Evropska investiciona banka: Takozvani ‘jeftini’ krediti teški za otplatu
Zajmovi Evropske investicione banke (EIB) na Zapadnom Balkanu su među najpovoljnijim, i to važi i ukoliko se uporede sa onim investicijama koje dolaze iz Rusije ili Kine.
Zajmovi Evropske investicione banke (EIB) na Zapadnom Balkanu su među najpovoljnijim, i to važi i ukoliko se uporede sa onim investicijama koje dolaze iz Rusije ili Kine.
To navodi potpredsednica Evropske investicione banke za Zapadni Balkan Liljana Pavlova, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Odgovarajući na tvrdnje da su kineski krediti jeftiniji, Pavlova podvlači da “takozvani jeftini krediti koji se nude vladama stvaraju ozbiljne prepreke i probleme u otplati”. Primer za to pronalazi u Crnoj Gori, državi koja i kroz EU mehanizme pokušava da pronađe način za otplatu duga kineskim kompanijama od milijardu dolara za projekat auto-puta.
EIB je jedan od glavnih finansijera na Zapadnom Balkanu, što pokazuju i računice za tekuću godinu.
“Od početka godine do danas smo već potpisali ugovore vredne 600 miliona evra za podršku razvoju infrastrukture, transportne infrastrukture, ekološke infrastrukture, kao i za podršku malim i srednjim preduzećima kroz obezbeđivanje likvidnosti i radnog kapitala za nove operacije”, navodi Pavlova.
O investicijama u Srbiji
Pavlova: Kada govorimo o Srbiji, obezbedili smo i potpisali za operacije vredne 200 miliona evra za razvojni fond, dodatnih 90 miliona za podršku malim i srednjim preduzećima preko naših posrednika, komercijalnih banaka koje posluju ovde. Imamo priličan broj projekata koji su u planu ne samo za ovu godinu, već i za narednu.
Veoma se radujemo se da podržimo značajne železničke projekte, kao što je Koridor 10 pruga Beograd – Niš. Reč je o projektu vrednom oko 1,8 milijarde evra. Naravno, detalji investiranja moraju da se finalizuju, ali smo spremni da finansiramo do 50 odsto ove investicije, kada projekat bude finaliziran u smislu proračuna i pripremnih radova.
Podržali smo investicije u modernizaciju gradskog prevoza u Kantonu Sarajevo, u Bosni i Hercegovini (BiH), što je veoma važan ekološki projekat sa ciljem smanjenja emisija (štetnih gasova).
Već smo potpisali ugovor vredan 100 miliona evra sa Nacionalnim razvojnim fondom Severne Makedonije kako bismo još jednom usmerili našu podršku ka malim i srednjim preduzećima u regionu.
Nadamo se da ćemo u narednih nekoliko meseci, ali svakako do kraja godine potpisati ugovor sa Investiciono-razvojnim fondom Crne Gore vredan oko 50 miliona evra, opet kao podrška malim i srednjim preduzećima.
Naravno, sve ovo uz naše dugoročne investicije u sektor železnica, u razvoj puteva i različite pogone za prerađivanje otpadnih voda, kanalizacione sisteme i druge projekte koje već podržavamo, zajedno sa vodećim projektom digitalizacije u školama u Srbiji. To je projekat na koji smo zaista ponosni. S obzirom na to koliko je važan projekat digitalizacije u Srbiji, verujem da sada treba da se fokusiramo na to da taj projekat prenesemo u druge zemlje regiona.
Poređenje sa ruskim i kineskim ulaganjima
RSE: Sve države u regionu teže ka punopravnom članstvu u EU. U tom smislu i u svetlu toga, šta vidite kao glavnu prepreku u regionu, uzimajući u obzir narastajući trend uzimanja kredita od Rusije i Kine, uglavnom za infrastrukturne projekte? Na koji način bi to moglo da bude problem na evropskom putu regiona?
Pavlova: Kada govorimo o ruskim i kineskim investicijama koje su očigledne u regionu, naravno svaka vlada ima pravo da odlučuje kako i koji tip stranih direktnih i indirektnih investicija želi da privuče.
