Connect with us

SLOBODNA VOJVODINA

Glasovi koji će ovog vikenda oblikovati Evropu

Glasanje za vikend, u jednoj od najvećih i jednoj od najmanjih država članica EU i NATO-a, biće, drugim rečima, dobar pokazatelj u kom pravcu će se kontinent politički kretati u narednih nekoliko godina

Published

on

Briselske birokrate i diplomate u mnogim evropskim prestonicama zadržavaju dah u nervoznom iščekivanju drugog kruga predsedničkih izbora u Francuskoj. U njemu će se 24. aprila naći aktuelni predsednik, centrista Emanuel Makron i njegova populistička rivalka Marin Le Pen.

Većina se nada i očekuje da će Makron obezbediti reizbor i da će u nedelju uveče, ispred Ajfelove kule, održati svoj pobednički govor. Evropski zvaničnici dobro znaju da bi iznenadna pobeda Le Penove mogla zadati ozbiljan udarac celokupnoj aktuelnoj evropskoj političkoj postavci i da bi čak i tesna pobeda sadašnjeg predsednika mogla da ima posledice na to kako će Evropa reagovati na krize.

I dok će većina pogleda ovog vikenda s pravom biti fiksirana na Pariz, poneki bi mogli biti usmereni ka Ljubljani, jer Slovenija odlučuje da li će na neizvesnim izborima još jedan mandat dati kontroverznom i populističkom premijeru Janezu Janši.

Glasanje za vikend, u jednoj od najvećih i jednoj od najmanjih država članica EU i NATO-a, biće, drugim rečima, dobar pokazatelj u kom pravcu će se kontinent politički kretati u narednih nekoliko godina.

Malo je, ako ih ima, signala da Le Pen zaista može nadmašiti izglede i postati prva žena predsednica Francuske. Pre nekoliko nedelja, oko prvog kruga predsedničkih izbora, pojedine ankete pokazivale su da bi Makron mogao pobediti s razlikom od 52 prema 48 odsto. Ali u najnovijim istraživanjima, podrška Makronu ponovo je porasla na 56 odsto. Daleko od njegove pobede sa 66 odsto glasova od pre pet godina, ali i dalje dovoljno da spreči šokantni gubitak.

I dok njihova debata, u udarnom terminu ranije ove nedelje, nije donela nokaut udarac nijednom kandidatu, niko nije ni sam sebi pucao u nogu. Makron je izgledao prilično predsednički i uglavnom je izbegavao predavanja i povučenost za koje se često optužuje. Le Penova je ovog puta bila mnogo spremnija, s političkim paketom koji je znatno manje radikalan nego ranije. Činjenica da ona više ne želi da napusti EU i evrozonu i čak podržava pojedine sankcije Rusiji svedoči o tome.

Ipak, predsedavanje Le Penove najverovatnije bi izazvalo ozbiljnu disfunkcionalnost u Briselu. Ona bi izbacila Francusku iz vojne komande NATO-a, suprotstavila se bilo kakvim novim energetskim sankcijama Rusiji, ohrabrila ljude poput mađarskog premijera Viktora Orbana. Ne samo da bi otvoreno podržala Budimpeštu, već i dovela u pitanje prevlast zakona EU, Šengen zonu bez granica, francuske doprinose budžetu EU, kao i otvorenu konkurenciju na unutrašnjem tržištu. Drugim rečima, njena pobeda preokrenula bi velik deo EU kakvu poznajemo.

Da bismo razumeli veliki deo njene popularnosti, vredi razmotriti pitanje koje je potencirala tokom izborne kampanje i koje će u bliskoj budućnosti verovatno dominirati političkim diskursom u Evropi – pitanje rastućih troškova. Galopirajuća inflacija, koja pomaže u kreiranju previsoke cene hrane i goriva, najveća će biti u glavama prosečnog glasača i političari to jednostavno ne mogu ignorisati. Naravno, postoji jasna veza s ratom u Ukrajini i to može uticati na to kako će Zapad reagovati na Rusiju u budućnosti.

