudi, ali i da odamo počast nevinim ljudima. Osuđujemo one koji su pod maskom boraca ubijali nevinost, dobro, ali i tim besramnim činom ubijali i svoju državu. Svake godine sjećaćemo se naših stradalih prijatelja. Vrijeme prolazi, rane ostaju, ali učini i da se razbistri put i um da smo jedni drugima najpreči. Opština Priboj će učiniti sve da pomogne porodicama nastradalih”, kazao je Mrdović.

Prisutnima se obratio i predsjednik Mešihata IZ-e u Srbiji muftija dr. Mevlud ef. Dudić. Šehidi Sjeverina, poručuje on, nikada nisu i neće bti zaboravljeni.

“Očevi i sinovi, braća i muževi, familija, ljudi… Među njima i jedna sestra koja moliše da joj ne odvedu brata. I ona beše odvedena jer se molila da ne odvedu brata svoga. Vjerujem da su oni danas sretni, ponosni i nasmijani jer su na boljem mjestu od ovog na kojem se mi nalazimo. I nisu oni zaboravljeni, neće nikada ni biti. Neko, kada prođe i godina, bude zaboravljen kao da ga nikad ni bilo nije. A mi pune 32 godine i ne samo jednom u godini sjećamo se i borimo se za pravdu. Ono što je najbitnije jeste da li ste na strani istine i pravde. Naše prisustvo najbolja je poruka i naš dolazak ovdje trajna je opredijeljenost ka dobru, istini i pravdi. Sve će ovo što je ovdje jednog dana zemlja pokriti, ali će svako od nas pred Bogom stati i odgovoriti kako je život na zemlji proveo. Neka se zna da smo bili na strani istine i dobra. Raduje me da je opština Priboj pokrenula novu inicijativu da se ponovo proba, pa je velika odgovornost sada na Vladu R. Srbije i predsjednika države. Ovi ljudi su ubijeni, a nisu nikom ništa uradili. Neka se nikad i nikome Sjeverin ne ponovi i da se ne zaboravi, ali i da se krivda ispravi”, kazao je muftija dr. Mevlud ef. Dudić.

Narodni poslanik dr. Edin Numanović istakao je da se zločin nije završio ubistvom ovih ljudi. Nastavlja se, dodaje on, neprizavanjem civilnih žrtava rata porodica ubijenih.

“Danas smo ovdje u Sjeverinu ispred SPP-a i u ime ministra Usame Zukorlića da budemo uz porodice žrtava i pokušamo bar razumjeti njihovu bol. Ovdje smo i da ukažemo na odgovornost cjelokupnog bošnjačkog naroda koji je dužan da pamti ovakve događaje. Nažalost, zločin se nije završio ubistvom ovih ljudi, on se nastavlja time što ova država nije priznala status civilnih žrtava rata porodicama i na neki način ih obeštetila makar u onom moralnom smislu. Zato apelujemo na nadležne organe da rade a ovom pitanju i da pokušaju iznaći rješenje. Još jedan aspekt koji dodatno otežava ovim porodicama i cijelom narodu što nisu našli posmrtne ostatke svojih najmilijih i to je nešto što ne može zatvoriti njihovu ranu koja nikad neće zaliječiti”, istakao je narodni poslanik dr. Edin Numanović.

izvor: https://sandzakpress.net/odrzan-komemorativni-skup-sjecanje-na-sjeverin/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Zajednička sednica vlada Srbije i Vojvodine u sredu u Novom Sadu: Vučević i Gojković za istim stolom

Zajednička sednica Vlade Srbije i Pokrajinske vlade održaće se u sredu, 23. oktobra u zgradi Pokrajinske vlade

Published

on

By

Sednica će početi u 13.30 časova.

Iz Vlade Srbije je saopšteno i da će posle sednice premijer Srbije Miloš Vučević i predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković davati izjave za novinare.