Međutim, ono što mogu da kažem jeste da kao EU, odnosno finansiranje Evropske komisije kroz grantove kao drugi instrument, i uz komplementarnost sa podrškom EIB, obezbeđujemo prilično značajne investicije u države regiona.
I kada govorimo o uslovima ovih investicija, mogu da kažem da su naše investicije pod najpovoljnijim mogućim uslovima i kada ih poredimo sa onim iz Rusije, Kine ili bilo kojim drugim vidom finansiranja.
Ali, istovremeno, kada je reč o grantovima EU i zajmovima EIB, tu nije samo reč o finansiranju i novcu. To predstavlja polugu i pruža podršku državama da reformišu svoje zakonodavstvo, da usvoje sve neophodne evropske standarde, u oblasti zaštite životne sredine, socijalne zaštite, standarde u oblasti nabavke, što su sve takođe važni elementi kada govorimo o reformskom procesu na evrointegracijskom putu regiona.
Infografika:Top 5 evropskih država pod najvećim političkim uticajem Kine
RSE: Sa druge strane, srpski zvaničnici su u više navrata izjavljivali da su kineski zajmovi jeftini, brzi i lako dostupni. Takođe je prisutno snažno javno mnjenje u svetlu tih izjava da su, na primer, Rusija ili Kina među najvećim donatorima, dok zvanični podaci pokazuju da je EU najveći investitor i donator, ne samo u Srbiji, već u celom regionu. Kako biste običnom poreskom obvezniku iz Srbije, Kosova, BiH, Albanije, Crne Gore, Severne Makedonije objasnili zašto su zajmovi EU bolji od onih koji dolaze iz trećih zemalja?
Pavlova: Pre svega, rekla bih da je na svakoj vladi da odlučuje o upravljanju dugom i strategiji. Ali, što se nas tiče, kada god savetujemo vlade i promotere projekata prilikom odlučivanja koji tip finansijskih ugovora i dogovora da preuzmu, navodimo da je neophodno uzeti u obzir neophodnost snažnog okvira upravljanja dugom, jer ponekad takozvani jeftini krediti koji se nude vladama stvaraju ozbiljne prepreke i probleme u otplati. Kao skoriji primer imamo Crnu Goru.
Naše odobravanje projekata daje pečat izuzetnosti da je projekat u skladu sa najvišim evropskim standardima, u oblasti zaštite životne sredine, zatim da će projekat biti primenjen kroz evropske procedure nabavki. Još jedan značajan element su socijalni standardi. Takođe značajan element našeg investiranja je transparentnost.
Punuda crnogorskoj vladi
RSE: Pomenuli ste Crnu Goru, državu Zapadnog Balkana koja se suočava sa pretnjom dužničkog ropstva zbog kineskog kredita. Crnogorski zvaničnici su se obratili institucijama EU tražeći pomoć. Šta vidite kao moguće rešenje u ovoj situaciji?Autoput Bar-Boljare je veoma dobar primer za sve druge vlade da budu obazrive i pažljive kada pregovaraju o različitim ugovorima o finansiranju sa eksternim donatorima.
Pavlova: Kada je reč o ovom specifičnom slučaju, autoputu Bar-Boljare, koji je veoma dobar primer za sve druge vlade da budu obazrive i pažljive kada pregovaraju o različitim ugovorima o finansiranju sa eksternim donatorima, Vlada Crne Gore pristupila je i obratila se Evropskoj komisiji, EIB i drugim institucijama tražeći podršku u otplati duga.
Ipak, naš direktan odgovor je bio da nažalost, u skladu sa Statutom EIB, nije nam dozvoljeno i mi ne možemo refinansirati postojeći dug, koji je država potpisala sa trećom stranom.
Odgovor EU i Evropske komisije je bio na liniji toga, u istom pravcu. Imali smo više razgovora sa premijerom, i ministrom finansija o tome kako možemo indirektno pružiti podršku u prevazilaženju ove zaista kritične situacije za novu Vladu (Crne Gore). Ono što smo ponudili kao hitnu reakciju jeste da ubrzamo isplate za postojeće projekte na kojima radimo kako bismo omogućili bolji protok gotovine i likvidnost.
