Connect with us

SLOBODNA VOJVODINA

Evropski parlament danas glasa o reformi poljoprivredne politike Evropske unije

Evropski parlament glasa o reformi Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), a rasprava uoči glasanja pokazala je da predloženi zakon uživa podršku političkog centra koji ističe da je novi ZPP zeleniji, manje birokratski i socijalniji. Odbacuju ga, međutim, leve, zelene i desne opcije.

Published

on

Ilustracija : EPA

EUROPSKI PARLAMENT glasa o reformi Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), a rasprava uoči glasanja pokazala je da predloženi zakon uživa potporu političkog centra koji ističe da je novi ZPP zeleniji, manje birokratiziran i socijalniji. Odbacuju ga, međutim, lijeve, zelene i desne opcije.

Europski parlament je dogovor o reformi Zajedničke poljoprivredne politike EU postigao ove godine u lipnju, tri i pol godine nakon što je Europska komisija iznijela svoj prvi prijedlog reforme.

Uoči glasanja o novom ZPP-u utorak eurozastupnici su raspravljali o postignutom dogovoru i u tome se pokazala podjela između klubova političkog centra – pučana, socijaldemokrata i liberala, koji su podržali prijedlog, i zelenih klubova i desnice, koji mu je protive. 

Veća transparentnost

Novi ZPP, među ostalim, predviđa snažniju potporu za one koji se okreću zelenim poljoprivrednim praksama, 10 posto izravnih nacionalnih potpora za mala i srednja gospodarstva, mjere pomoći poljoprivrednicima u krizama, veću transparentnost u korištenju EU fondova, manje birokracije, zaštitu radnika te više slobode državama članicama u kreiranju njihovih poljoprivrednih strategija.

Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) jedna je od temeljnih zajedničkih politika EU. Prije četiri desetljeća raspolagala je čak i s dvije trećine proračuna EU. Iako je u financijskom okviru za razdoblje od 2021. do 2027. pala na jednu trećinu, s nešto manje od 390 milijardi eura podržavat će šest do sedam milijuna europskih poljoprivrednika i jamčiti prehrambenu samodostatnost Unije.

Povjerenik Komisije Janucz Wojciechowski u obraćanju zastupnicima na plenarnoj sjednici EP-a u Strasbourgu ocijenio je da je postignuti kompromis “dobar i uravnotežen ishod pregovora” koji EU “osigurava prijelaz u održiviju poljoprivredu”.

Pregovarači Europskog parlamenta su, predstavljajući tri uredbe u okviru predložene reforme, napomenuli da je postignuti dogovor proizvod dugih pregovora i kompromisa, no da ipak vodi transparentnijoj socijalnijoj i zelenijoj poljoprivrednoj politici u EU.

Status quo

Njemački pučanin Peter Jahr (EPP), izvjestitelj za uredbu o potporama za strateške planove koje izrađuju države članice, istaknuo je da je novi ZPP zeleniji jer predviđa 25 posto izravnih plaćanja za ekološke prakse u poljoprivredi te da pruža više slobode zemljama članicama u njihovim poljoprivrednim politikama.

“Nikada još nismo neku poljoprivrednu reformu toliko vezali uz ekološke mjere”, rekao je.

Priznao je da, iako reforma pojednostavljuje administrativne procedure, “nije u potpunosti zadovoljan smanjenjem birokracije

Izvjestiteljica za uredbu o financiranju, upravljanju i nadzoru provedbe ZPP-a, zastupnica iz redova liberala Ulrike Mueller, istaknula je da više “neće morati slati predetaljne izvještaje Bruxellesu”.

Kritičarima prijedloga, “unutar i izvan parlamenta, nevladinim organizacijama i udrugama”, poručila je da onaj “tko glasa protiv ovog prijedloga glasa za status quo”.

Različiti metri

IDS-ov eurozastupnik Valter Flego je za Hinu rekao kako je njegova grupa liberala “tražila više fleksibilnosti” u ZPP-u.

