EU ima okvir za uvođenje sankcija protiv fizičkih i pravnih lica u BiH
Od početka rada administracije Joea Bidena, predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD), postoji povećan nivo koordinacije, konsultacija i angažovanja između Evropske unije(EU) i SAD uopšte, po brojnim pitanjima spoljne i bezbednosne politike, uključujući različite režime sankcija.
Od početka rada administracije Joea Bidena, predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD), postoji povećan nivo koordinacije, konsultacija i angažovanja između Evropske unije(EU) i SAD uopšte, po brojnim pitanjima spoljne i bezbjednosne politike, uključujući različite režime sankcija.
Potvrdio je to za Radio Slobodna Evropa(RSE) Peter Stano, portparol Evropske komisije, koji objašnjava da EU nikad javno ne komentariše moguće, planirane ili tekuće rasprave o sankcijama u Evropskom savjetu, „jer su ti razgovori povjerljivi do donošenja odluke koja se potom propisno saopštava”.
„Već godinama imamo spreman režim sankcija koji mi zovemo ‘okvirnim sankcijama’. Jedino što treba da se uradi jeste da počnete da stavljate ljude na tu listu”, objasnio je Stano dodajuċi da proces usvajanja sankcija nije jednostavan, jer su neophodne diskusije u radnim grupama EU Savjeta i na kraju jednoglasnost svih država članica EU.
Zamjenik pomoćnika sekretara u Birou za evropska i evroazijska pitanja State departmenta Gabriel Escobar, u četvrtak, 28. oktobra, izjavio je kako „radimo sa našim evropskim partnerima na tome da budu izrečene konsekvence za sve ilegalne i destabilizujuće akcije”.
Escobar je to rekao odgovarajući na pitanje kongresmenke Ann Wagner pred Potkomitetom za spoljne poslove Predstavničkog doma na sjednici o angažmanu SAD na Zapadnom Balkanu, „šta SAD rade po pitanju secesionističkih izjava Milorada Dodika i opstrukcije rada institucija“.
EU deset godina nije aktivirala okvir za uvođenje sankcija
EU je još 21. marta 2011. godine usvojila okvir koji bi omogućio uvođenje restriktivnih mjera protiv određenih fizičkih i pravnih lica čije aktivnosti narušavaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine(BiH).
Predviđeno je da sankcijama budu obuhvaćene i osobe koje „ozbiljno ugrožavaju sigurnosnu situaciju” ili podrivaju Dejtonsko-pariški opšti okvirni sporazum za mir i njegove anekse.
„EU nastoji da koordinira sa što više istomišljenika, što se onda izražava i u usklađivanju sa usvojenim sankcijama EU(uglavnom u slučaju pridruženih zemalja poput onih na Zapadnom Balkanu, Istočnom partnerstvu, Norveškoj, Islandu itd.) ili uz paralelno usvajanje sličnih nacionalnih sankcija od strane trećih zemalja sa kojima smo koordinirali”, naveo je Stano.
Član Predsjedništva BiH i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), najveće partije bosanskih Srba Milorad Dodik „bio bi vrlo očigledan prvi kandidat za stavljanje na listu sankcija”, u slučaju da se iskoristi postojeċi evropski režim sankcija, odnosno ako bi se države članice EU oko toga usaglasile. To je potvrdilo za RSE više evropskih zvaničnika pod uslovima anonimnosti.
Inače, ministri inostranih poslova zemalja članica EU ċe se na redovnom mjesečnom sastanku, planiranom za 15. novembar, posvetiti prilikama na Zapadnom Balkanu.
Prema nezvaničnim informacijama kojima raspolaže RSE, Njemačka insistira da na ovom sastanku stanje u Bosni i Hercegovini bude glavna tema rasprave.
Na pitanje o eventualnim sankcijama Evropske unije prema pojedincima u BiH, direktorica pri Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS)Angelina Eichhorst kazala je da “radimo na procesu gdje bi se mirnim sredstvima došlo do rješenja, kroz dijalog, pregovore, sjedite za stolom i prevaziđete razlike”.