Drugi detalji nisu poznati.

izvor: https://www.021.rs/story/Novi-Sad/Vesti/391034/Zajednica-sednica-vlada-Srbije-i-Vojvodine-u-sredu-u-Novom-Sadu-Vucevic-i-Gojkovic-za-istim-stolom.html

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

LSV: Zašto građani cele Srbije da plaćaju kredit za Beogradski metro?

Liga socijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani (LSV) ocenila je da je najnovije zaduživanje Srbije kod nemačke Dojče banke za deo sredstava za izgradnju prve faze metroa u Beogradu “skandalozno, ali i duboko protivustavno”.

Published

on

By

LSV je podsetila u saopštenju da je Vlada Srbije nedavno usvojila Predlog zakona o potvrđivanju ugovora o kreditnom aranžmanu koji je potpisan sa filijalom Dojče banke u Hong Kongu i čiji je iznos od 178,4 miliona evra predviđen kao deo sredstava za prvu fazu Beogradskog metroa.

„Poznato je da se svaki kredit skupo vraća, a ovaj će godinama vraćati svi građani Srbije, a ne samo Beograda čija se podzemna železnica gradi”, navela je LSV i dodala da se po ko zna koji put pokazuje da osiromašeni ostatak Srbije plaća za velike investicione aktivnosti u glavnom gradu.

Kao primer, LSV je navela i podelu po 20.000 dinara pomoći za đake samo roditeljima iz Beograda.

“U trenutku kada 800.000 građana Vojvodine nema ispravnu pijaću vodu, kada sela nestaju, subvencije za poljoprivrednike su među najnižim u Evropi, a škole u mnogim, posebno manjim mestima, ne odgovaraju potrebama modernog vremena, Vlada Srbije, ponovo, uzima iz džepova građana i gradi u sredini koja je već daleko najbogatija u zemlji”, navela je LSV u saopštenju.

Prema oceni LSV, vlast time krši Ustav Srbije, koji zabranjuje diskriminaciju i ističe da su svi građani jednaki.

LSV je najavila da će uputiti dopis Savetu Evrope i tražiti analizu postupanja Srbije, koja je ratifikovala Evropsku povelju o lokalnoj samoupravi.

“Tražimo da prestane kršenje Ustava Srbije i drugih zakonskih propisa i da svi građani Srbije, najzad, budu ravnopravni”, navela le LSV u saopštenju.

izvor: https://n1info.rs/vesti/lsv-zasto-gradjani-cele-srbije-da-placaju-kredit-za-beogradski-metro/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Sumorne projekcije statističara: Zrenjanin gubi više od 40 odsto stanovnika do 2052. godine

Analiza Republičkog zavoda za statistiku o depopopulaciji i starenju pokazuje da će Zrenjanin za tri decenije imati manje od 60.000 stanovnika, a prosečna starost građana biće 48 godina.

Published

on

By

Republički zavod za statistiku objavio je projekcije stanovništva Srbije za period od 2022. do 2052. godine koje pokazuju da će se u narednih trideset godina nastaviti trend depopulacije i starenja stanovništva.

Ovom analizom obuhvaćeni su i Srednjobanatski upravni okrug, odnosno grad Zrenjanin i opštine Žitište, Sečanj, Nova Crnja i Novi Bečej, a predviđanja su više nego sumorna, piše portal Zrenjaninski.com.

Analiza o depopulaciji Republičkog zavoda za statistiku pokazuje da će Zrenjanin za 30 godina imati manje od 60.000 stanovnika, a prosečna starost građana biće 48 godina.

U srednjobanatskoj oblasti grad Zrenjanin se izdvaja kao teritorijalna jedinica sa najvećim brojem stanovnika. Projektovano je da će se njegova populacija do kraja projekcionog perioda smanjiti za 43,8 odsto. U 2052. godini stopa promene broja stanovnika u Zrenjaninu dostići će -20,9 promila, i to pretežno zbog sve negativnijih vrednosti prirodnog priraštaja (-13,5 promila) i migracionog salda (-7,4 promila)“, piše u ovoj analizi.

