Connect with us

SLOBODNA VOJVODINA

Evropska investiciona banka: Takozvani ‘jeftini’ krediti teški za otplatu

Zajmovi Evropske investicione banke (EIB) na Zapadnom Balkanu su među najpovoljnijim, i to važi i ukoliko se uporede sa onim investicijama koje dolaze iz Rusije ili Kine.

Published

on

Zajmovi Evropske investicione banke (EIB) na Zapadnom Balkanu su među najpovoljnijim, i to važi i ukoliko se uporede sa onim investicijama koje dolaze iz Rusije ili Kine.

To navodi potpredsednica Evropske investicione banke za Zapadni Balkan Liljana Pavlova, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Odgovarajući na tvrdnje da su kineski krediti jeftiniji, Pavlova podvlači da “takozvani jeftini krediti koji se nude vladama stvaraju ozbiljne prepreke i probleme u otplati”. Primer za to pronalazi u Crnoj Gori, državi koja i kroz EU mehanizme pokušava da pronađe način za otplatu duga kineskim kompanijama od milijardu dolara za projekat auto-puta.

EIB je jedan od glavnih finansijera na Zapadnom Balkanu, što pokazuju i računice za tekuću godinu.

“Od početka godine do danas smo već potpisali ugovore vredne 600 miliona evra za podršku razvoju infrastrukture, transportne infrastrukture, ekološke infrastrukture, kao i za podršku malim i srednjim preduzećima kroz obezbeđivanje likvidnosti i radnog kapitala za nove operacije”, navodi Pavlova.

O investicijama u Srbiji

Pavlova: Kada govorimo o Srbiji, obezbedili smo i potpisali za operacije vredne 200 miliona evra za razvojni fond, dodatnih 90 miliona za podršku malim i srednjim preduzećima preko naših posrednika, komercijalnih banaka koje posluju ovde. Imamo priličan broj projekata koji su u planu ne samo za ovu godinu, već i za narednu.

Veoma se radujemo se da podržimo značajne železničke projekte, kao što je Koridor 10 pruga Beograd – Niš. Reč je o projektu vrednom oko 1,8 milijarde evra. Naravno, detalji investiranja moraju da se finalizuju, ali smo spremni da finansiramo do 50 odsto ove investicije, kada projekat bude finaliziran u smislu proračuna i pripremnih radova.

Podržali smo investicije u modernizaciju gradskog prevoza u Kantonu Sarajevo, u Bosni i Hercegovini (BiH), što je veoma važan ekološki projekat sa ciljem smanjenja emisija (štetnih gasova).

Već smo potpisali ugovor vredan 100 miliona evra sa Nacionalnim razvojnim fondom Severne Makedonije kako bismo još jednom usmerili našu podršku ka malim i srednjim preduzećima u regionu.

Nadamo se da ćemo u narednih nekoliko meseci, ali svakako do kraja godine potpisati ugovor sa Investiciono-razvojnim fondom Crne Gore vredan oko 50 miliona evra, opet kao podrška malim i srednjim preduzećima.

Naravno, sve ovo uz naše dugoročne investicije u sektor železnica, u razvoj puteva i različite pogone za prerađivanje otpadnih voda, kanalizacione sisteme i druge projekte koje već podržavamo, zajedno sa vodećim projektom digitalizacije u školama u Srbiji. To je projekat na koji smo zaista ponosni. S obzirom na to koliko je važan projekat digitalizacije u Srbiji, verujem da sada treba da se fokusiramo na to da taj projekat prenesemo u druge zemlje regiona.

Poređenje sa ruskim i kineskim ulaganjima

RSE: Sve države u regionu teže ka punopravnom članstvu u EU. U tom smislu i u svetlu toga, šta vidite kao glavnu prepreku u regionu, uzimajući u obzir narastajući trend uzimanja kredita od Rusije i Kine, uglavnom za infrastrukturne projekte? Na koji način bi to moglo da bude problem na evropskom putu regiona?

Pavlova: Kada govorimo o ruskim i kineskim investicijama koje su očigledne u regionu, naravno svaka vlada ima pravo da odlučuje kako i koji tip stranih direktnih i indirektnih investicija želi da privuče.

