EUROPSKA komisija je najavila novu inicijativu pod nazivom Global Gateway s ciljem promoviranja “održive i pouzdane veze koja radi za ljude i planet, kako bi se uhvatila u koštac s najhitnijim globalnim izazovima, od klimatskih promjena i zaštite okoliša, do poboljšanja zdravstvene sigurnosti te jačanja konkurentnosti i globalnih lanaca opskrbe”.
U pitanju je nova strategija EU kojom se planira investirati 300 milijardi dolara tijekom sljedećih pet godina u infrastrukturne, razvojne i društvene projekte u zemljama izvan EU, tj. zemljama u razvoju.
Alternativa Kini
Iako se to nigdje izričito ne navodi, Global Gateway je samo EU verzija kineske Belt and Road inicijative, tj. Ekonomskog pojasa Puta svile (Silk Road Economic Belt). Čak se dogodila bizarna situacija da u dijelu priopćenja za medije koje se odnosi na moguća pitanja medija sama EU postavlja pitanje (praktički sama sebi): “Je li Global Gateway odgovor na kinesku inicijativu Belt and Road Initiative i u kakvom je odnosu s drugim inicijativama?”, a u odgovoru se ne spominje ni Belt and Road Initiative ni Kina.
Ali stoji da će se Global Gateway EU i Build Back Better World, što je slična inicijativa zemalja G7 koje predvodi SAD, nadopunjavati. Time je na diplomatski način najavljeno ekonomsko i geopolitičko savezništvo EU i SAD-a u svrhu ograničavanja utjecaja Kine. Čak se ide toliko daleko da se implicitno proziva Kinu zbog toga što svojom inicijativom uzrokuje neodrživo zaduživanje zemalja u razvoju.
Put svile
Kina je 2013. pokrenula inicijativu Put svile da bi proširila svoj gospodarski i geopolitički utjecaj u svijetu ulaganjem (uglavnom) u infrastrukturne projekte, posebno one vezane za prijevoz i trgovinu (ceste, željeznice, luke, naftovodi…).
Tom inicijativom se želi omogućiti lakši izvoz proizvoda iz Kine te lakši uvoz sirovina iz zemalja Azije i Afrike.Kopnenim putevima se povezuje zapad Europe i zapadna Rusija sa zapadnom Kinom, nafta i plin iz Kaspijskog mora preko država Srednje Azije, Indijski ocean preko Mjanmara (nekadašnja Burma), koridor preko Pakistana, a čak se planira nekoliko projekata preko Himalaja prema Nepalu. Kako je kontejnerski pomorski prijevoz najekonomičniji, onda je pomorski dio Puta svile daleko privlačniji Kini od kopnenog.
Zbog toga Kina puno investira u luke jugoistočne Azije, Oceanije i Afrike. Kako se na Europu gleda kao važno tržište, onda su i europske luke privlačna meta. Grčku luku Pirej već su kupili Kinezi, a u planu su investicije u luke Portugala i Italije. Posebno je zanimljiv Trst, kao moderna alternativa povijesnoj važnosti Venecije, koja je bila jedan od krajeva srednjovjekovnog Puta svile, ali više nije prikladna za moderni prometni teretni prijevoz. Luke u Hrvatskoj nisu u planu investicija vezanima za moderni Put svile.
Pad i uspon Kine
Iako je kineski moderni Put svile nesumnjivo razvojno jako važan mnogim državama, a kroz rast svjetske trgovine dugoročno doprinosi rastu svjetskog gospodarstva, s njim su vezane i mnoge kontroverze.
Naravno, Kini je glavni cilj promocija vlastitih interesa i povratak središta svijeta sa Zapada na Istok. Kinesko Carstvo je cijelu povijest sebe smatralo središtem svijeta kojem sve ostale države i narodi moraju iskazivati poštovanje i pokornost. 19. i 20. st. su bili katastrofalni za Kinu, puno međusobnih ratova, vojnih invazija, masovne gladi i općenito strahovitog pada Kine u društvenom, vojnom, ekonomskom, političkom, kulturološkom i znanstvenom smislu. Period od 1839. do 1949. se danas u Kini naziva Stoljećem poniženja.