Infografika:Šest godina gradnje 41 kilometra autoputa u Crnoj Gori
Drugo, ponudili smo da identifikujemo i ubrzamo pripremu i primenu projekata koji su trenutno aktuelni i koje je Vlada prepoznala kao značajne kako bismo prikupili sredstva ne samo iz EU i EIB već i uz našu podršku od drugih finansijera po povoljnim uslovima, koji će državi obezbediti podršku i održivo upravljanje dugom.
Sa naše strane, to je jedini način. Dobra stvar je što je Vlada nedavno isplatila prvu tranšu tog kredita tako da se nadamo da ćemo, uz sav napor različitih institucija na nivou EU, koje su uključene, biti u mogućnosti da pomognemo Vladi Crne Gore da prevaziđe ovu neprijatnu situaciju.
Ohrabreni unapređenjem dijaloga Srbije i Kosova
RSE: Dijalog Srbije i Kosova se nastavlja. Postoje li neki projekti na koje je EIB fokusiran u svetlu normalizacije odnosa Srbije i Kosova što je jedan od ključnih elemenata za evrointegracije dve države?
Pavlova: Mi smo takođe ohrabreni unapređenjem dijaloga Srbije i Kosova. To je zaista važan korak, ne samo u bilateralnim odnosima već i u odnosu na proces pristupanja dveju država.
Podrška povezivanju regiona, i ne samo unutar regiona, već između regiona i zemalja EU je od ključnog značaja za razvoj regiona, ali i za Evropu, jer kao što imam običaj da kažem – Evropi je potreban Balkan isto onoliko koliko je Balkanu potrebna Evropa, jer smo deo istog kontinenta.
Imamo postojeći projekat, to je autoput Niš-Merdare, sa investicijama vrednim 100 miliona evra od strane EIB i 40 miliona evra iz EU granta za implementaciju projekta, veoma važne konekcije zajedno sa završetkom dela evropskog koridora, deonice duge 32 kilometra, što je projekat koji se trenutno implementira i mi nadziremo implementaciju tog projekta.
Inače, ove godine smo zaključili i podržali projekat izgradnje gasnog interkonektora između Srbije i Bugarske sa 25 miliona evra. Reč je o projektu koji se finansira iz granta koji smatramo važnim za region, ali od sada naš prioritet će biti investicije u energetsku efikasnost i obnovljivu energiju.
RSE: Kada govorimo o novim tehnologijama, krajem 2020. EIB je najavila svoje interesovanje u ulaganje u 5G mobilnu mrežu u Srbiji. Možete li podeliti informacije o tome u kojoj fazi je taj projekat trenutno?
Pavlova: Već smo odobrili finansiranje u iznosu od 70 miliona evra za kompaniju „Telekom Srbija“ (telekomunikaciono državno preduzeće) za pokretanje i implementaciju ovog važnog projekta, odnosno distribuciju 5G mobilne telekomunikacione mreže u celoj zemlji, kao i nadogradnju komercijalne 4G mreže. Ovaj projekat je odobren, uskoro očekujemo potpisivanje ugovora o finansiranju.
Uz to, imamo i druge investicije u digitalni sektor, koje su već odobrene, kao što je povezivanje škola sa 65 miliona evra. Očekujemo da ćemo naredne godine obezbediti dodatnih 5 miliona evra za taj projekat. Nadamo se da ćemo uskoro biti u mogućnosti da preslikamo taj projekat u druge države regiona.
Marton (LSV): Ne zaboraviti zločin proterivanja Hrvata iz Hrtkovaca, da nam se zlo ne bi ponovilo
Portparol opozicione stranke Lige socijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani (LSV) Aleksandar Marton podsetio je večeras da je na današnji dan 1992. godine počelo proterivanje Hrvata iz mesta Hrtkovci u Sremu i poručio da se taj zločin mora pamtiti, “da nam se zlo ne bi ponovilo”
Marton je u saopštenju za javnost podsetio da je 6. maja 1992. godine u Hrtkovcima održan skup Srpske radikalne stranke na kom je lider te ultarnacionalističke partije Vojislav Šešelj pročitao imena 17 viđenijih seoskih Hrvata, kojima je javno poručeno da se moraju iseliti, jer će u protivnom biti proterani.