Međutim, ono što mogu da kažem jeste da kao EU, odnosno finansiranje Evropske komisije kroz grantove kao drugi instrument, i uz komplementarnost sa podrškom EIB, obezbeđujemo prilično značajne investicije u države regiona.

I kada govorimo o uslovima ovih investicija, mogu da kažem da su naše investicije pod najpovoljnijim mogućim uslovima i kada ih poredimo sa onim iz Rusije, Kine ili bilo kojim drugim vidom finansiranja.

Ali, istovremeno, kada je reč o grantovima EU i zajmovima EIB, tu nije samo reč o finansiranju i novcu. To predstavlja polugu i pruža podršku državama da reformišu svoje zakonodavstvo, da usvoje sve neophodne evropske standarde, u oblasti zaštite životne sredine, socijalne zaštite, standarde u oblasti nabavke, što su sve takođe važni elementi kada govorimo o reformskom procesu na evrointegracijskom putu regiona.

Infografika:Top 5 evropskih država pod najvećim političkim uticajem Kine

RSE: Sa druge strane, srpski zvaničnici su u više navrata izjavljivali da su kineski zajmovi jeftini, brzi i lako dostupni. Takođe je prisutno snažno javno mnjenje u svetlu tih izjava da su, na primer, Rusija ili Kina među najvećim donatorima, dok zvanični podaci pokazuju da je EU najveći investitor i donator, ne samo u Srbiji, već u celom regionu. Kako biste običnom poreskom obvezniku iz Srbije, Kosova, BiH, Albanije, Crne Gore, Severne Makedonije objasnili zašto su zajmovi EU bolji od onih koji dolaze iz trećih zemalja?

Pavlova: Pre svega, rekla bih da je na svakoj vladi da odlučuje o upravljanju dugom i strategiji. Ali, što se nas tiče, kada god savetujemo vlade i promotere projekata prilikom odlučivanja koji tip finansijskih ugovora i dogovora da preuzmu, navodimo da je neophodno uzeti u obzir neophodnost snažnog okvira upravljanja dugom, jer ponekad takozvani jeftini krediti koji se nude vladama stvaraju ozbiljne prepreke i probleme u otplati. Kao skoriji primer imamo Crnu Goru.

Naše odobravanje projekata daje pečat izuzetnosti da je projekat u skladu sa najvišim evropskim standardima, u oblasti zaštite životne sredine, zatim da će projekat biti primenjen kroz evropske procedure nabavki. Još jedan značajan element su socijalni standardi. Takođe značajan element našeg investiranja je transparentnost.

Punuda crnogorskoj vladi

RSE: Pomenuli ste Crnu Goru, državu Zapadnog Balkana koja se suočava sa pretnjom dužničkog ropstva zbog kineskog kredita. Crnogorski zvaničnici su se obratili institucijama EU tražeći pomoć. Šta vidite kao moguće rešenje u ovoj situaciji?Autoput Bar-Boljare je veoma dobar primer za sve druge vlade da budu obazrive i pažljive kada pregovaraju o različitim ugovorima o finansiranju sa eksternim donatorima.

Pavlova: Kada je reč o ovom specifičnom slučaju, autoputu Bar-Boljare, koji je veoma dobar primer za sve druge vlade da budu obazrive i pažljive kada pregovaraju o različitim ugovorima o finansiranju sa eksternim donatorima, Vlada Crne Gore pristupila je i obratila se Evropskoj komisiji, EIB i drugim institucijama tražeći podršku u otplati duga.

Ipak, naš direktan odgovor je bio da nažalost, u skladu sa Statutom EIB, nije nam dozvoljeno i mi ne možemo refinansirati postojeći dug, koji je država potpisala sa trećom stranom.

Odgovor EU i Evropske komisije je bio na liniji toga, u istom pravcu. Imali smo više razgovora sa premijerom, i ministrom finansija o tome kako možemo indirektno pružiti podršku u prevazilaženju ove zaista kritične situacije za novu Vladu (Crne Gore). Ono što smo ponudili kao hitnu reakciju jeste da ubrzamo isplate za postojeće projekte na kojima radimo kako bismo omogućili bolji protok gotovine i likvidnost.