“Krajnji je trenutak da svi izabrani dužnosnici sjede za stolom”, rekla je Eichhorst novinarima u Sarajevu u petak 29. oktobra.
Na šta bi se odnosile moguće sankcije EU?
Politička analitičarka Svetlana Cenić ističe da bi nove sankcije u koje bi bila uključena i EU, vjerovatno vodile u dalju izolaciju osoba koje bi se našle na listi iz BiH.
„Biće im zabranjeno putovanje u zemlje EU, neće moći imati politička viđanja. Vršiće se naravno i kontrola imovine. Može se desiti da objave imovinu koju imaju na svom području ovi raznorazni naši likovi, ovakvi kakvi su“, navodi Cenić.
Ona ističe da je i trenutno vidljiva izolacija za političare poput Dodika iz BiH.
„Ko je zvao Milorada Dodika zvanično i viđao se sa njim? Da li je on imao nekih zvaničnih poziva da posećuje i hoda po svetu? Njegove posete su se svele da i kad uspe negde da se ubaci u hodnik da ga Putin vidi, da ga Vučić zove kada neko dođe da ga vidi u Beogradu, da ide kod Vučića, Erdoana ili Orbana da viđa“, ističe Cenić.
Ona ističe da vjeruje da su i sankcije SAD otežale „poslovanje“ Dodika, koje sada „mora da obavlja preko drugih“, a ne na svoje ime.
Zanimljivo bi, kaže, bilo ispitati porijeklo Dodikove imovine.
„Čovek ima vilu na Dedinju koju mu niko nije taknuo ni pitao za poreklo imovine. Dajem samo primer. Predstavnici SAD se i dalje viđaju sa njim, a ja ću vas podstetiti, kada su uvodili sankcije SDS-u (Srpska demokratska stranka), nije bilo ni zvaničnih sastanaka godinama, čak ni sa premijerom ako je iz SDS. Ove sankcije su očigledno vrlo fleksibilne“, ističe Cenić
Urednik magazina Buka Aleksandar Trifunović ne vjeruje da bi EU mogla uvesti sankcije za Dodika ili bilo koga ko destabilizuje situaciju BiH.
„Radi se o nezainteresovanosti EU da se uključi u proces promjena u BiH, da izabere građane ove zemlje u dijalogu za rješavanje krize, a ne da to budu isključivo političari. Donose se odluke, a boga mole da ne budu primijenjene, kao što je odluka o restriktivnim mjerama od prije 10 godina. Nikada neće ni biti primijenjena“, mišljenja je Trifunović.
Ukoliko se i uvedu sankcije, po ugledu na američke, o zabrani putovanja, Trifunović ističe da „ne vidi razloga zašto bi se iko uzbudio oko toga“.
„Ako pričamo o Miloradu Dodiku, on je praktično sav svoj ekonomski i poslovni vezao za, prije svega zemlju Bosnu i Hercegovinu, pa i Republiku Srpsku u kojoj ima potpunu kontrolu, a sa druge strane ima i dobre veze sa Srbijom, pa čak i sa Hrvatskom. Tako da njega Evropa previše i ne zanima“, zaključuje Trifunović.
Kolika je imovina Milorada Dodika?
Prema podacima Centralne izborne komisije BiH, koje je objavila u novembru 2019. godine, Milorad Dodik posjeduje stan vrijedan 80.000 maraka (40.000 evra), kao i dvije kuće. Procijenjena vrijednost prve kuće u BiH iznosi 300.000 maraka (150.000 evra).
Druga kuća nalazi se u Srbiji. Radi se o vili u luksuznom naselju Dedinje u Beogradu i njena vrijednost iznosi 1,7 miliona maraka (850.000 evra).
Dodik ima i kreditno zaduženje od blizu 900.000 maraka (oko 450.000 evra), a, kako je tada navedeno, na dva računa ima nešto više od ušteđenih 50.000 maraka (oko 25.000 evra).