Od prvog poniženja u Opijumskim ratovima protiv Britanskog Carstva, preko poraza u ratovima protiv carske Rusije i Francuske, poraza u Boxerskom ustanku protiv koalicije europskih sila i Japana, pa do Japanske okupacije u Drugom svjetskom ratu, Kina je doživljavala udarac za udarcem. Traumu kineskog društva nisu stvorili sami vojni porazi, nego primarno ponižavajući uvjeti mira nakon tih sukoba. Kina je komadana, mučena i sramoćena. Ispravak tih povijesnih trauma i povratak centra svijeta u Kinu je jedan od ciljeva kineske politike, posebno kod tzv. “jastrebova”, nacionalističkog krila Komunističke partije.
U kontekstu inicijative modernog Puta svile zanimljivo je primijetiti kako je veliki povijesni pad Kine samonametnut. Carevi Kine su u 15. st. zabranili daleka pomorska putovanja i uništili većinu carske flote, što je ideološki podržano drevnom kineskom filozofijom konfucijanizma. Iako nije sasvim jasno je li to bilo presudno za postupni pad Kine, jer samom stanovništvu nije bilo zabranjeno putovati morem izvan Kine, nego su prestala carski/državno sponzorirana putovanja, znakovito je što zatvaranje Kine u samu sebe dovodi do propadanja Kine, a danas na suprotan način, otvaranjem Kine prema svjetskoj trgovini, Kina pokušava ponovno postati centar svijeta.
Diplomacija zamkom duga
Neki analitičari i aktivisti smatraju moderni Put svile samo pokušajem Kine da zamijeni SAD kao globalni hegemon, a korištene metode opisuju kao neokolonijalizam sa sinocentričnim licem.
Jedna od metoda tog neoimperijalizma je “Diplomacija zamkom duga”. Taj pojam označava situaciju u kojoj neka bogata država daje prevelike kredite manjoj i siromašnijoj državi, s namjerom da izvuče političke i ekonomske ustupke kada ta država ne bude mogla vraćati dug. Termin je skovao indijski ekonomist i geostrateški analitičar Brahma Chellaney da bi opisao predatorske prakse Kine prilikom kreditiranja, koje nadilaze mogućnosti siromašnijih zemalja da ih redovito vraćaju i time ih prisile na razne strateške, političke, vojne i ekonomske ustupke Kini.
Najpoznatiji primjer je izgradnja luke Hambantote u Šri Lanki za koju je uzet kredit od kineske državne banke Exim u iznosu 300 milijuna dolara, a gradila ju je kineska državna kompanija. To je bila prva faza. U drugoj fazi je uzet dodatni kredit od 757 milijuna dolara za dovršetak gradnje, ali s uvjetom kreditiranja da lukom upravljaju i budu u vlasništvu 65% dvije kineske kompanije. Kako je luka bila neisplativa nakon izgradnje, a Šri Lanka je nagomilala dugove nevezane za samu luku, prestala je vraćati dug. Zatim je, nakon puta premijera Šri Lanke u Kinu, stvorena nova kompanija koja će upravljati lukom na rok od 99 godina, a vlasnik 85% nove kompanije će biti kineska većinski državna kompanija Chinese Merchants Port Holdings Co.Ltd.
Ima i onih poput politologinje Deborah Bräutigam koji tvrde da je pojam diplomacije zamkom duga marketinški izmišljen termin bez uporišta u stvarnosti. Nekoliko think-thankova i istraživačkih centara je također osporavalo postojanje dokaza o kineskoj diplomaciji zamkom duga te da je većina dugova 2001.-2017. reprogramirana ili oproštena.
Kostreš: Vučić od Srbije pravi balkansku Belorusiju
Predsednik Lige socijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani Bojan Kostreš osudio je privođenje predsednika Odbora za evropske integracije Skupštine Crne Gore i potpredsednika DPS-a, dr Ivana Vukovića od strane pripadnika BIA
“Takvim svojim postupkom režim Aleksandra Vučića je dodatno narušio odnose Srbije i Crne Gore i još jednom se potvrdio kao ključni faktor destabilizacije Zapadnog Balkana”, naveo je Kostreš u saopštenju.
On je ocenio i da je “protivzakonitim privođenjem” prof. Vukovića i njegovom deportacijom iz Srbije, odlazeći SNS režim pokazao “ogromnu paniku i spremnost na kriminalne i represivne mere” u cilju očuvanja vlasti.