“Svaka država može imati svoje specifičnosti. Ne treba isti metar koristiti za financiranje poljoprivrede u Švedskoj i Hrvatskoj. Treba postojati zajednički nazivnik, a za sve drugo svaka država treba imati otvorene ruke”, rekao je Flego.

Socijaldemokrat Eric Andrieu S&D, izvjestitelj za uredbu o zajedničkoj organizaciji tržišta u okviru ZPP-a, rekao je kako je cilj bio postići “reformu koja ide prema prehrambenom suverenitetu Europske unije”.

Ukazao je na socijalnu dimenziju nove politike i rekao da reforma uskraćuje subvencije proizvođačima “koji ne poštuju prava svojih radnika”.

“Novi ZPP pruža potporu poljoprivrednicima kako bi prošli kroz ekološku tranziciju”, rekao je, ali i istaknuo sporne točke reforme, od dodjela subvencija po površinama do činjenice da prvi nacionalni strateški planovi ne zadovoljavaju ekološke ciljeve reforme.

“Prve verzije (nacionalnih planova) koje cirkuliraju pokazuju da smo daleko od zadovoljavanja ekoloških ciljeva i ciljeva postavljenih u strategijama Zelenog plana EU.

To nije način da odgovorimo na klimatske izazove i pitanje prehrambene sigurnosti”, rekao je. 

“Kad izglasamo ovaj ZPP, dajemo bjanko ček i nećemo više ništa moći učiniti, a ja to ne mogu prihvatiti”, poručio je.

Carevo novo ruho

Litvanac Rope Bronis, zastupnik Zelenih iz Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, pozvao je, međutim, da se predložena reforma ZPP-a ne podrži i odbacio tvrdnje da ona ispunjava navedene ciljeve

“Poljoprivredne politike zasebno donosi svaka država članica, a to će stvoriti kaos koji će nas spriječiti u ostvarivanju ekoloških ciljeva”, rekao je.

“Imat ćemo barem 15 ZPP-ova u Europskoj uniji, a za ekološke poljoprivredna gospodarstva nećemo dodijeliti gotovo nikakva sredstva”, upozorio je.

U ime kluba Zelenih prijedlog ZPP-a je kritizirao i Martin Hausling, rekavši da je “danas crni dan za europsku klimatsku i ekološku politiku, pa i za poljoprivrednike”. 

“Ništa se bitno nije promijenilo. Ključ nisu ekoplanovi, nego da se i dalje 75 posto sredstava isplaćuje samo zato što ljudi posjeduju zemljište, a tko će ga imati više, taj će uzeti više sredstava.”

“Veselit će se industrije i veliki pogoni, ali i (mađarski i češki premijeri) Orban i Babiš”, ustvrdio je i ocijenio kako nije dovoljno sredstava namijenjeno da potakne proizvođače na ekološkiju proizvodnju.

Prijedlog reforme je usporedio s bajkom o carevom novom ruhu.

“Sve se svodi na novac”

“Ništa od strategija dogovorenih u okviru Zelenog plana nije se našlo u novom ZPP-u”, ustvrdio je.

Prijedlog novog ZPP-a kritizirali su predstavnici kluba Ljevice i desne grupe Identitet i demokracija (ID).

Zastupnik Ljevice Luke Ming Flanagan rekao je da su novim ZPP-om “svi iznevjereni” i ocijenio da vodi u loš status quo.

“Sve se svodi na novac”, ustvrdio je.

Ivan David iz ID-a pozvao je na odbacivanje reforme i ustvrdio je da se čini da cilj ZPP-a “nije financijski podržati kvalitetnu hranu proizvedenu u Uniji, nego smanjiti proizvodnju hrane u EU za 25 posto”.

Zastupnik desnog bloka kritizirao je mjere usmjerene na zaštitu okoliša, poput ograničavanja korištenja pesticida.

Previsoka očekivanja

Prijedlog nove poljoprivredne politike podržali su velikom većinom zastupnici klubova političkog centra.

Anne Sanders je u ime kluba EPP-a izrazila snažnu podršku predloženoj reformi, a talijanski socijaldemokrat Paolo De Castro podsjetio je da se njegov klub protivio “renacionalizaciji” poljoprivrednih politika, ali da je u pregovorima konačni prijedlog poboljšan.