Bez obzira da li su populisti poput Le Penove na vlasti ili ne, oni će i dalje uticati na politički diskurs. Mnogo je onih, uključujući tu i Makrona, koji žele da nanesu veću štetu Moskvi, uključujući sankcije na njenu naftu i potencijalni izvoz gasa. Ali ruke će im verovatno biti vezane, zbog sve većeg straha među biračkim telom, kako se računi počnu gomilati. Ako sankcije EU na kraju obuhvate naftu i gas, stvar na koju treba obratiti pažnju jeste kolike su rupe u pravilima i koliko je dug period postepenog ukidanja.

Ovo važi i za druge politike. Ako Makron tek tesno uspe da pobedi u nedelju, njegov drugi mandat verovatno će biti oprezniji. Na leto dolaze parlamentarni izbori koje bi trebalo imati na umu. Makron je već delimično odustao od obećanja o podizanju starosne granice za odlazak u penziju i reformi penzionog sistema. Možda mu uskoro više neće biti potrebno da se suočava s glasačima, ali strah od opšteg nezadovoljstva može ga naterati da uspori pokušaje Brisela za ambicioznijim zelenim politikama ili pokušaj da se ponovo pokrene proces proširenja sa Zapadnim Balkanom i Ukrajinom.


Troškovi života takođe su jedan od dominantnih aspekata u slovenačkoj predizbornoj kampanji. Ovde je, međutim, u velikoj meri i pitanje kako će se mali alpski narod pozicionirati u odnosu na ostale članice EU u centralnoj i istočnoj Evropi. Ankete pokazuju gotovo mrtvu vatru između Janšine stranke desnog centra SDS i ekološkog Slobodarskog pokreta, na čelu s Robertom Golobom. Ko će na kraju doći na vlast zavisiće od toga koliko drugih partija pređe cenzus od četiri odsto i kakve su koalicije dalje moguće.

Janša je proteklih godina gajio bliske odnose s populističkim vladama u Poljskoj i Mađarskoj, a na domaćem terenu u velikoj meri je pokazao autoritarnu crtu, posebno u targetiranju medija. Nije bilo nikakvo iznenađenje što je američka organizacija za ljudska prava Fridom haus (Freedom House) ranije ove nedelje u izveštaju navela da su demokratski standardi u Sloveniji 2021. godine pali više nego u bilo kojoj drugoj zemlji u istočnoj Evropi i centralnoj Aziji.

Što se Ukrajine tiče, Janša je više bio Varšava nego Budimpešta, zalagao se za stroge sankcije, nudeći snažnu podršku nastojanjima Kijeva za članstvo u EU. Postao je prvi lider EU koji je posetio ukrajinsku prestonicu od početka rata, zajedno sa svojim poljskim i češkim kolegom.

Pobeda slovenačke opozicije ne bi stvorila prepreke ni u jednom od ovih pitanja, ali bi Ljubljana bila tiša i sledila bi sve što se na kraju odluči. Ali kad je u pitanju vladavina prava, to bi sigurno ostavilo Budimpeštu još izolovanijom u Briselu i pratilo novu češku vladu koja se polako odvaja od svog višegradskog saveznika i ponovo pridružuje briselskom jezgru.

Možda se izgubi u naslovima o ratu u Ukrajini, ali budući tok evropske politike će na mnogo načina biti zacrtan ovog vikenda od strane glasača u dva veoma različita dela kontinenta.

Rikard Jozwiak

izvor: https://www.slobodnaevropa.org/a/francuska-slovenija-izbori/31816341.html

SLOBODNA VOJVODINA

Konkretnim merama pokazati da se nasilje nad ženama više neće tolerisati

Još jedan femicid koji se juče dogodio, peti od početka ove godine, dokaz je da se naše društvo suočava se ozbiljnom krizom i da je neophodno da država hitno preduzme korake ka rešavanju ovog problema

Published

on

By

Prvo, neophodno je stvoriti atmosferu u društvu u kojoj se ne razgovara jezikom mržnje prema ženama, u kojoj se ženama ne osporavaju prava koja su već stečena, u kojoj se žene ne svode na seksualne objekte, objekte za rađanje ili bilo koje druge objekte što vodi ka tome da se obezvređuju i one i njihovi životi.

Drugo, ne treba više čekati ni dana da se u našoj zemlji uspostavi Femicide Watch (telo za praćenje nasilja nad ženama). Uspostavljanje ovakvog nezavisnog tela u skladu je sa preporukom specijalne izvestiteljke Ujedinjenih nacija i Nacionalnom strategijom za borbu protiv nasilja nad ženama.