“Pozivam Aleksandra Vučića da od Srbije ne pravi balkansku Belorusiju, jer mu nećemo dopustiti da bude srpski Lukašenko”, poručio je Kostreš.
Podsetio je da je Vuković kao profesor Fakulteta političkih nauka, tokom svog privatnog boravka u Beogradu, objavio na društvenim mrežama tri reči: uvek uz studente!
Predsednik Lige sodijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani Bojan Kostreš poručio je večeras da iskazi velikog broja građana, kao i video zapisi potvrđuju da se dogodio “napad države na svoje građane nedozvoljenim oružjem”
On je ocenio da su pretnje Aleksandra Vučića da će svi koji pomenu napad “zvučnim topom” u Beogradu odgovarati, kao i “skandalozna” najava Višeg javnog tužilaštva, da će otvoriti slučaj na ovu temu, samo još jedno zastrašivanje građana i jasan primer zloupotrebe tužilaštva u političke svrhe.
“Da bi postojalo ovo krivično delo kojim prete i zastrašuju, prvo se mora utvrditi da informacije o upotrebi ‘zvučnog topa’ nisu istinite”, rekao je Kostreš.
Poručio je građanima da se ne plaše i da zajedno nastavimo borbu protiv “koruptivne hobotnice SNS-a”.
Evropsko javno tužilaštvo na čijem čelu je Laura Koveši, nakon ranijih upita Nova.rs, saopštilo je za naš portal da zbog velikog interesa javnosti potvrđuju da je u toku istraga o mogućim zloupotrebama EU fondova vezanih za Železničku stanicu u Novom Sadu.
„Kako se ne bi ugrozio ishod ove istrage, nikakvi dalji detalji ne mogu biti objavljeni. EPPO mora odlučiti o izvršavanju svoje nadležnosti kada je počinjena prevara u vezi sa sredstvima EU-a dodeljenim zemljama izvan EU-a ili državama članicama koje ne učestvuju. S obzirom da je šteta za finansijske interese Unije sastavni deo krivičnog dela prevare, kada se ta šteta dogodi u Belgiji ili Luksemburgu (jer se odatle isplaćuju sredstva, gde se nalaze institucije EU-a), postoji nadležnost tih država članica, a time i nadležnost EPPO-a, nezavisno o tome gde se radnja dogodila, tj. na teritoriji treće zemlje)“, piše u dopisu iz Evropskog tužilaštva.
Ovu informaciju naknadno nam je u razgovoru za Nova.rs potvrdila i Tina Holevot, portparolka Evropskog javnog tužilaštva.
Podsećamo, u padu nadstrešnice u Novom Sadu poginulo je 15 ljudi, a među njima i dvoje dece. Više javno tužilaštvo podnelo je optužnicu protiv 13 osoba, među kojima je i bivši ministar Goran Vesić, ali ona do danas nije potvrđena. Zbog ovog slučaja, studenti su prvo izlazili na ulice na 15 minuta odajući počast poginulima, a nakon nasilja, počele su i studentske blokade. Razjašnjavanje ovog slučaja, u šta spada i objava kompletne dokumentacije o rekonstrukciji Železničke stanice, je jedan od studenstkih zahteva, koji još nije ispunjen.
Masovne demonstracije na ulicama Novog Sada u okviru generalnog štrajka: Korak po korak – pobeđujemo mrak
Kolone studenata i učenika spojile su se sa kolonom građana u blizini univerzitetskog kampusa u Novom Sadu i krenule u protestnu šetnju novosadskim bulevarima i ulicama u okviru generalnog štrajka, na koji su pozali studenti u blokadi
Kolona od najmanje 10.000 ljudi kreće se Stražilovskom ulicom, prema Bulevaruz Mihajla Pupina, odakle će doći do Srpskog narodnog pozorišta, gde će održati 15 minuta tišine ta 15 žrtava tragedije na železničkoj stanici u Novom Sadu.
Nakon što su krenuli iz kampusa, studenti su se susreli sa građanima u blizini JKP Informatika, odakle su krenuli dalje u šetnju.
Na generalni štrajk su pozvali novosadski Studenti u blokadi.Jedan muškarac je pokušao svojim automobilom da prođe kroz kolonu demonstranata, ali su ga redari blokirali i on se vratio.