Maja meseca 1992. započela je kampanja zastrašivanja, premlaćivanja i ubistava, koja je za posledicu imala progon više od 40.000 sremskih Hrvata ili oko 85 odsto članova te zajednice, naveo je Marton.
Podsetio je da je takva politika imala epilog u pravosnažno izrečenoj kazni Vojislavu Šešelju za podsticanje progona, deportacije i prisilno raseljavanje, te prisilno premeštanje Hrvata u Sremu.
“LSV je od početka ratova devedesetih godina stala u odbranu ugroženih komšija. Zato smo i sami progonjeni. Ovo moramo pamtiti, da nam se zlo ne bi ponovilo”, poručio je Marton.
Nastavlja se sistematsko uništavanje svega što podseća na Vojvodinu.
Boško Palkovljević Pinki poginuo je kao partizan u Drugom svtskom ratu 10. juna 1942. Imao je svega 22 godine
Iako i danas neke škole, ulice, jedna kasarna u Sremskoj Mitrovici i čuvena sportska hala u Zemunu nose naziv Pinki, o ovom narodnom heroju retko se govori
Demokratska zajednica vojvođanskih Mađara: SVM ne nudi rešenja, već je deo problema
Demokratska zajednica vojvođanskih Mađara (DZVM) ocenjuje da Balint Pastor, predsednik Saveza vojvođanskih Mađara (SVM), pokušava da predstavi ovu stranku kao samostalnu političku snagu, dok u stvarnosti ostaje verni saveznik Srpske napredne stranke (SNS)
“Pastor tvrdi da SVM ne ulazi u Vučićev Pokret za narod i državu, ali i dalje sledi politiku SNS-a u svim ključnim pitanjima. Očigledno je da je njihova ‘samostalnost’ samo forma, dok je suština u bespogovornom sprovođenju volje Aleksandra Vučića”, smatraju u DZVM-u.
Oni dalje ocenjuju i da Pastorova izjava da SVM ne traži ministarske funkcije, već želi da zadrži uticaj kroz državne sekretare zapravo predstavlja pokušaj da se održi distanca od SNS-a i odgovornosti koje nosi učešće u vlasti, ali “upravo su ti ‘niži nivoi vlasti’ došli u fokus kada se govori o korupciji i lošim odlukama”.
Iz DZVM-a podsećaju da su upravo u nadležnosti državnog sekretara iz SVM-a bili troškovi izgradnje železničke pruge Novi Sad – Kelebija, koji su porasli za 87 miliona dolara, te da se srušila i nadstrešnica na stanici u Novom Sadu.
“Umesto da preuzme odgovornost, SVM i dalje sprovodi politiku SNS-a, a kada se pojave problemi, beži od odgovornosti. Politika ‘mi bismo, ali da ne uđe’ je prepoznata i više vam neće proći”, poručuju.
Oni su se takođe osvrnuli i na, kako kažu, Pastorovu relativizaciju problema manjinskih prava u vezi s nedostatkom višejezičnih natpisa na železničkim stanicama, što “dodatno potvrđuje da je SVM odavno odustao od borbe za interese vojvođanskih Mađara”:
“Umesto da zahteva poštovanje Zakona o službenoj upotrebi jezika i pisma, on se poziva na probleme u drugim državama. Ovo nije zaštita manjinskih prava, već otvorena kapitulacija pred kršenjem zakona”.
Na kraju, nazivanje građanskih protesta „anarhijom“ i „glasnom manjinom“, zaključuju iz Demokratske zajednice vojvođanskih Mađara, pokazuje da je SVM potpuno na strani režima.
“Umesto podrške građanima koji se bore za pravnu državu, oni štite korumpiranu vlast i svoje privilegije. SVM ne nudi rešenja, već je deo problema – vreme je da prestanu da obmanjuju javnost”, poručuju iz DZVM-a.