Infografika:Šest godina gradnje 41 kilometra autoputa u Crnoj Gori

Drugo, ponudili smo da identifikujemo i ubrzamo pripremu i primenu projekata koji su trenutno aktuelni i koje je Vlada prepoznala kao značajne kako bismo prikupili sredstva ne samo iz EU i EIB već i uz našu podršku od drugih finansijera po povoljnim uslovima, koji će državi obezbediti podršku i održivo upravljanje dugom.

Sa naše strane, to je jedini način. Dobra stvar je što je Vlada nedavno isplatila prvu tranšu tog kredita tako da se nadamo da ćemo, uz sav napor različitih institucija na nivou EU, koje su uključene, biti u mogućnosti da pomognemo Vladi Crne Gore da prevaziđe ovu neprijatnu situaciju.

Ohrabreni unapređenjem dijaloga Srbije i Kosova

RSE: Dijalog Srbije i Kosova se nastavlja. Postoje li neki projekti na koje je EIB fokusiran u svetlu normalizacije odnosa Srbije i Kosova što je jedan od ključnih elemenata za evrointegracije dve države?

Pavlova: Mi smo takođe ohrabreni unapređenjem dijaloga Srbije i Kosova. To je zaista važan korak, ne samo u bilateralnim odnosima već i u odnosu na proces pristupanja dveju država.

Podrška povezivanju regiona, i ne samo unutar regiona, već između regiona i zemalja EU je od ključnog značaja za razvoj regiona, ali i za Evropu, jer kao što imam običaj da kažem – Evropi je potreban Balkan isto onoliko koliko je Balkanu potrebna Evropa, jer smo deo istog kontinenta.

Imamo postojeći projekat, to je autoput Niš-Merdare, sa investicijama vrednim 100 miliona evra od strane EIB i 40 miliona evra iz EU granta za implementaciju projekta, veoma važne konekcije zajedno sa završetkom dela evropskog koridora, deonice duge 32 kilometra, što je projekat koji se trenutno implementira i mi nadziremo implementaciju tog projekta.

Inače, ove godine smo zaključili i podržali projekat izgradnje gasnog interkonektora između Srbije i Bugarske sa 25 miliona evra. Reč je o projektu koji se finansira iz granta koji smatramo važnim za region, ali od sada naš prioritet će biti investicije u energetsku efikasnost i obnovljivu energiju.

RSE: Kada govorimo o novim tehnologijama, krajem 2020. EIB je najavila svoje interesovanje u ulaganje u 5G mobilnu mrežu u Srbiji. Možete li podeliti informacije o tome u kojoj fazi je taj projekat trenutno?

Pavlova: Već smo odobrili finansiranje u iznosu od 70 miliona evra za kompaniju „Telekom Srbija“ (telekomunikaciono državno preduzeće) za pokretanje i implementaciju ovog važnog projekta, odnosno distribuciju 5G mobilne telekomunikacione mreže u celoj zemlji, kao i nadogradnju komercijalne 4G mreže. Ovaj projekat je odobren, uskoro očekujemo potpisivanje ugovora o finansiranju.

Uz to, imamo i druge investicije u digitalni sektor, koje su već odobrene, kao što je povezivanje škola sa 65 miliona evra. Očekujemo da ćemo naredne godine obezbediti dodatnih 5 miliona evra za taj projekat. Nadamo se da ćemo uskoro biti u mogućnosti da preslikamo taj projekat u druge države regiona.

Mila Đurđević

izvor: https://www.slobodnaevropa.org/a/evropska-investiciona-banka-eib-zapadni-balkan-investicije/31459334.html

SLOBODNA VOJVODINA

LSV-Vojvođani: Zašto se seku drva u priobalju Kanala DTD kod Mihajlova

Liga socijaldemokrata Vojvodine (LSV) – Vojvođani postavila je danas pitanje nadležnima u Javnom vodoprivednom preduzeću Vode Vojvodine, kao i predstavnicima lokalne samouprave u Zrenjaninu, zašto se izvodi masovna seča drva u okolini Mihajlova, odnosno u priobalju Kanala Dunav-Tisa-Dunav (DTD)

Published

on

By

“Meštani su veoma zabrinuti, jer se radi o mestu koje je omiljeno izletište generacija Mihajlovčana, ali i stanovnika susednih mesta”, navodi se u saopštenju za javnost.