Demonstranti prave buku pištaljkama, trubama i vuvuzelama. Oni nose zastave Srbije.
Nose i brojne transparente, među kojima su “Prosvetni ratnici”, “Sloboda miriše na lale”, “Bliži zatvoru nego narodu” sa karikaturo predsednika Srbije Aleksandra Vučića, premijera u ostavci Miloša Vučevića, predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić i drugih visokih funkcionera režima.
Nose i transparent “Policajci i sudije, ili ste uz narod ili ste izdajnici, ili ste za zakon ili ste za mafiju, pažljivo birajte svoje, ili…”, “Svi u štrajk”, “Vidimo se u Beogradu”, “Kako seješ – tako žanješ”, “Seme za promene”, “Preorimo sistem”, “Gari, ne budi Ćaci”, „Korak po korak – studenti i profesori pobeđuju mrak“.
Ovom štrajku se, kako su naveli, može doprineti kada zaposleni uzmu slobodan dan ili bolovanje, obustave rad, građani ne kupuju u prodavnicama, ne koriste ugostiteljske usluge, javni prevoz, a ne idu ni u pozorišta i bioskope.
Štrajku su se pridružili advokati, brojni preduzetnici, među kojima je i više veterinarskih ambulanti, kao i nezavisni mediji.
Kao i na dan prethodnog štrajka 24. januara, fokus je ovog puta na javnim preduzećima zbog, kako su rekli, toga što je „tim radnicima pravo na štrajk onemogućeno našim zakonima o radu i štrajku“.
Šetnjom će biti obuhvaćena javna i komunalna preduzeća Informatika, Urbanizam, Čistoća, Pošta kod Merkatora, Toplana i Elektrovojvodina, zatim Osnovni sud, Više javno tužilaštvo, Školska uprava, Srpsko narodno pozorište, Pošta u centru, Zavod za urgentnu medicinsku pomoć, Klinički centar Vojvodine, Institut za javno zdravlje Vojvodine, saopštili su studenti.
IT zajednica u Novom Sadu saopštila je da od 10h blokiraju raskrsnicu Bulevara cara Lazara i Stražilovske ulice, kod kampusa, gde čekaju studente kako bi im se pridružili u protestnoj šetnji.
Srednjoškolci Novog Sada najavili su da će se okupiti kod Futoške pijace, gde će u 11.30 časova održati 15-minutni pomen za stradale u padu nadstrešnice. Posle toga će, kako su saopštili, dočekati studente i profesore.
Prosvetari Novog Sada okupljaju se u 11 časova ispred Školske uprave gde najavljuju „buku“ zbog neisplaćenih zarada, a potom će se priključiti studentima.
Takođe, vaspitači su najavili da će i ovog petka nastaviti sa umrežavanjem, odnosno blokiranjem raskrsnica u 11.52h, nakon čega će se i oni pridružiti ruti na kojoj su studenti.
Studentkinja Tehnološkog fakulteta u Novom Sadu Darija Sabadoš navela je u Insajderovoj emisiji “Marker” da je podrška za najavljeni štrajk mnogo veća nego što su očekivali.
“Prethodnom štrajku su se mahom priključili i omasovili ga mikro i mali preduzetnici, a radnici su nekako bili skrajnuti. Razgovora sa sindikatima nije bilo. Međutim, za 7. mart smo kontaktirali različite sindikate. Podršku smo prvo dobili od Sindikata nauke Srbije, oni su direktno podržali studentske zahteve, zato što taj sindikat okuplja studente doktorskih studija. Podržali su nas takođe Granski sindikat kulture, umetnosti i medija Nezavisnost, Granski sindikat zdravstva i socijalne zaštite Nezavisnost, Nezavisni sindikat prosvetnih radnika Srbije, samim tim i Vojvodine, Ujedinjeni sindikati Sloga. Podrška je stigla i od inženjera u okviru Inženjerske komore Srbije, kao i od poljoprivrednika koji nisu sindikalno organizovani, ali su s nama od početka”, rekla je studentkinja.
Student Filozofskog fakulteta Bogdan Ristić rekao je za Insajder da je “lepota u tome što nije u pitanju koordinisana akcija, ali da se opet vidi solidarnost i zajednički cilj studenata, s obzirom na to da će se svuda u Srbiji istovremeno dešavati isto”.