Državljanka Hrvatske podržala studente, pa proterana iz Srbije: Ima sedam dana da preseli život i porodicu
Državljanki Hrvatske Arien Stojanović Ivković, koja je u Beogradu završila Medicinski fakultet, zaposlila se, udala i zasnovala porodicu, srpske vlasti su odlučile da uskrate gostoprimstvo posle 12 godina života u srpskoj prestonici, proteraju je iz zemlje i zabrane ulazak na godinu dana. Za preseljenje svog celokupnog života dobila je rok od sedam dana
Arien Stojanović Ivković je u Beogradu završila Medicinski fakultet, zaposlila se i udala za srpskog državljanina sa kojim ima malo dete. Duže od deceniju živi u srpskoj prestonici i nikada do sada nije imala problema sa svojim boravkom.
Sve do 8. aprila ujutro kada ju je pozvao inspektor iz Uprave za strance i pozvao da dođe u prostorije policije, uveravajući je da je s njenim boravkom sve u redu.
Arien za N1 kaže da ju je u policiji sačekalo više inspektora, među kojima je bio i onaj s kojim je razgovarala. Na licu mesta joj je uručeno rešenje kojim se ukida ranije odobren privremeni boravak i zabranjuje ulazak u Srbiju na godinu dana, odnosno do 8. aprila sledeće godine.
Ona dodaje da je time prestala da važi i radna viza koju je imala za rad u Srbiji.
U obrazloženju se šturo navodi da je “organ nadležan za zaštitu bezbednosti Republike Srbije dostavio procenu da boravak državljanke Hrvatske Ivković Stojanović Arien predstavlja neprihvatljivi bezbednosni rizik”.
MUP se za donošenje ovakve odluke pozvao na član 66. stav 1 Zakona o strancima, kojim se predviđa da strancu može da se ukine dozvola privremenog boravka i zabrani ulazak u zemlju ako se naknadno sazna da “postoji jedan ili više razloga propisanih za odbijanje zahteva za privremeni boravak”.
Po čemu je tačno bezbednosni rizik mlada lekarka koja radi u osiguravajućoj kući na proceni štete nastale usled telesnih povreda – ni sama ne zna. Kaže da joj se život svodi na posao, vrtić, dete, porodicu i odlazak na poneki veći studentski protest – ako stigne.
A upravo u tom protest, sagovornica N1 vidi mogući razlog za njeno proterivanje. Kaže da je studente, njihove zahteve I proteste podržala ne samo na ulici, već i na svojim društvenim mrežama. Dodaje da je na Instagramu kao lekar osudila ulazak predsednika Aleksandra Vučića u jedinicu intenzivne nege i dodirivanje bez rukavica povređenih u požaru u Kočanima.
Srpska policija Arien je dala rok od sedam dana da napusti zemlju i rok od 15 dana da uloži žalbu, s tim što žalba ne odlaže izvršenje rešenja.
Time je ova žena primorana da napusti grad u kojem živi duže od decenije, a njena mlada porodica će biti rasturena.
“Možda ću ostati bez posla, možda ću morati da odvedem dete sa sobom, što znači da neće viđati oca, ići u vrtić”, navodi Arien u razgovoru za N1.
Zbog zabrane ulaska u zemlju, neće moći da dovodi dete, koje je dvojni džavljanin, u posetu porodici u Srbiji, već će kontakti zavisiti isključivo od njihove mogućnosti da dođu u Hrvatsku.
Naša sagovornica se obratila za pomoćAmbasadi Republike Hrvatske u Beogradu, a najavila je i žalbu na pomenuto rešenje srpskih službi bezbednosti.
Kako nezvanično saznajemo, Arien nije usamljen slučaj i više hrvatskih državljana je umesto dozvole za privremeni boravak dobilo zabranu ulaska u Srbiju.
N1 se ovim povodom obratio MUP-u Srbije, ali do objavljivanja ovog teksta odgovor nismo dobili.