Postizanje sporazuma o pravima radnika u poljoprivrednom sektoru nazvao je “povijesnim”.

Pozvao je zastupnike da podrže reformu, a posebno da to učine i njegovi kolege iz kluba socijalista, “koji nisu jednako zadovoljni postignutim rezultatom”.

Biljana Borzan je za Hinu protumačila kako su kod velikog dijela zastupnika “očekivanja bila vrlo visoka”, posebice glede ekoloških ciljeva.

“Uslijed pandemije i krize koju je izazvala, zelena tranzicija je ipak otišla u drugi plan”, ocijenila je.

“S obzirom na udio u proračunu (ZPP-a), postoji određeno nezadovoljstvo postignutim”, rekla je SDP-ova europarlamentarka i dodala da se početni ambiciozni ciljevi “vrlo često razvodne pod utjecajem raznih lobista”, a to bi moglo dovesti i do toga da će veći dio zastupnika tražiti dorade.

Socijalni aspekt

Ipak, “ovaj je ZPP u odnosu na prošli bolji zbog socijalnog aspekta”, ocijenila je i napomenula da su upravo socijaldemokrati insistirali na vezivanje EU subvencija s poštivanjem prava radnika.

Martin Havlaček je u ime kluba liberala Renew Europe također podržao reformu i ustvrdio da oni koji će glasati protiv “ne glasaju za okoliš, nego za skupe namirnice koje će si moći priuštiti samo nekolicina”.

Bert-Jan Ruissen iz Europskih konzervativaca i reformista (ECR) rekao je da je predloženi ZPP kompromis koji treba podržati “jer treba biti realističan”.

Hina

izvor: https://www.index.hr/vijesti/clanak/europski-parlament-danas-glasa-o-reformi-poljoprivredne-politike-europske-unije/2320447.aspx

SLOBODNA VOJVODINA

Simo Salapura da jasno kaže ko ga primorava da po pitanju Linglonga krši zakon

Liga socijaldemokrata Vojvodine – VOJVOĐANI zahteva od gradonačelnika Zrenjanina Sime Salapure da, na osnovu člana 62. Poslovnika o radu Skupštine grada Zrenjanina, inicira sednicu gradskog parlamenta na kojoj će izneti sve informacije vezane za izgradnju objekata kineske fabrike guma „Linglong“

Published

on

By

Odbornici imaju zakonsko pravo da o svemu budu obavešteni!

Grad Zrenjanin je početkom aprila dozvolio kompaniji „Linglong“ da u okviru buduće fabrike automobilskih guma kod Zrenjanina gradi objekat skladišta neopasnog otpada kapaciteta 700 kilograma po danu bez izrade ekološke studije, što je protivno zakonu.

Želimo da znamo da li gradonačelnik Salapura i njegova administracija svesno krše zakon ili ih na to neko primorava?

Gradonačelnička funkcija je mnogo više od bacanja lopte i šetnje po praznim atletskim stazama.

Salapura mora da kaže jasno i glasno ko traži da se po pitanju „Linglonga“ krši zakon?

On će kao pravno odgovorno lice u Zrenjaninu, sigurno, snositi posledice. Sigurni smo da neće biti i jedini.

Odbornička grupa
Lige socijaldemokrata Vojvodine – VOJVOĐANI
u Skupštini grada Zrenjanina

izvor: https://vojvodjani.rs/simo-salapura-da-jasno-kaze-ko-ga-primorava-da-po-pitanju-linglonga-krsi-zakon/?fbclid=IwZXh0bgNhZW0CMTEAAR0la6XzcFUkrADJglODFkCi8_OnbedKTyqN5EeJSsODsNQ9Gc-RRWCSUBY_aem_AaDgRoD4q-jV0d2Ex59VnSCpKgHaMPrr0FQPo7gm0HqYM3qIW4FMd1AAMEsPgb6IYWCJGPZ3uoBp-lSbJdilCe6h