Dodikova supruga pod stavkom “kooperacija zajedničkog imanja” ima iznos prihoda od 45.000 maraka (22,5 hiljada evra). Takođe posjeduje zemljište i poslovni prostor u zajedničkoj vrijednosti od 189.000 maraka (oko 95.000 evra). Ona vozi i automobil vrijedan 40.000 maraka (20.000 evra).
Dodikovo urušavanje institucija BiH
Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH tokom oktobra više puta je najavio kako će za šest mjeseci proglasiti nezavisnost bosnaskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, ako dotad ne budu vraćene entitetske nadležnosti.
Najavljeno je povlačenje saglasnosti RS za formiranje Oružanih snaga BiH, Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH i Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Narodna skupština RS-a već je donijela, 20. oktobra, Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima koji predviđa osnivanje entitetske agencije za lijekove, što nije u skladu s Ustavom BiH, koji je dio Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine.
Dodik je više puta izjavljivao i da bh. entitet Republika Srpska ne prihvata imenovanje Christiana Schmidta za visokog predstavnika u BiH, niti bilo kakve njegove ovlasti.
Takođe i predstavnici iz RS od kraja jula bojkotuju rad državnih institucija iz protesta zbog Odluke o dopuni Krivičnog zakona BiH, koju je nametnuo Schmidtov prethodnik, Valentin Inzko, i kojom se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina.
Kakav je stav zemalja u regiji o mogućim sankcijama?
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je 23. oktobra poručio da se Srbija neće priključiti potencijalnim sankcijama protiv političkih predstavnika u bh. entitetu RS. On nije naveo o kakvim sankcijama je reč.
“Sankcije dovode do uzavrele atmosfere i domino reakcije koja nikome neće dobro doneti. Još jednom molim sve da razmisle pre takve odluke (uvođenja sankcija). Srbija se neće priključiti nikakvim sankcijama”, istakao je Vučić, nakon razgovora sa članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom.
Ostale zemlje u regiji još nisu iznijele svoje stavove hoće li podržati moguće sankcije protiv osoba koje destabilizuju situaciju u BiH.
Dodik od 2017. godine pod sankcijama SAD
Milorad Dodik se nalazi pod sankcijama SAD od 2017. godine. Dodikovo ime izlistano je na zvaničnoj internet stranici Ureda za kontrolu imovine stranaca (Office of Foreign Assets Control – OFAC) u dijelu gdje su navedene osobe kojima su Sjedinjene Američke Države uvele sankcije.
OFAC izdaje listu osoba i organizacija koje predstavljaju prijetnju i kojima se zabranjuje ulaz i poslovanje na američkoj teritoriji.
Sankcije podrazumijevaju zabranu putovanja u SAD, zamrzavanje imovine u SAD-u, ali i zamrzavanje imovine u svim zemljama koje se pridruže sankcijama.
Tadašnja Ambasadorica SAD u BiH Maureen Cormack saopštila je da su Dodiku sankcije uvedene zbog nepoštivanja odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o zabrani organizovanja referenduma.
Godinu dana kasnije, 2018. godine i Nikola Špirić, poslanik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Predstavničkom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine, stavljen je na crnu listu Sjedinjenih Država zbog umiješanosti u značajnu korupciju.
Dragan Šutanovac izabran za ambasadora Srbije u Vašingtonu
Dragan Šutanovac, predsednik Saveta za strateške politike i nekadašnji ministar odbrane, imenovan je na dužnost ambasadora Republike Srbije u Vašingtonu
Novi dokazi o korupciji u rekonstrukciji Železničke stanice u Novom Sadu
Kao što je za samo pola godine cena radova na adaptaciji Železničke stanice u Novom Sadu privatne firme Starting povećana 2,66 puta, po sličnom receptu višestruko su u odnosu na realnu vrednost uvećavane i fakture Deko tima, koji je takođe bio angažovan na tom državnom projektu
Dva dokumenta, sporazum i podizvođački ugovor kineske kompanije China Civil Engineering Construction Corporation (CCECC) sa Startingom iz Batajnice, čiji su vlasnici Ljiljana Tripković i Nikola Trivić, ujedno i direktor firme, bacaju novo svetlo na slučaj nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu, koja se srušila 1. novembra i usmrtila 15 ljudi. Optužnica, koju je Više javno tužilaštvo u Novom Sadu podiglo 30. decembra, naime, ne obuhvata i moguću korupciju, već se bivši ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić, bivši direktor Infrastrukture železnice Srbije Nebojša Šurlan, njegova naslednica Jelena Tanasković i još 10 okrivljenih terete da su izvršili krivično delo protiv opšte sigurnosti.