LSV: Stefanović naredio hapšenje Olenika posle gostovanja na N1
Stranka Vojvođani-LSV saopštila je da je glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva Nenad Stefanović naredio hapšenje Aleksandra Olenika nakon gostovanja na TV N1
„Glavni javni tužilac Nenad Stefanović naredio je hapšenje Aleksandra Olenika, potpredsednika LSV, posle njegovog gostovanja na N1srbija u toku kog je izneo podatke o pucanju zvučnim topom na građane. Srećom, ovo „uputstvo“ nije primenjeno. Za sada“, navodi se u saopštenju stranke.
„Danas je tužilaštvo, prvi put od 15. marta, počelo da saslušava ljude i uzima izjave ljudi koji su imali zdravstvene probleme zbog upotrebe neke vrste soničnog, zvučnog oružja“, istakao je advokat i potpredsednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Aleksandar Olenik tada za N1. Dodao je da se „prvi put posle negacija i pretnji da će biti hapšeni oni koji pominju zvučno oružje – tek danas počinje sa izjavama žrtava koje imaju lekarske nalaze“.
Ono što je prethodilo velikom protestu koji se odžao u Beogradu 15.marta je već poznato u celom svetu: sa jedne strane imali smo nasmejanu Srbiju, studentske marševe… dok se toj Srbiji suprostavio režim svakodnevnim pretnjama, širenjem straha i na sam dan protesta dovoženjem tenkova u predgrađa, zaustavljanjem saobraćaja u zemlji i glavnom gradu, skupljanjem naoružanih maskiranih kriminalaca u Pionirskom parku
Protest je pokazao da studente i građane motiviše želja za slobodnom, demokratskom Srbijom u kojoj institucije funkcionišu u skladu sa Ustavom i zakonima! Taj dan je potpuno demaskirao režim Aleksandra Vučića i pokazao je da se oni boje pravde i istine, kao i da na svaki način pokušavaju da spreče saznanje o njihovom činjenju i negiraju svoju odgovornost za pad nadstrešnice u Novom Sadu i smrt 16 ljudi, za upotrebu ‘zvučnog topa’, da lažu javnost o ispunjenju studentskih zahteva ili da proizvode lažne vesti poput one da je u Odžacima vođa studentskog protesta pucao i ranio jednog naprednjaka! Sam Vučić pokazuje u svojim nastupima, koje sada ima i po nekoliko dnevno, da svoj položaj doživljava kao svoju životnu sudbinu, čak pokazuje i crtu nenormalnosti gde na samu državu gleda kao na ličnu svojinu!
Režim je, tog dana, planirao nasilje, čak je želeo da toliko kulminira da dođe i do žrtava! Oni bi to nazvali ‘pokušajem Majdana’! Na delu je bio otvoreni državni terorizam! Sada su se spremili da urade u centru Beograda ono što su već pokušali u Banjskoj na Kosovu! Okidač za nasilje je trebala biti zloupotreba, u Srbiji, zabranjenog ‘zvučnog topa’ (sonic weppon)! U javnosti Srbije više nema dileme da je neka vrsta tog oružja upotrebljena i da je to uradila policija Srbije! Ja sam skeptik prema tom scenariju iz prostog razloga što je srpska policija toliko korumpirana i razjedinjena, klanovski podeljena, da bi se do sada saznalo i ko je pucao, sa kog mesta i iz kog oružja! Još 16.marta dobio sam informaciju da je zloupotreba izvršena sa krova Ruskog doma i da je na građane pucano iz ruske verzije Vortex ili ring-gun topa!