Dodaje se da se meštani nadaju se da će veoma brzo dobiti odgovore od nadležnih.

(Autonomija/Beta, foto: LSV-Vojvođani)

izvor: https://autonomija.info/lsv-vojvodjani-zasto-se-seku-drva-u-priobalju-kanala-dtd-kod-mihajlova/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

LSV-Vojvođani: Salapura se sramoti antifašističke borbe i časne istorije Zrenjanina

Zrenjanin, 2. oktobar 2023 – Liga socijaldemokrata Vojvodine-Vojvođani smatra da je sramotno što se naprednjačka vlast u Zrenjaninu, na čelu sa gradonačelnikom Simom Salapurom, srami antifašizma i na nedostojan način obeležava Dan oslobođenja grada u Drugom svetskom ratu

Published

on

By

Sramotno je što je Salapura odlučio da današnji praznik obeleži kršenjem Statuta grada Zrenjanina, kao i Odluke o ustanovljavanju gradskih praznika, nagrada, javnih priznanja i zvanja počasnog građanina grada Zrenjanina.

U članu II navedene odluke stoji da je Drugi oktobar jedan od praznika grada, a u članu III da se praznik obeležava svečanom akademijom.

Možda je on danas na nekoj akademiji Srpske napredne stranke ili snima neku neki novu marketinšku „šarenu lažu“, ali akademije posvećene slavnoj antifašističkoj borbi naših predaka nije bilo.

Salapura, sem što krši Ustav Srbije, sada to radi i sa propisima grada Zrenjanina i jasno je da njemu nije mesto ne čelnoj funkciji našeg grada.

Istorija Zrenjanina je i bogata, i časna, i slavna.Nje se ne treba stideti! Njom se treba ponositi.

Gradski odbor

Lige socijaldemokrata Vojvodine-Vojvođani Zrenjanin

izvor: https://lsv.rs/m/vest.php?v=17883

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Država zaboravila tetkice i domare: Težak položaj nenastavnog osoblja u školama

Punih 20 godina traje borba nenastavnog osoblja zaposlenog u osnovnim i srednjim školama za poboljšanje materijalnog položaja

Published

on

By

U svim dosadašnjim razgovorima sa vlastima mnogo puta su bili zaboravljeni. Utisak je da su i u aktuelnim pregovorima sa Vladom Srbije ostali na margini jer njihovih zahteva nema na spisku koji je posle protesta zaposlenih u obrazovanju predat u Nemanjinoj 11.

A upravo je na tom protestu Nebojša Lazić, iz Sindikata radnika u prosveti Srbije, ukazao da se korekcija koeficijenata nenastavnog osoblja koje radi u osnovnim, srednjim školama i domovima učenika odlaže duže od decenije.

– Od 2012. godine svaki put kada se povećavala plata u prosveti vannastavno osoblje je bilo izostavljeno. Minimalna cena rada je povećavana pet puta tako da su zaposleni sa III, IV i V stepenom stručne spreme dospeli ispod minimalca, pa je njihove zarade do minimalne dotirala država – rekao je Lazić na protestu održanom 26. septembra u Beogradu.

Nedavna izmena Uredbe o koeficijentima za obračun i isplatu plata zaposlenih u javnim službama, pomenutim zaposlenim u obrazovanju nije donela ništa.

– Novom uredbom smo svi stavljeni na minimalac što je neprihvatljivo za stručnu spremu koju imamo i složenost posla koji obavljamo – ukazuje Lazić, ilustrujući to podatkom da je po novoj uredbi raspon koeficijenata od prvog stepena (spremačica) do petog (domar, majstor na održavanju i kuvar sa petim stepenom) od 9,30 do 9,38.

On podseća da je korekcija koeficijenata tražena još 2013, u vreme dok je ministar prosvete bio Žarko Obradović, ali da odgovora nije bilo.