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

„Krivim direktno Aleksandra Vučića“: Dinko Gruhonjić nakon verbalnog napada koji je danas doživeo

Univerzitetski profesor i programski direktor Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV) Dinko Gruhonjić danas je ponovo verbalno napadnut na ulici. Hajka protiv njega se vrši već mesecima unazad, tokom kojih je on u konstantnoj izloženosti pretnjama

Published

on

By

Dinka Gruhonjića je oko 13.45 časova, dok se vraćao sa fakulteta, na uglu ulice Fruškogorske i Narodnog fronta u novosadskom naselju Liman, nepoznati muškarac od oko 40 godina počeo da viče „Dinko ustašo“, da ga psuje i da mu preti.

– Kazao je da kad me dohvati šta će biti. Stao sam i izvadio telefon i rekao mu „Hajde da vidimo šta će biti“, krenuo prema njemu i on je krenuo da beži, pobegao je kao i svaki siledžija i kukavica. Prijavili smo to policiji, kao što i sve prijavljujemo, kaže Gruhonjić.

On navodi da ovo nije prvi slučaj uznemiravanja na ulici koji je doživeo od kako traje hajka na njega. Ranije nije nikad imao neprijatne situacije na ulici, već isključivo primere ljudi koji su mu prilazili na ulici i čestitali na novinarskoj i akademskoj hrabrosti.

– Od kada je počela ova hajka koju su predvodili visoki funcioneri naprednjačkog režima, praćeni režimskim medijima, sada je očigledno da isključivo njihovom ni ja ni moja porodica ne možemo da budemo mirni ni na ulici. Ponoviću po stoti put ako treba, bilo šta što se desi meni ili mojoj porodici krivim direktno predsednika Srbije Aleksandra Vučića, ističe Gruhonjić.

Osim što su neke od osoba koje su pretile njemu i Ani Lalić uhapšene, od institucija nisu dobili nikakav odgovor do danas, nisu dobili nikakvu policijsku zaštitu niti informaciju o tome ko je ispisivao grafite po zgradi u kojoj on živi sa svojom porodicom.

– Nastavićemo da se ponašamo kao civilizovana bića i koji poštuju institucije, jer ne želimo da generalizujemo i da kažemo da u policiji i tužilaštvu nema čestitih ljudi, itekako ih ima, samo što su na čelu MUP-a Srbije ljudi koji su sve samo ne dobronamerni, u šta smo se više puta uverili, kaže Gruhonjić.

Navodi da će NDNV i on poštovati institucionalni pristup, a da su dalji koraci njima na čast. Siguran je da će doći vremena kada će arhiva svih pretnji koje su prijavljivali, a koje su ostale navodno nerazjašnjene, imati dokumentarnu ulogu i da će svima koji su ćutali i dopustili „raznoraznim bitangama“ da napadaju novinare i akademike koji su govorili da živimo u nenormalnom društvu sve to doći na naplatu.

izvor: https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dinko-gruhonjic-nakon-napada-aleksandar-vucic/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

ProGlas i Glas Srbije potpisali Dogovor o zajedničkoj borbi za slobodne i poštene izbore

Otvorena građanska platforma Glas Srbije i inicijativa ProGlas u Topoli su potpisali Dogovor o zajedničkoj borbi za slobodne i poštene izbore u Srbiji

Published

on

By

Dogovor je potpisan posle tribine o decentralizaciji, koju je organizovao Glas Srbije, i panel diskusije ProGlasa na kojoj su učestvovali Svetlana Bojković, Petar Peca Popović i Biljana Stepanović.

Dogovor od pet tačaka je u ime Glasa Srbije, koji okuplja više udruženja, grupa građana i građanskih inicijativa iz Kragujevca, Pirota, Čačka, Vrnjačke Banje, Petrovca na Mlavi, potpisao predsedavajući i predstavnik grupe građana „Znamo se“ iz Kragujevca Miroslav Stojanović.

„Na inicijativu ProGlasa, Otvorena građanska platforma Glas Srbije saglasna je da su izbori održani 17. decembra 2023. godine bili neregularni, i pridružuje se ovom dogovoru za slobodne i poštene izbore“, navodi se u Dogovoru.