Treće, smatramo da je potrebno da se pokrene stručna rasprava o definisanju femicida kao posebnog krivičnog dela. Femicid još uvek nije prepoznat kao posebno krivično delo u krivičnom zakonodavstvu Srbije, a imajući u vidu praksu kvalifikacije ubistva žena u porodičnim i partnerskim odnosima kao lakšeg krivičnog dela i izricanja blagih kazni počiniocima, smatramo da bi se na ovaj način poslala jasna poruka da se neće tolerisati nasilje nad ženama.

Najveći problem je što se femicid dešava u domu, mestu gde bi žene trebalo da se osećaju sigurno i zaštićeno.

Važno je da shvatimo da je svaki femicid mogao biti i može da bude sprečen. Država mora početi sa sistemskim delovanjem, jer se samo tako može raditi u pravcu poboljšanja situacije.

Bojana Begović
potpredsednica
Lige socijaldemokrata Vojvodine – VOJVOĐANI

izvor: https://vojvodjani.rs/konkretnim-merama-pokazati-da-se-nasilje-nad-zenama-vise-nece-tolerisati/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Kostreš: Bajatović lažima o Vojvodini pokušava da sakrije pljačku i slom režimske politike

Liga socijaldemokrata Vojvodine – VOJVOĐANI poziva Dušana Bajatovića, najplaćenijeg građanina Srbije, čoveka koji gazi interese države u kojoj živi zarad interesa Ruske Federacije, da prestane sa sejanjem mržnje i zastrašivanjem građana Srbije i Vojvodine.

Published

on

By

Bajatovićeve izjave date ruskim propagandističkim medijima su veoma opasne i ne mogu doneti ništa dobro građanima naše zemlje.

Govoriti o nekakvim planovima za odvajanje Vojvodine je sramotno i samo je Bajatovićev spin zbog fijaska nacionalističkog narativa o odbrani Kosova koji je doveo ne samo do gubitka istog nego i dodatnog urušavanja ugleda Srbije. Sve što su on i njegovi branili opljačkano je i opustošeno.

Dušan Bajatović je bio visoki funkcioner Miloševićevog režima i 1999. godine, kada se Srbija povukla sa Kosova. On je i tada „srbovao“ a tuđa deca su se vraćala u kovčezima.

Kapitulaciju 1999. i gubitak Kosova, Bajatović i njegova družina danas žele da nadomeste šovinističkom „odbranom“ Vojvodine od nekakvog izdvajanja iz Republike Srbije.

Bajatović želi da u Vojvodini napravi novo žarište i time prikrije pljačku Vojvodine koju sprovodi preko svojih firmi i svoje partije. Očito mu nije bilo dovoljno stradanje Srba i drugih naroda od krajina, preko Bosne i Hercegovine, pa do Kosova.

Taj plan im neće proći.

Vojvodina neće nigde iz Srbije, a Bajatović će otići sa vlasti i mora da odgovara za sve kriminalno što je uradio u Srbiji.

Bojan Kostreš
predsednik
Lige socijaldemokrata Vojvodine – VOJVOĐANI

izvor: https://vojvodjani.rs/kostres-bajatovic-lazima-o-vojvodini-pokusava-da-sakrije-pljacku-i-slom-rezimske-politike/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Stalna radna grupa za bezbednost novinara razmotrila pretnje Ani Lalić Hegediš i Dinku Gruhonjiću

Nezavisno društvo novinara Vojvodine saopštilo je danas da je na jučerašnjem sastanku Stalne radne grrupe za bezbednost novinara, kojem je prisustuvvao i Jan Bratu, šef Misije OEBS-a u Srbiji, bilo reči o pretnjama Ani Lalić Hegediš i Dinku Gruhonjiću

Published

on

By

Stalna radna grupa za bezbednost novinara (SRG) održala je 25. marta u Beogradu redovan tromesečni sastanak, prvi u 2024. godini, na kome su razmatrani bezbednosni izazovi sa kojima su se medijski profesionalci suočavali tokom prva tri meseca ove godine.