Potom je predstavnicima nenastavnog osoblja 2017. tadašnji ministar Mladen Šarčević obećao da će koeficijenti biti izmenjeni, predlažući da škole iz sopstvenih sredstava povećaju platu ovoj kategoriji zaposlenih do 30 odsto. Ni to se nije obistinilo jer mnoge škole nemaju sopstvene prihode, a u nekim koje ih imaju direktori nisu bili voljni da postupe po Šarčevićevoj sugestiji budući da nije bila obavezujuća.

– Sve što je tada obećano i rečeno nikada nije ispunjeno. Dvadeset godina se priča o platnim razredima, oni nikad neće biti uvedeni, jer su za to potrebne velike pare koje država nema. Pre tri godine smo bili smo kod premijerke Ane Brnabić i tada je obećala da će majstor održavanja, blagajnik i administrativni radnik sa četvrtim i sa petim stepenom biti po koeficijentima izjednačeni sa četvrtim i petim stepenom nastavnog osoblja. To je naš prvi zahtev da bi se ispravila dugogodišnja nepravda – navodi Lazić.

U narednom koraku, dodaje naš sagovornik, sindikat traži da se zaposleni sa II, III, IV i V stepenom stručnosti po koeficijentima i plati izjednače sa onima koji imaju istu stručnu spremu, a rade u javnom sektoru i finansiraju se iz budžeta. Takođe, „tetkice“ bi trebalo da se izjednače sa koleginicama iz javnog sektora, budući da su sada plate nejednake.

Na spisku zahteva sindikata je i da se uvede prekovremeni rad za vannastavno osoblje u osnovnim, srednjim školama i domovima učenika.

– Majstori na održavanju, domari zbog čestih kvarova i havarija na vodovodnim cevima, curenju radijatora i kvarovima na elektroinstalacijama vrlo često dolaze van svog radnog vremena vikendom i državnim praznicima. Takođe se vikendom često održavaju seminari, probni završni, završni i prijemni ispiti. Zbog toga tražimo da se za vannastavno osoblje uvede prekovremeni rad do 22 sata, noćni rad posle 22 časa, kao i rad vikendom i praznicima. U svim javnim službama u javnom sektoru postoji prekovremeni rad koji se dodatno plaća, što tražimo da se uvede i u obrazovanju – kaže Lazić.

On najavljuje da će o zahtevima vannastavnog osoblja sindikat u narednom periodu obavestiti premijerku i ministarku prosvete, sa kojom će tražiti i da se sastanu.

Čiste za svima

Nebojša Lazić napominje da su zaposleni dodatno opterećeni jer moraju da čiste i održavaju fiskulturne sale koje škole izdaju korisnicima i sportskim klubovima, ali za taj posao nisu plaćeni.

– Mi smo dužni da sale održavamo i čistimo za školsku decu, a ne za klubove – poručuje Lazić.

izvor: https://www.danas.rs/vesti/drustvo/tetkice-domari-nenastavno-osoblje-skola/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Hiljade građana na protestu u Varšavi, opozicija najavljuje veliku promenu

Hiljade ljudi se okupilo danas na opozicionom mitingu u centru Varšave, dve nedelje uoči izbora za koje liberalna Građanska platforma (PO) kaže da bi mogli da budu odlučujući kada je reč o budućnosti zemlje u Evropskoj uniji i njenoj demokratičnosti

Published

on

By

“Dolazi velika promena. Ovo je znak ponovnog rođenja Poljske”, rekao je lider PO Donald Tusk okupljenima na centralnom trgu u Varšavi, prenosi Rojters.

Tusk, bivši predsednik Evropskog saveta, upozorio je da bi vladajuća stranka Pravo i pravda (PiS) mogla da izvede Poljsku iz Evropske unije, a izbore je okarakterisao kao ključne za prava manjina i žena.

Britanska agencija navodi da veliki broj okupljenih nosi zastave Poljske i Evropske unije, te da se opozicija nada da će današnji marš postati najveći u poslednjih nekoliko decenija i da će podstaći birače da učestvuju na izborima.

“Svi ulažu u radna mesta, u borbu protiv klimatske katastrofe, a nama je uskraćen novac jer je neko odlučio da uništi demokratiju u Poljskoj”, rekao je gradonačelnik Varšave Rafal Tržaskovski na mitingu.

Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da bi PiS mogao da pobedi na izborima, ali da će teško formirati vladajuću koaliciju zbog velikog nezadovoljstva usled rasta cena i zabrinutosti zbog, kako Rojters navodi, erozije demokratskih principa.

Parlamentarni izbori u Poljskoj zakazani su za 15. oktobar.

izvor: https://www.euronews.rs/evropa/vesti/101056/hiljade-gradana-na-protestu-u-varsavi-opozicija-najavljuje-veliku-promenu/vest

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Vojvodina gubi jezičku šarolikost: Sve manje đaka u odeljenjima manjinskih nacionalnih zajednica

U odeljenjima u Vojvodini u kojima se školuju učenici na jezicima manjinskih nacionalnih zajednica svake godine sve je manje prvaka

Published

on

By

Vojvodina tako polako gubi jedno od svojih najvećih odlika – jezičku šarolikost.

U Vojvodini nije bilo retko da se po gradovima i selima pozdravlja i na tri, četiri jezika. Čuli bi se tu srpski, mađarski, nemački, slovački, pa tako redom. Uvek se ponešto znalo iz jezika komšija iz druge nacionalne zajednice. Tako se naviklo, piše Danas.

Ipak, u mogućoj budućnosti, pojedini jezici ovde se više neće govoriti. Zbog ubrzanog iseljavanja stanovništva, pogotovo nacionalnih manjina, sve je manje ljudi koji u Vojvodini pričaju jezicima koji su ovde postojali od kada je i krenulo naseljavanje ovog dela Evrope.

Većina Slovaka, Rumuna, Hrvata ili Mađara u Vojvodini ima pasoše Evropske unije, što im olakšava migracije.

Ne zaboravimo da su se u Vojvodini, pre samo par vekova na nekim mestima govorili francuski i španski, ali te nacionalne zajednice nisu uspele da opstanu na ovom prostoru.

Koordinatorka Odbora za obrazovanje pri Nacionalnom savetu slovačke nacinalne manjine Svetlana Zolnjan kaže da je pre deset godina u slovačkim odeljenjima u osnovnim školama bilo oko 3.400 učenika, a sada ih je tek 2.400. Za deset godina kako ističe, izgubili su 1.000 učenika, što je čitava jedna osnovna škola.

Inače, u 17 škola u Vojvodini može se pohađati nastava na slovačkom jeziku, a ukupan broj odeljenja je 134 u osnovnim školama, zajedno sa kombinovanim odeljenjima. Više od polovine škola u kojima postoji nastava na slovačkom ima manje od 15 đaka, koliko je minimalno propisano po zakonu.

Razlog je odlazak stanovništva. Što se tiče slovačke nacionalne manjine, pre svega ljudi odlaze u Slovačku, ali i druge zemlje. Nacionalni savet nema kompetencije da reši ekonomska pitanja. Pokušavamo da stipendiramo učenike i da im na razne druge načine olakšamo školovanje, ali nažalost taj efekat je jako slab”, izjavila je ona.

U srednjim školama na slovačkom jeziku može se učiti u dve gimnazije u Kovačici i Bačkom Petrovcu, jednoj tehničkoj školi i medicinskoj školi u Novom Sadu, na smeru medicinska sestra.

Ukupno u svim odeljenjima upisano je 102 učenika u prvi razred. Nacionalni savet daje neku finasijsku podršku tim učenicima kao i Matica slovačka. Deca dobijaju kompjutere, starije srednjojškolce stipendiramo, kao i studente koji se posvete oblastima prosvete, informisanja i kulture, kako bi na taj način obezbedili stručni kadar za škole i lokalne samouprave. U novosadskoj Predškolskoj ustanovi ‘Radosno detinjstvo’ imamo jedno predškolsko odeljenje koje je slovačkom jeziku“, nastavila je ona.

Na području grada Zrenjanina broj mađarskih odeljenja je ostao na nivou prethodne školske godine, ali je broj dece smanjen. U jedinoj gradskoj osnovnoj školi na mađarskom jeziku samo jedan đak prvak počinje školu 1. septembra.