Najintenzivnije ubrzano opadanje broja ljudi u srednjem Banatu očekuje se u opštini Sečanj, gde će stopa promene broja stanovnika u 2052. godini biti u minusu za 21,9 promila, a prirodni priraštaj takođe u minusu za 16,4 promila.

Nova Crnja je najmanja opština u Srednjobanatskom okrugu po broju stanovnika. Navodi se da je 2022. godini gubitak stanovništva u ovoj opštini najveći zbog izražene emigracije. 

Očekuje se da će se u 2052, u odnosu na 2022. godinu, znatno smanjiti migracioni saldo (sa -17,9 promila na -5,1 promila), usled oslabljenih demografskih resursa, dok će problem prirodnog obnavljanja stanovništva postati izraženiji, sa projektovanom negativnom stopom od -9,3 do -14,3 promila.

Kada je reč o starosnoj strukturi stanovništva, u poslednjoj godini projekcije, opština Novi Bečej imaće najmlađu populaciju, dok će Sečanj biti najstarija. Prema projekcijama, prosečna starost stanovništva u Sečnju će do kraja projekcionog perioda dostići vrednost 49,7 godina, a indeks starenja 258,1“, navodi Republički zavod za statistiku.

Iako je Zrenjanin administrativni centar Srednjobanatskog okruga, dugoročni negativni demografski trendovi će dovesti do pogoršanja starosne strukture, sa očekivanim porastom udela starije populacije (65 i više godina) na više od trećine ukupne populacije u 2052. godini (34,7 odsto).

Prema projekciji, srednji Banat će 2052. godine imati 92.456 stanovnika, za razliku od 2022. kad ih je imao 159.356.

Zrenjanin će 2052. godine imati 59.939 stanovnika, a prosečna starost biće 48,4 godine.

Opština Žitište će za 28 godina imati 7.372 stanovnika, prosečne starosti 45,9 godina, a opština Nova Crnja 4.943 žitelja, prosečne starosti 46,8 godina, piše u projekciji o ubrzanom opadanju broja stanovništva Republičkog zavoda za statistiku.

izvor: https://www.021.rs/story/Info/Vojvodina/390933/Sumorne-projekcije-statisticara-Zrenjanin-gubi-vise-od-40-odsto-stanovnika-do-2052-godine.html

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Vučić i Vučević da kažu ko u Srbiji priprema timove za destabilizaciju Moldavije

Liga socijaldemokrata Vojvodine – VOJVOĐANI postavlja pitanje predsedniku Republike Srbije Aleksandru Vučiću i premijeru Milošu Vučeviću kako je moguće da je u Srbiji obučavana grupa mladih ljudi, koji su spremani za izazivanje nereda u Moldaviji

Published

on

By

Moldavske vlasti tvrde da su identifikovale više od stotinu mladih ljudi koji su navodno obučavani u Rusiji, Bosni i Hercegovini i Srbiji za destabilizaciju u zemlji uoči prvog kruga predsedničkih izbora i referenduma o podršci ulasku u Evropsku uniju, a koji se održavaju u nedelju, 20. oktobra.

Ova vest je novi šamar za našu zemlju i postavlja se pitanje u čijoj organizaciji su te obuke organizovane. Kako se dogodilo da je država tako nešto dozvolila?

Moldavija, inače nama prijateljska država, već godinama je na udaru ruskih imperijalnih težnji. Želja Vladimira Putina je da zaustavi proces integracija Moldavije u Evropsku uniju.

Pritisak autoritarnog režima iz Moskve na ovu malu zemlju je svakodnevan i veoma snažan.

Neprihvatljivo je da bilo ko u Srbiji doprinosi tim pritiscima.