Posebna pažnja posvećena je slučajevima pretnji upućenih novinarima i liderima Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV), Ani Lalić Hegediš i Dinku Gruhonjiću iz Novog Sada. Dinko je prisustvovao sastanku putem video uključenja gde je u direktnom razgovoru sa predstavnicima tužilaštva i policije dobio detaljne informacije o svim do sada preduzetim istražnim radnjama kao i očekivanjima u vezi sa otkrivanjem počinilaca.

Branko Stamenković iz Vrhovnog javnog tužilaštva i Bekir Dudić iz Ministarstva unutrašnjih poslova, osudili su ugrožavanje bezbednosti Gruhonjića, Ane Lalić, Ksenije Pavkov kao i drugih novinarki i novinara.

Sastanku je prisustvovao i Jan Bratu, šef Misije OEBS-a u Srbiji, koji je ukazao na važan doprinos i napore koje SRG ulaže u unapređenje bezbednosti novinara dodajući da saradnja između medijske zajednice i organa za sprovođenje zakona nema alternativu.

Uzimajući u obzir visok stepen ugroženosti i ozbiljnost pretnji sa kojima se suočavaju Lalić Hegediš i Gruhonjić, ambasador Bratu je ukazao na potrebu da policija i tužilaštvo iskoriste sve raspoložive procedure kako bi se trenutno omogućila bezbednost ugroženih novinara.

Gruhonjić je naglasio da u ovom slučaju koristi sve procedure uspostavljene u okviru SRG i da razume značaj saradnje sa institucijama. Po rečima Veljka Milića, predstavnika NDNV-a u SRG, do sada je podneto četiri krivične prijave zbog pretnji Lalić Hegediš i dve za Dinka Gruhonjića.

Branko Stamenković, je informisao članove SRG da je tokom januara i februara ove godine formirano 5 predmeta u vezi sa ugrožavanjem bezbednosti novinara (4 u januaru i 1 u februaru), i da je u jednom oštećena novinarka. Jedan slučaj rešen je službenom beleškom tužilaštva da nema mesta pokretanju krivičnog postupka, a preostalih četiri su u fazi istrage.

Iznet je i podatak da je od početka 2016. godine do februara 2024. godine registrovano 527 slučajeva napada na novinare od kojih je 316 procesuirano (59.96%), dok su preostale prijave odbačene. U 213 slučajeva, odnosno 36.35% od ukupnog broja prijava, oštećene su bile novinarke. Stamenković je dodao da tužilaštvo odlučno osuđuje napade na sve novinare i novinarke u Novom Sadu i istakao da se intenzivno radi na pronalaženju počinilaca i njihovom privođenju pravdi.

Predstavnici SRG su takođe razmenili mišljenja o potencijalnim izmenama Krivičnog zakonika kojima bi se omogućila sveobuhvatnija zaštita medijskih radnika i zaključili da postoji više paralelnih inicijativa koje bi trebalo pažljivo koordinirati i izaći sa predlogom koji će predstavljati konsenzus svih relevantnih aktera.

Na kraju su članovi Grupe razmenili impresije sa sastanka sa Mihailom Jovanovićem, Ministrom informisanja i telekomunikacija, koji je održan 21. marta a na kome se ministarstvo upoznalo sa aktivnostima SRG i ponudilo podršku u budućem radu. Članovi SRG su konstatovali da je svaka pomoć dobrodošla, ali da izazov predstavljaju granice mandata ministarstva u oblasti bezbednosti novinara. SRG s saglasila da će u narednim danima obavestiti ministarstvo o potencijalnim oblastima u kojima je moguće uspostaviti saradnju.

SRG, koja je osnovana u januaru 2017. godine, čine predstavnici Vrhovnog javnog tužilaštva (VJT), Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije (MUP), Udruženja novinara Srbije (UNS), Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS), Nezavisnog udruženja novinara Vojvodine (NDNV), Asocijacije medija (AM), Asocijacije nezavisnih elektronskih medija (ANEM), Asocijacije onlajn medija (AOM), kao i Misije OEBS-a.