Iz sporazuma i podizvođačkog ugovora CCECC i Startinga, koji su objavljeni na sajtu Višeg javnog tužilaštva 1. januara, a prvi je javnost o tome obavestio Forbs Srbija, jasno se vidi da je prvim dokumentom iz novembra 2021. bilo dogovoreno da domaći podizvođač za svoj deo posla na rekonstrukciji stanice dobije 1.922.051,6 evra, da bi posle samo nešto više od pola godine, u julu 2022, podizvođačkim ugovorom, ta suma bila uvećana čak 2,66 puta, na 5.116.401,15 evra. Iako u prvom sporazumu jasno piše da ugovorena cena od oko 1,9 miliona evra „uključuje sve obaveze podizvođača po ovom ugovoru“. Zbog toga se sa nestrpljenjem očekuju građevinske knjige, jer će tek iz njih moći da se vide konačne cene svakog posla i koliko one odudaraju od predračunskih i cena definisanih pojedinačnim ugovorima.
Jasne indicije da se radi o privrednom kriminalu
Za Jasminu Paunović, tužiteljku Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, to je samo još jedan dokaz da, kada je u pitanju krivičnopravna odgovornost za rušenje nadstrešnice, ovaj slučaj prevazilazi nadležnost Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu, jer se, kako kaže za Radar, radi o privrednom kriminalu. Tim pre što je, izbegavanjem da se primeni Zakon o javnim nabavkama, očigledno protivpravno pribavljena velika imovinska korist, na štetu Republike Srbije, s obzirom na to da je sve troškove gradnje plaćala država, preko javnog preduzeća Infrastruktura železnice Srbije i Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.
Uz ogradu da je sporazum CCECC i Startinga iz novembra 2021. morao da nastane na osnovu prethodnog ugovora o izgradnji (adaptaciji), zaključenog između naručioca posla – finansijera (Vlade Srbije i Infrastrukture železnice Srbije) i izvođača radova (kineskog konzorcijuma), a da taj ugovor, u kome se preciziraju prava i obaveze kineske firme, još nije objavljen, tužiteljka Paunović naglašava da joj nije jasno kako je Starting angažovan kao podizvođač na osnovu „prijateljskih konsultacija“.
„Takav kriterijum izbora nije poznat ni u jednom zakonu Republike Srbije. Ovakav termin, upotrebljen u ovako važnom ugovoru, koji se može smatrati i međudržavnim, dovodi do zaključka da je upravo Starting izabran samim ugovorom između naručioca radova i samog izvođača. To ostaje kao mogućnost, jer kako bi kineska firma kao izvođač mogla da zna za jednu od hiljade drugih domaćih građevinskih firmi i da baš nju angažuje. Ili je do tog podizvođača došla na neki drugi način, ali sigurno ne, bar to nije navedeno, na tenderu“, ističe Paunović.
Nadalje, objašnjava sagovornica Radara, Starting je preuzeo obavezu prema CCECC da za svoje podizvođače angažuje proverene, profesionalne i odgovorne firme, za koje je morao prethodno da dobije pismeno odobrenje kineskog izvođača, kojem je morao da svake dve nedelje dostavlja listu obavljenih radova, a on je posle provere bio dužan da im ono što je urađeno isplati u roku od 45 dana.