Tražimo da Srbija podrži Moldaviju na evropskom putu i spreči sve aktivnosti protiv ove zemlje.

Aleksandar Marton
portparol
Lige socijaldemokrata Vojvodine – VOJVOĐANI

izvor: https://vojvodjani.rs/vucic-i-vucevic-da-kazu-ko-u-srbiji-priprema-timove-za-destabilizaciju-moldavije/?fbclid=IwY2xjawF_iwlleHRuA2FlbQIxMQABHdiEZQf-7_oR3QlObBPAR45dQQl-5acQpOLdMmGjW99FxNrNEWcVONCEXw_aem_IZsrjaQaVA-YpMLF_cOBCQ

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Obeležavanje 27 godina od ubistva Dušana Jovanovića

Dečaka od 14 godina Dušana Jovanovića su pripadnici skinhed pokreta mučki pretukli do smrti u večernjim satima 18. oktobra 1997. godine

Published

on

By

U petak, 18. oktobra, obeležava se 27 godina od ubistva četrnaestogodišnjeg romskog dečaka Dušana Jovanovića.

Dušana Jovanovića su pripadnici skinhed pokreta mučki pretukli do smrti u večernjim satima 18. oktobra 1997. godine, ispred jedne prodavnice u rodnom Beogradu.

Dušanove ubice počinile su ovo delo zato što je njihova žrtva bila Rom, kao odraz rasizma koji je devedesetih u Srbiji bio prisutan kao što je prisutan i danas.

Inicijativa A 11, uz pomoć Dušanove porodice, prijatelja, aktivista i javnosti, i ove godine podseća na događaj koji ne sme da padne u zaborav, ali i ponavlja svoju inicijativu da park na Slaviji ponese njegovo ime.

Pozivamo vas da nam se pridružite u uličnoj akciji u petak, 18. oktobra u 18 časova ispred Pravnog fakulteta, odakle će krenuti simbolična šetnja do parka. U parku ćemo se okupiti kod spomen-table Dušanu Jovanoviću i čuti poneku reč Dušanove sestre Duške Jovanović, kao i aktivista i aktivistkinja.

Duška Jovanović i Inicijativa A 11 još 2022. godine podneli su Inicijativu za promenu naziva parka „Mitićeva rupa“ u „Park Dušana Jovanovića“. Inicijativu, upućenu Komisiji za spomenike i nazive trgova i ulica Skupštine Grada Beograda, tada su podržali i Poverenica za zaštitu ravnopravnosti i Dušanovo odeljenje iz OŠ „Vladislav Ribnikar“.

Nadležni do današnjeg dana ovu inicijativu nisu formalno razmatrali. Inicijativa A 11 ponovila je zahtev i prošle godine, kad je stigla podrška ministra za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislava Žigmanova.

Izostanak reakcija članova resorne komisije je poražavajući podsetnik s kakvom neprihvatljivom lakoćom tolerišemo rasizam u našem društvu. Iako živimo u državi u kojoj su rasizam, mržnja i netrepeljivost zakonom zabranjeni, svedočimo gotovo konstantnim primerima ovih negativnih pojava prema građanima i građankama iz marginalizovanih grupa, a naročito prema Romima i Romkinjama.

Nije dovoljno da se protiv mržnje i nasilja borimo samo deklarativno. Moramo dati primere i preduzeti konkretne akcije koje će ne samo rezultirati dostojanstvenim životom za Rome i Romkinje, već poslati i snažnu poruku solidarnosti i prihvaćenosti.

Stoga će porodica Dušana Jovanovića i Inicijativa A 11 i ove godine ponoviti inicijativu da Beograd dobije „Park Dušana Jovanovića“, uz očekivanje da će resorna komisija shvatiti ozbiljno svoju ulogu javnog organa.

(Inicijativa A11)

izvor: https://autonomija.info/obelezavanje-27-godina-od-ubistva-dusana-jovanovica/

Continue Reading

Trending