(Autonomija, foto: SRG)

izvor: https://autonomija.info/stalna-radna-grupa-za-bezbednost-novinara-odrzala-redovan-sastanak-na-kome-su-razmatrane-pretnje-ani-lalic-hegedis-i-dinku-gruhonjicu/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Dve kovid bolnice zarasle u korov, savremena oprema skuplja prašinu

Kovid bolnice u Kruševcu i Batajnici zatvorene su polovinom prošle godine, i umesto da se u njima leče pacijenti, savremena oprema skuplja prašinu, a objekti zarastaju u korov

Published

on

By

Dok se lekari u zdravstvenim ustanovama u Srbiji žale na sve veći priliv bolesnih i nedovoljno kapaciteta za sve pacijente kojima je neophodna hospitalizacija, dve nove bolnice, sagrađene za lečenje kovid pacijenata – zaključane su.

Bolnice u Batajnici i Kruševcu itekako imaju kapacitete za lečenje. Ukupno imaju oko 1.500 bolničkih kreveta.

Operacione i angio sale u bolnicama imaju najsavremeniju opremu. Samo za opremanje bolnice u Kruševcu, država je platila oko 10 miliona evra. Zajedno imaju po nekoliko stotina raspiratora i monitora. Ali, u njima već godinu dana nema pacijenata, ali ni osoblja.

Narodni poslanik Srđan Milivojević (DS) kaže za N1 da je gradnja bolnica u Kruševcu i Batajnici koštala 150 miliona evra. Da je servisiranje opreme bilo izuzetno skupo. Napominje i da se u njima nalaze i respiratori za koje se ne zna kako su nabavljeni.

“Samo u Batajnici i Kruševcu se nalazi 300 respiratora. Ali, neko ih je nabavljao po svom nahođenju. I sada imamo 150 respiratora ruske proizvodnje koji nisu komplementarni sa medicinskom dokumentacijom koja ih prati, a nemaju ni EU standarde, jer ne mogu da se koriste u zemljama članicama”, objašnjava Milivojević.

Početkom februara ove godine, od ministarke zdravlja, čulo se da je zapravo problem vlasnička struktura kovid bolnica.

“To vređa inteligenciju građana Srbije. Pogledajte kako brzo rešavaju imovinske odnose za gradnju auto puteva ili kada su se ove bolnice gradile”, kaže Milivojević.

Iz Ministarstva zdravlja nisu odgovorili na pitanje N1, zašto su dve opremljene bolnice zatvorene. Nije poznato ni gde je “nestalo” medicinsko osoblje koje je brinulo o kovid pacijentima.

Svoju svrhu je, s druge strane, “našla” novosadska kovid bolnica na Mišeluku. Bolnica sa 600 ležaja koristi se za potrebe različitih službi, klinika i Instituta Kliničkog centra Vojvodine. Za centar za dijalizu namenjeno je 33 ležaja, a tu su i aparati za radiologiju koji služe da se smanji lista čekanja u KCV-u.

U bivšu kovid bolnicu smešteno je i 50 ležajeva za palijativnu negu.

izvor: https://www.021.rs/story/Info/Srbija/371010/Dve-kovid-bolnice-zarasle-u-korov-savremena-oprema-skuplja-prasinu.html

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Na današnji dan pre 120 godina, 26. marta 1904, otvoren je za saobraćaj Mali most

Na današnji dan pre 120 godina, 26. marta 1904, otvoren je za saobraćaj Mali most

Published

on

By

Zrenjanin – 120 godina “Mali most”

Ovaj most, koji je nakada nosio naziv Most Franje Josifa a zatim Karadžićev most, najstariji je u Zrenjaninu. Današnji gvozdeni most podignut je na mestu nekadašnjeg pokretnog drvenog mosta. U početku je spajao dve obale reke Begej, a danas spaja obale jednog od jezera u centru grada.

Mali most najstariji je most u gradu. Podignut je 1904. godine na mestu drvenog mosta, i spaja najstroži centar Zrenjanina sa četvrti nazvanom „Mala Amerika“. Po izgradnji, ovaj most i Veliki gvozdeni most punih šest decenija činiće jednu vezu između delova grada na suprotnim obalama Begeja. 

zrenjanin mali most 008
MALI MOST U ZRENJANINU
zrenjanin mali most 011

Njegovo okruženje čini najinteresantniju arhitektonsku celinu starog gradskog jezgra. Most je sredinom osamdesetih godina ostao bez reke – regulacijom Begeja ovde je stvoreno jezero, ali most nije izgubio na značaju. I dalje je jedan od simbola Zrenjanina, vekovnih težnji i njegovih žitelja da premošćuju reku, šireći i razvijajući grad na obe njene obale…

zrenjanin mali most 016
MALI MOST U ZRENJANINU
zrenjanin mali most 022

izvor: https://volimzrenjanin.com/pre-120-godina-otvoren-za-saobracaj-mali-most/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