Nije jasno kako je Starting angažovan na osnovu „prijateljskih konsultacija“, jer takav kriterijum ne postoji u važećim zakonima, što ukazuje na zaključak da je ta firma za podizvođača izabrana ugovorom između naručioca radova, odnosno države i samog izvođača
Jasmina Paunović
„Prema mom skromnom mišljenju, velika je odgovornost Startinga za rekonstrukciju stanične zgrade, sa nadstrešnicom, kako zbog izbora svojih podizvođača, jer i oni snose odgovornost u okviru svog angažovanja, a snose odgovornost i prema kineskoj firmi koja ih je angažovala, a iz objavljenih dokumenata se vidi da je to bilo na štetu građana Srbije, jer se sporazum iz novembra 2021. i podizvođački ugovor iz jula 2022. razlikuju samo u procenjenoj vrednosti radova, koja je za samo šest meseci povećana sa 1,9 na 5,1 miliona evra“, ističe Jasmina Paunović.
Kako je država plaćala 150 evra za nešto što realno vredi 20 evra
Da ima osnova za proširenje istrage i u drugom pravcu, zbog moguće korupcije, smatra i inženjer geologije Zoran Đajić, koji je za rekonstrukciju, dogradnju i adaptaciju Železničke stanice bio angažovan za stručni nadzor svih kamenorezačkih radova, najpre kao konsultant Startinga, do 19. avgusta 2022, sa kojim je ugovor raskinuo jer su oni insistirali da može da nadzire njihove radove samo kad ga oni pozovu. Možda deo objašnjenja za takvo ponašanje leži u pričama nekih radnika na gradilištu koji su Đajiću govorili da iza Startinga zapravo stoji bivši predsednik Tomislav Nikolić.
„Samo treba pratiti tokove novca i videti gde je on završio. Uostalom, Saobraćajni institut CIP je vrednost svih radova za dogradnju i adaptaciju pothodnika Železničke stanice procenio na 31,21 milion dinara bez PDV-a, odnosno na 37,45 miliona dinara sa PDV-om, ali su na kraju oni koštali višestruko više. Navešću samo jedan primer koji pokazuje kako je do toga došlo. Po proračunu CIP-a stavljanje jednog dužnog metra mermera trebalo je da košta oko 20 evra, a Deko tim, kao jedan od podizvođača CCECC, zadužen za sve kamenorezačke radove, svaki metar fakturisao je 150 evra“, navodi Đajić.
izvor : https://radar.nova.rs/ekonomija/korupcija-ugradnja-nadstresnica/
LSV: Građani Srbije više neće trpeti teror kriminalaca i batinaša
Opoziciona stranka Liga socijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani saopštila je danas, povodom napada nepoznatih nasilnika na studente Pravnog fakulteta u Beogradu, da građani Srbije više neće trpeti “teror kriminalaca i batinaša”
Portparol te stranke Aleksandar Marton zahtevao je u saopštenju za javnost od ministra unutrašnjih poslova Ivice Dačića da pod hitno obavesti javnost ko su osobe koje su noćas napale i povredile studente.
“Zahtevamo da ovi kriminalci budu uhapšeni, procesuirani i kažnjeni”, rekao je Marton.
Novi Sad: Grafiti sa krvavim rukama kao podrška profesoru i odgovor onima koji mu prete
Na fasadi isred ulaza u zgradu u kojoj sa porodicom živi univerzitetski profesor i novinar Dinko Gruhonjić kojem su na istom mestu ispisivane pretnje smrću jutros su se pojavili brojni otisci krvavih ruku, kao poruka onima koji su ispisivali grafite mržnje i kao podrška profesoru i novinaru i njegovoj familiji
Gruhonjić je novinarima rekao da su mu komšije jutros pokazale i poruku podrške koju su zatekli ispred ulaza u zgradu, a na kojoj je pisalo: “Uz vas smo, profesore! A onima koji vam prete poručujemo: Ruke su vam krvave! Odgovaraćete!”
On je zahvalio nepoznatim autorima koji su na fasadi zgrade, preko pretećeg grafita, ostavili na desetine tragova krvavih ruku.
“Solidarnost nam mnogo znači”, rekao je Gruhonjić.