Kako je saopšteno, zahteva se dosledno sprovođenje preporuka misije ODIHR-a, ključnih za održavanje fer i slobodnih izbora, među kojima su revizija i kontrola biračkog spiska do izbornog dana, kao i istinito izveštavanje RTS-a, za celokupan javni medijski prostor Srbije za koji medijski javni servis Srbije ima dužnost i obavezu punog pokrivanja i praćenja.

Zahteva se da ponovljeni gradski izbori u Beogradu budu održani u roku koji omogućava da budu sprovedene mere za unapređenje izbornih uslova.

Navodi se da ponavljanje izbora za Grad Beograd u kratkom vremenskom roku i bez temeljne promene izbornih uslova predstavljao bi jasan znak da ni ostali lokalni izbori neće biti ni slobodni ni pošteni.

Zahteva se da svi preostali lokalni izbori u onim opštinama i gradovima u kojima nisu bili održani u decembru 2023. godine budu održani u ostom danu kao i izbori za Grad Beograd.

U Dogovoru se navodi i da OGP „Glas Srbije“ neće stupani ni u kakve oblike vlasti sa režimom Srpske napredne stranke, političkim organizacijama koje su u saradnji sa SNS i političkim organizacijama i subjektima koje su bile umešane u izborne zloupotrebe.

izvor: https://n1info.rs/vesti/proglas-i-glas-srbije-potpisali-dogovor-o-zajednickoj-borbi-za-slobodne-i-postene-izbore/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Zar se Mali most i tako zvao? Retko ko ga je u prošlosti nazivao ovim drugim imenom!

Mali most je najstariji most u Zrenjaninu. Otvoren je za saobraćaj pre 120 godina – 26. marta 1904

Published

on

By

Mali most je podignut 1904. godine na mestu nekadašnjeg pokretnog drvenog mosta i spaja najstroži centar grada sa gradskim naseljem „Mala Amerika“.

Po izgradnji, ovaj most i Veliki gvozdeni most punih šest decenija činili su jednu vezu između delova grada na suprotnim obalama Begeja.

Prvobitan naziv mu je bio Franca Jozefa most (Franc Josefs Brucke ili Ferecz Jozesef hid).

Nakon Prvog svetskog rata dobija administrativni naziv Karadžićev most koji, međutim, nikada nije zaživeo. Među žiteljima grada na Begeju on je jednostavno ostao – Mali most.

Njegovo okruženje čini najinteresantniju arhitektonsku celinu starog gradskog jezgra.

Most je sredinom osamdesetih godina prošlog veka ostao bez reke. Naime, regulacijom Begeja ovde je stvoreno centralno gradsko jezero, ali most nije izgubio na značaju. I dalje je zasigurno jedan od simbola Zrenjanina.

izvor: https://zrenjaninski.com/grad/zar-se-mali-most-i-tako-zvao-retko-ko-ga-je-u-proslosti-nazivao-ovim-drugim-imenom/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Šest meseci bez plate: Zaposleni u Železničkom integralnom transportu najavili protest

Zaposleni u preduzeću Železnički integralni transport u ponedeljak 15. aprila protestovaće u Beogradu ispred Vlade Srbije

Published

on

By

Razlog protesta je, kako kažu, veoma loše situacije u kojoj se nalazi to preduzeće u državnom vlasništvu, inače ćerka-firma Železnica Srbije, prenosi Danas.

Miladin Žujović predsednik Sindikalne organizacije ŽIT Beograd kaže za Danas da zaposleni plate nisu dobili već šest meseci.

“Poslednji put smo primili polovinu ličnog dohotka u oktobru prošle godine i od tada smo u potpunosti bez zarada. Takođe, iako redovno dolazimo na svoja radna mesta posla nema, odnosno bilo ga je ali u veoma malom obimu. Tražili smo objašnjenje od poslovodstva zašto nema plata i zbog čega preduzeće ne radi i rečeno nam je da klijenti ne žele da nas angažuju za naše transportne usluge. Situacija je izuzetno teška, ljudima to postaje nepodnošljivo i od decembra je preduzeće napustilo četrdesetak radnika. Jednostavno, više nisu mogli da izdrže bez primanja”, objašnjava Žujović.