LSV – Vojvođani: Lokalna vlast u Zrenjaninu 11 meseci nije konstituisala Savet za odbranu i bezbednost

Liga socijaldemokrata Vojvodine – VOJVOĐANI smatra da je nedopustivo, ali i protivno odredbama Statuta grada Zrenjanina što lokalna vlast u Zrenjaninu, gotovo 11 meseci posle imenovanja članova Saveta za odbranu i bezbednost, nije konstituisala ovo telo

Published

on

By

Odbornici Skupštine grada Zrenjanina su još 18. maja prošle godine imenovali 16 članova Saveta za odbranu i bezbednost, a za predsednika su izabrali gradonačelnika Simu Salapuru.

Odredbama Odluke o obrazovanju Saveta za odbranu i bezbednost predviđeno je da ovo operativno stručno telo:

1. nalizira, informiše i predlaže Skupštini grada aktuelnu Procenu bezbednosne situacije u Gradu i mere za eliminisanje uzroka koji mogu dovesti do njenog narušavanja,

2. predlaže Skupštini grada Odluku o organizaciji i radu organa Grada u ratnom i vanrednom stanju, Procenu uslova i mogućnosti funkcionisanja organa Grada, preduzeća i drugih pravnih lica Grada Zrenjanina u slučaju vojnih i nevojnih izazova, rizika i pretnji bezbednosti Grada,

3. predlaže Skupštini grada Procenu moguće ugroženosti teritorije Grada od elementarnih nepogoda i industrijskih i drugih nesreća većih razmera,

4. predlaže Skupštini grada određena dokumenta koji su od posebnog značaja za odbranu i bezbednost Grada i određena normativna i druga akta iz Plana odbrane,

5. preduzima mere nadzora i kontrole odbrambenih i bezbednosnih priprema u Gradu i međusobne koordinacije i saradnje organa Grada, preduzeća i drugih pravnih lica sa državnim i drugim organima i ustanovama,

6. nadležnim organima predlaže mere zaštite stanovništva od nezakonitog ponašanja pojedinaca i određenih grupa,

7. nadležnim organima predlaže mere fizičke i tehničke zaštite objekata, zaštite materijalnih dobara, organa Grada i ličnosti.

8. putem sredstava informisanja upoznaje građane sa eventualnim opasnostima koje prete njihovoj bezbednosti i merama koje treba preduzimati u datim uslovima,

9. preduzima određene mere zaštite građana od psihološko-propagandnih i drugih subverzivnih i terorističkih aktivnosti,

10. podnosi Izveštaj o stanju odbrambenih priprema Skupštini grada,

11. prima i razmatra primedbe i predloge građana i privrednih društava vezane za odbranu, bezbednost i zaštitu njihove imovine,

12. vrši i druge poslove u cilju pripreme i izgradnje efikasnog sistema odbrane i bezbednosti Grada, odnosno građana.

I pored ovih bitnih zadataka, gradonačelnik Salapura nije našao za shodno da konstituiše Savet i počne da obavlja bitne poslove u oblasti odbrane i bezbednosti grada Zrenjanina.

LSV – VOJVOĐANI, prateći aktuelnu bezbednosnu situaciju u Evropi i našem ragionu, zahteva od Čedomira Janjića, predsednika Skupštine grada Zrenjanina, koji je po funkciji i zamenik predsednika Saveta za odbranu i bezbednost grada Zrenjanina, da sazove konstitutivnu sednicu Saveta i tako prekine stanje koje je protivno Statutu grada Zrenjanina, ali i Zakonu o lokalnoj samoupravi.

Aleksandar Marton
odbornik Lige socijaldemokrata Vojvodine – VOJVOĐANI
u Skupštini grada Zrenjanina

izvor: https://vojvodjani.rs/lokalna-vlast-u-zrenjaninu-11-meseci-nije-konstituisala-savet-za-odbranu-i-bezbednost/

Continue Reading

Trending