“Mi smo blokadama samih fakulteta naterali nastavno osoblje da uđu u generalni štrajk, a jedino što možemo jeste da pozovemo i ostale građane i radnike na potpunu obustavu rada, prvenstveno u državnim i javnim preduzećima, a potom i one privatnom sektoru – da na isti način podrže kolege iz javnog sektora”, rekao je student za Insajder.
Na pitanje kakav je plan za petak, Sabadoš je rekla da će biti organizovana protestna šetnja, te da će studenti obići 13 javnih preduzeća u Novom Sadu.
“Okupljanje počinje 7. marta u 10 sati u Kampusu Univerziteta u Novom Sadu, ruta će biti blagovremeno objavljena. Plan je da napravimo krug oko grada obilazeći preduzeća. Fokusirali smo se na javna preduzeća zbog toga što je tim radnicima pravo na štrajk onemogućeno našim zakonima o radu i štrajku. Predviđen je minimalan proces rada, što štrajk čini nevidljivim i neefikasnim”, ističe Sabadoš.
Govoreći o protestu zakazanom za 15. mart u Beogradu, navode da je u pitanju “koordinisana akcija između svih univerziteta” i da su dogovori u toku.
Na pitanje kako vidi incidente u Skupštini, studentkinja Sabadoš je rekla da “smatra da njena lična mišljenja nisu od značaja za širi studentski pokret”, kao i da od plenuma, što fakultetskog, što univerzitetskog, nema odobrenje da komentariše ove događaje.
Student niškog Filozofskog fakulteta Bogdan Ristić kaže da su na tom fakultetu pratili dešavanja u Skupštini, napominjući da su se studenti već ranije “ogradili od stranačkih uticaja i političkih partija”.
Podsetimo da su novosadski studenti ranije pozvali na generalni štrajk u petak, 7. marta. Mnoge organizacije, udruženja, sindikati i građani već su potvrdili da će učestvovati u štrajku.
Upravni odbor Advokatske komore Vojvodine doneo je odluku o jednodnevnoj obustavi rada u petak, 7. marta.
“Advokatska komora Vojvodine potvrđuje svoju odlučnost u podršci studentima za ostvarenje njihovih zahteva do konačnog ispunjenja. Imajući u vidu da su studenti izdali saopštenje, objavljeno u medijima i na društvenim mrežama, kojim su pozvali sve građanke i građane Republike Srbije da im se dana 7. marta pridruže u generalnom štrajku, smatramo da Advokatska komora Vojvodine i svi njeni članovi, treba da se priključe ovom apelu studenata i da daju svoj doprinos tako što će se priključiti generalnom štrajku na način kako su to studenti predložili”, naveli su u AKV.
Studenti su ranije pozvali i građane da učestvuju u generalnom štrajku.
Pozvali su Novosađane da 7. marta uzmu slobodan dan ili bolovanje, da obustave rad sa kolegama, da ne kupuju u prodavnicama, ne koriste ugostiteljske usluge, javni prevoz, ne idu tog dana u bioskope i pozorišta.
Prvi generalni štrajk na koji su pozvali studenti održan je 24. januara. Odazvao se veliki broj privatnika i službi javnog sektora širom Srbije, a kako je 021.rs pisao, tog dana je izdato manje računa nego dva petka pre toga.
“Vodovod” je saopštio da je bunar BHD 5 na izvorištu “Ratno ostrvo” isključen sa sistema do završetka radova na regeneraciji.
Radovi će biti gotovi do kraja aprila.
Kako saopštavaju iz “Vodovoda”, ovaj infrastrukturni projekat je od ključnog značaja za poboljšanje kapaciteta vodosnabdevanja u Novom Sadu.
Regeneracija podrazumeva temeljno uklanjanje taloga i nanosa koji se prirodno stvaraju tokom dugogodišnje eksploatacije bunara. Ovim radovima omogućava se bolji protok vode i povećava efikasnost sistema.
Bunar BHD 5 je do sada obezbeđivao 45 litara vode u sekundi, a nakon regeneracije moći će da obezbedi 80-90 litara u sekundi, što će značajno doprineti stabilnosti vodosnabdevanja u gradu.