Mesto je savršeno za upotrebu, zbunjuje jer je zvuk morao da se odbijeod zgrade predsedništva u oba pravca ulice kralja Milana – ka Terazijama i Slaviji! Niko se ne bavi, osim mene, s tim scenarijem, a iz dana u dan je sve veća mogućnost da se upravo to dogodilo! Ogromna većina stručnjaka koja je analizirala dostupne snimke govori upravo o Vortex ili sličnom topu, organizacija Earshot to tvrdi, a i sama kompanija Genasys, koja je proizvođač lrad450 topova koje poseduje Srbija, u svom demantiju govori da je zvuk sa snimaka proizveden ring-gun topom, a ne njihovim! Vučić samouvereno zove FSB, FBI i EU da pošalju stručnjake u Srbiju i utvrde istinu! Naravno, on zna da FSB sebe neće optužiti, a da ostali ne mogu da utvrde istinu jer ne mogu da uđu u Ruski dom i izvrše istragu! Istovremeno, Vučić i Vulin se otvoreno zahvaljuju Rusiji što im je pomogla tog dana i što redovno sarađuju u naporima da spreče ‘obojenu revoluciju’! Srećom, neverovatna prisebnost i pamet studenata je sprečila da se ostvari Vučićev naum! Oni su minut posle haosa koji je nastao upotrebom zvučnog topa objavili da je protest završen i da se vraćaju na svoje fakultete! Tada se dogodilo nešto potpuno neverovatno, nekoliko stotina hiljada građana koja je na protest došla da bi videla leđa ovom režimu ih je poslušala i razišla se – Srbija je jasno rekla: srušićemo ga gandijevski – bez nasilja! Ta saradnja je iznenadila Vučića i ‘skinula ga golog’! Sve što mu je sada preostalo je otvorena diktatura ili gubitak vlasti!
Najvažnije poruke protesta 15.03. su:
– Da je zbog masovnosti skupa režim izgubio legitimitet
– Da nasilje na kojem režim insistira više ne prolazi – STRAHA VIŠE NEMA
Evropski mediji sve više pišu o protestu i o srpskim studentima, nazivaju ih čak i evropskom avangardom! Vucic i njegov režim su pod baražnom paljbom, sada ga neki čak otvoreno nazivaju diktatorom! Ti mediji, ali i mnoge evropske vlade, kao i sam EU parlament traže od EU komisije da se uključi u problem i pomogne građanskoj Srbiji da se izbori za evropsku budućnost, koja je sa Vučićem nemoguća! Dok pišem ovaj tekst odvijao se i završen je hitan sastanak u Briselu koji su Vučiću zakazali Ursula von der Leyen I Antonio Costa! Njihovi kratki i jasni postovi na društvenim mrežama bez održane konferencije za medije govore da je Vučić imao neprijatan sastanak! Insistiranje na ubrzanju reformi u pravosuđu, izbornom zakonodavstvu, slobodnim medijima i borbi protiv korupcije u stvari kažu: ispuni studentske zahteve! Na zalost do pro-evropske prelazne vlade još uvek nismo došli samo iz razloga što niko u Srbiji to ne traži od EU! Istovremeno, Evropski sud za ljudska prava je postavio Srbiji pitanja o upotrebi zvučnog topa i zahteva odgovore do 31. ovog meseca! Sve ovo jesu ozbiljni pritisci na Vučića! Od reči, znam da su dela EU mnogo opasnija za režim, ali njih građani Srbije teže vide. Ta dela su: ne otvaranje klastera u pregovorima, ne primanje Srbije u SIPA, kao i ne puštanje novca za rast BDP! Srbija je zbog toga u ozbiljnom problemu, od početka godine je morala da pozajmi čak 3 milijarde evra kako bi ispunila budžetske obaveze!
Da li će Vučić ispuniti zahteve? Neće!!! Ispunjenje bi značilo njegov pad, ali i probleme sa slobodnim i nezavisnim sudovima u Srbiji zbog svega što je činio kao apsolutni vladar! Svako normalan bi se obeshrabrio posle pola miliona okupljenih na protestu! Medjutim, on nastavlja sa lažima, podizanjem tenzija, preti svima – profesorima, univerzitetu, prosvetnim radnicima, policiji, tužilaštvu, studentima, opoziciji, medijima… Pokušava da napravi politički pokret kojim želi da zamaskira SNS, kao da su ljudi ‘veverice’, pokušaće i da formira novu vladu sa što je manje političara u njoj!
Sve to mu je pogrešna taktika! On više i ne može da ima pravu taktiku, samo može da kupi još koji dan na vlasti. Zato će narednih dana, kada bude bio zakazan novi protest, pola miliona okupljenih građana lako prerasti u milion!