U martu prošle godine nepoznati počinioci su ispisali grafit ispisan crnim slovima sa eksplicitnom pretnjom smrću upućenom Gruhonjiću.
Nakon što su Gruhonjićevi prijatelji i kolege prekrečili taj grafit, nepoznati počinicoci su crvenom farbom boje krvi isto veče ispisali grafit “Džabe si krečio!”.
Policija nikada nije pronašla počinioce.
Gruhonjić i njegova porodica od tada su neprestano na meti pretnji smrću i proganjanja u kojoj učestvuju i viski režimski funkcioneri, kao i mediji bliski režimu.
Pismo novosadskih studenata pripadnicima BIA: Ne plašimo vas se
Na današnjem protestu ispred prostorija BIA u Novom Sadu pročitano je pismo koje su studenti Novosadskog univerziteta uputili pripadnicima Bezbednosno-informativne agencije
Studenti su želeli pismo da predaju lično, a pošto iz zgrade niko nije izašao, oni su nakon protesta pisma okačili o ogradu.
Pismo je pročitala studentkinja Olga, a mi ga prenosimo u celosti:
Dragi naši pripadnici i pripadnice Bezbednosno-informativne agencije,
Poslednjih dana i meseci ste nalazili načine kako da stupite u kontakt sa nama, pa smo mi došli i odlučili da vam taj posao olakšamo. Znamo da imate mnogo značajnog posla koji obavljate, nadamo se u korist države a ne u korist vlastodržaca koji sprovode samo svoju i volju sebi bliskih ljudi u cilju ostvarivanja ličnih interesa.
Vreme je danas lepo, lepše nego prethodnih dana, pa smo rešili da odgovorimo na vaš poziv na prijateljski razgovor. Kada se razgovor vodi na lokaciji koja nije poznata, bez ličnih stvari i dodatnih obaveštenja, između dve strane koje nikako nisu jednake, atmosfera nije ni malo prijateljska.
Došli smo da vam pokažemo kako razgovaraju kolege, drugari, prijatelji. Ali nismo došli sami, jer mi nismo sami. I to je ono protiv čega se teško boriti. Zajedništvo koje mi negujemo nije vama blisko i poznato i iz te pozicije shvatamo zašto nas ne razumete. Jednu stvar ćete, sigurni smo, razumeti – ne plašimo vas se jer državu čini društvo.
Da ponovim još jednom, državu čini društvo, a mi smo onaj deo društva koji je odbio da ćuti na sve ono loše. Dosta nam je!
Verujemo da je vaš poziv za rad u službi BIA u svojoj suštini human i treba da služi očuvanju naše zemlje i njenog međunarodnog integriteta, a samim tim i svih njenih građana. Vođeni ovim mišljenjem, pozivamo vas da stanete iza svih tih vrednosti za koje bismo trebali zajedno da se borimo. Sada je na vama da zauzmete stav i odlučite o tome šta su vrednosti kojima se vi vodite.
Kostreš: Počeo je Novosadski proces, rezultat će biti demontaža kriminalno-koruptivnog režima
Predsednik opozicione stranke Liga socijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani Bojan Kostreš izjavio je danas da je otpočeo “Novosadski proces” kojim će biti demontirana kriminalno – koruptivna hobotnica Srpske napredne stranke (SNS) i vladajućeg režima
“Sama činjenica da je Apelacioni sud u Novom Sadu ukinuo odluku Višeg suda da se (bivši ministar građevinarstva Goran) Vesić brani sa slobode govori o tome da je počeo Novosadski proces”, naveo je Kostreš u saopštenju za javnost.
Dodao je da je Novosadski proces veoma značajan za sve građane, jer govori kako treba da izgledaju normalno društvo i normalna država u kojoj se poštuju zakoni i propisi, jednako za sve.
“Zbog toga je novosadski proces put kojim treba ići da bi se demontirala kriminalno-koruptivna hobotnica Srpske napredne stranke i vladajućeg režima”, poručio je Kostreš.