Najveća dvojezična osnovna škola u Zrenjaninu, osnovna škola “Servo Mihalj” u Mužlji školsku godinu počinje sa 510 učenika u dve školske zgrade. Broj đaka je ostao na prošlogodišnjem nivou, ali je ove godine upisano manje mađarskih đaka prvaka.

“Očekujemo 15 prvaka na mađarskom jeziku, oni će biti smešteni u dva odeljenja, u centralnoj zgradi biće samostalno odeljenje sa 12 učenika, a u tzv. spoljnjoj zgradi kombinovano. Sedmoro dece je manje nego prošle godine što se tiče prvaka“, rekao je Atila Molnar, direktor osnovne škole “Servo Mihalj” u Mužlji za Panon televiziju.

izvor: https://www.021.rs/story/Info/Vojvodina/354283/Vojvodina-gubi-jezicku-sarolikost-Sve-manje-djaka-u-odeljenjima-manjinskih-nacionalnih-zajednica.html

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Šormaz o pokretu koji je formirao sa Mihajlović i Pak: Idemo na izbore, Srbija protiv nasilja je smešna, a desnica je Vučićeva

Formirali smo pokret “Uvek za Srbiju” još ranije ali smo čekali pravi trenutak da to objavimo. Imamo dosta članova, kontakata i organizacija, poznatih ljudi, koji su sa nama… Učestvovaćemo na izborima – kaže za Danas Dragan Šormaz, bivši funkcioner SNS, koji je zajedno sa bivšim funkcionerkama naprednjaka – Zoranom Mihajlović i Stanislavom Pak, oformio novu političku organizaciju uoči najavljenih prevremenih izbora

Published

on

By

Na pitanje koje su to organizacije i ličnosti koje su se pridružile novonastalom pokretu čiji su lideri bivši naprednjaci, sagovornik Danasa nije hteo da odgovori.

Rade Basta, bivši ministar privrede iz redova koalicije SPS-JS, neće biti u ovom pokretu, naznačava Dragan Šormaz.

– Bićete svi iznenađeni kada budete videli ko će sve biti na našoj listi za izbore. Ali, neću sada da otkrivam. Do raspisivanja izbora ima još dosta vremena… Sve do početka novembra. Uostalom, ko zna da li će i biti raspisani? Ko zna da li će Vučić biti predsednik tada? – kaže Šormaz.

Prema njegovim rečima, ne bi bilo iznenađenje da Aleksandar Vučić sutra padne, s obzirom na to da je priznao krivicu za tragediju u mestu Banjska na severu Kosova.

– Onda bi Vučić morao da podnese ostavku – kaže Šormaz.

Ja sam NATO lobista a Vučić priča sa njima svakog dana?

Kako naznačava, Aleksandar Vučić je odgovoran za svu tragediju iako je Radoičić priznao krivicu.

– Radoičić nije radio sam – i to nije moje ubeđenje – to je tako. Aleksandar Vučić je kriv za sve što se dešava u Srbiji. To ne pričam zato što sam ja nešto ljut na njega. Ja sam se sa njim razišao upravo zbog tih stvari, jer nisam više to mogao da podnesem – kaže Šormaz.

– Aleksandar Vučić je kriv za inflaciju, za lošu ekonomsku situaciju, a narodu maže oči sa parizerom podrigušom, dok on jede skupe kolače u Njujorku – kaže sagovornik Danasa.

Vučić je kriv, ističe, za svakog mrtvog Albanca i Srbina na Kosovu.

 Ne bi me čudilo da kada se završi istraga, da će reakcija EU i SAD biti takva da će Vučić morati da ode…

– Zato što je izveo Srbe iz institucija i stvorio prostor Aljbinu Kurtiju da uđe u te institucije. Vučić je formirao i organizovao ove ljude o kojima priča Milan Radoičić. Vučić nije pucao na tog kosovskog policajca, ali je odgovoran. Ne bi me čudilo da kada se završi istraga, da će reakcija EU i SAD biti takva da će Vučić morati da ode… – kaže Šormaz.

izvor: https://www.danas.rs/vesti/politika/sormaz-o-pokretu-koji-je-formirao-sa-mihajlovic-i-pak-idemo-na-izbore-srbija-protiv-nasilja-je-smesna-a-desnica-je-vuciceva/

Continue Reading

Trending