On dodaje da je u ŽIT-u na svojim radnim mestima ostalo 82 radnika i da su oni odlučni da od nadležnih zatraže rešavanje problema sa kojima se suočavaju.

“Država je naš vlasnik. Shodno tome smatramo sa punim pravom da su nadležni u Vladi i resornom Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture adresa na koju treba da se obratimo”, ističe sagovornik Danasa. 

On objašnjava za Danas da preduzeće faktički ne radi od maja da je terminal ŽIT-a zatvoren a novi koji se gradi nije završen. Zbog toga posao stoji a radnici ne primaju plate već pola godine.

izvor: https://www.021.rs/story/Info/Srbija/372629/Sest-meseci-bez-plate-Zaposleni-u-Zeleznickom-integralnom-transportu-najavili-protest.html

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

MILIVOJ BEŠLIN: Dobro pazite šta se događa u Beogradu, Mostaru i Zagrebu i šta stoji iza protjerivanja Tita…

Zbog toga nude nacionalnu mržnju prema drugima i totalitarnu nacionalističku homogenizaciju prema nama samima

Published

on

By

Milivoj Bešlin, povjesničar s beogradskog univerziteta, govorio je za „Slobodnu Bosnu“ o najavama protjerivanja Josipa Broza Tita iz Kuće cvijeća u Beogradu, bujanju nacionalizma u regionu i brutaknim napadima i prijetnjama smrću koje svako malo stižu na adresu novosadskih antifašista i intelektualaca.

Nakon poruka vlasti iz Beograda koji najavljuju „deložaciju“ Josipa Broza Tita iz Kuće cvijeća, ne stišavaju se reakcije u regionu. U Hrvatskoj stižu poruke kako bi Starog ponovno rado vidjeli u rodnom Kumrovcu, dok iz Sarajeva i Jajca stižu slične poruke. Ne treba zaboraviti da je u Zagrebu ukinuta ulica nazvana po najvećem sinu bivše Jugoslavije, dok Hrvatska republikanska stranka u Mostaru godinama zagovara isto proglašavajući Tita najvećim zločincem.

Kome danas smeta Broz, čovjek čiji lik je stajao na novčanicama gvinejskog franka?

-Tito i danas, jednako kao i juče, a verujem da neće biti razlike ni u budućnosti, najviše smeta nacionalistima i fašistima ne samo u našem regionu nego i širom Evrope i sveta. Setite se da je i aktuelna italijanska premijerka, dok je kao opozicionarka koristila radikalno desničarsku retoriku, obećavala da će Titu oduzeti najviša italijanska odličja kojima su ga nagradili najuticajniji italijanski zvaničnici. U najkraćem, Tito je bio i ostao simbol antifašizma, uz sve drugo što je uradio. I gotovo je komično kada oni koji u Beogradu danas podržavaju ovu vandalsku inicijativu o raskopavanju groba utemeljitelja druge Jugoslavije, govore da je on bio protiv Srba i njihovih nacionalnih interesa. Moram kao istoričar da kažem: s druge strane Tita ne nalaze se Srbi, s druge strane Tita nalazi se fašizam. A većina Srba se, upravo, borila protiv fašizma u Drugom svetskom ratu pod Titovom komandom. Slično je i sa Hrvatima i drugim jugoslovenskim narodima. Udar na Tita i danas je jasan znak obračuna sa poslednjim ostacima antifašizma u našem društvu. Na stranu što se ovom inicijativom direktno preti i najposećenijem muzeju u našem regionu – Muzeju Jugoslavije u Beogradu.

Za mnoge je danas kontroverzna ličnost, ali se vođi antifašističkog partizanskog pokreta Titu mora priznati jedna stvar – bio je omiljen u narodu, ali ne samo na prostorima bivše Jugoslavije.

Kao povjesničar pratite sve ono što se događa u zemljama bivše Jugoslavije. Svjedočili smo konstantnim razaranjima antifašističkih spomenika iz Drugog svjetskog rata, poput skrnavljenja Partizanskog groblja u Mostaru, ulice i škole nosile su i još uvijek nose imena po fašistima, ustaškim i četničkim zločincima, a 30 godina od kraja rata još uvijek su prisutne podjele koje kreiraju političari na vlasti. Mogu li se podjele na „naše“ i „njihove“, osnivanje sportskih klubova s nacionalnim predznakom te ubijanje svega zajedničkog, poput antifašizma, od strane nacionalista na vlasti, promatrati kao matrica kojom vladaju nacionalne kaste?

Jugoslovenska država, utemeljena na antifašističkom vrednosnom konsenzusu i idejama socijalne pravde i solidarnosti i danas ostaje ključna tačka demonizacije svih desničarskih populista i naci-šovinističkih propagatora – bilo da dolaze iz političke ili (para)intelektualne sfere. Upravo je srednjerazvijena Jugoslavija, sa poluvekovnim periodom mira i nacionalne ravnopravnosti, uz jednu neprovincijalnu identitetsku politiku i vlastiti socijalistički model razvoja, papadigma koliko su današnje siromašne države naslednice, u polukolonijalnom položaju, sa korumpiranim političkim elitama – u stvari, neuspešne. To dalje znači da nacionalističke ideologije, osim što građanima nude “bolju” prošlost, falsifikujući istoriju, nisu u stanju da ponude koncept bolje budućnosti i stvarnog progresa. Zbog toga nude nacionalnu mržnju prema drugima i totalitarnu nacionalističku homogenizaciju prema “nama” samima. Podele i nacionalna mržnja koju nacionalizmi produkuju u regionu, omogućavaju vladajućim političkim elitama nesmetano bogaćenje i gušenje svake demokratske ideje, čime zaustavljaju i onemogućavaju stvarnu pluralizaciju društva. Pa, tako imate formalno više partija, ali skoro sve one, sa retkim izuzecima, nude istovetne ideološke koncepcije.

Svjedočimo neviđenoj hajci na slobodnomisleće intelektualce-antifašiste u Novom Sadu i prijetnje profesoru Dinku Gruhonjiću, ali i ostalim članovima NDNV-a. Nedavno je NDNV počeo objavljivati gnusne poruke s prijetnjama upućenim svojim članovima. Imaju li ovakvi napadi političku pozadinu i što je cilj svega?

-Da bi vladajuća klasa mogla nesmetano da vlada i da je niko ne bi pitao za nezabeležen stepen kriminalizacije društva i sistemsku korupciju koja uništava temelje naše države, izmišljaju se neprijatelji i vode besprimerne hajke na ljude u kojima se koriste neofašistički i gebelsovski metodi nasilja i manipulacije. Takve dobro organizovane i široko zasnovane hajke i javna linčovanja ljudi, ne mogu se sprovoditi bez naloga političkog vrha i struktura na koje se oni oslanjaju. Međutim, ovde je problem i slabost i lako uočljiva nesolidarnost opozicije sa progonjenima, iste one opozicije koja se sa režimom takmiči u nacionalizmu, autoritarizmu i podaništvu režimu u Kremlju.

A ono što režimu iznad svega omogućava ovakve hajke na ljude je slabost društva, njegova totalna atomozacija i odsustvo empatije. Poslednji puta kada je taj model bio napušten je reakcija ljudi na zločin u školi “Ribnikar” u Beogradu, kada su se građani prenuli iz stanja letargije, dremeža i straha. Međutim, i ta energija je zajedničkim naporima korumpiranih političkih struktura, i vlasti i delova opozicije, otišla u nepovrat.

(Slobodna Bosna)

izvor: https://autonomija.info/milivoj-beslin-dobro-pazite-sta-se-dogadja-u-beogradu-mostaru-i-zagrebu-i-sta-stoji-iza-protjerivanja-tita/

Continue Reading

Trending