Connect with us

SLOBODNA VOJVODINA

Eskobar za Glas Amerike: O tablicama u Briselu, Srbija i Kosovo da ne militarizuju situaciju

Published

on

Srbija i Kosovo treba da se uzdrže od štetne retorike, razgovaraju o pitanju registarskih tablica u Briselu, i ne militarizuju trenutnu situaciju na granici, poručio je u ekskluzivnom razgovoru za Glas Amerike Gabrijel Eskobar, zamenik pomoćnika državnog sekretara za evopska i evroazijska pitanja i novi izaslanik Stejt departmenta za Zapadni Balkan. Eskobar, koji je prethodno bio zamenik američkog ambasadora u Srbiji, a funkciju je početkom septembra preuzeo od Metjua Palmera, kaže da su SAD intenzivno angažovane sa evropskim partnerima zbog pojačanih tenzija između Srbije i Kosova i da se nadaju napretku u narednih nedelju dana.

“Verujemo da obe strane treba da se uzdrže od štetne retorike i usmere pažnju i energiju na dijalog pod pokroviteljstvom EU, dijalog koji mi stoprocentno podržavamo”, kaže Garbijel Eskobar i dodaje da je u svakodnevnom kontaktu sa Miroslavom Lajčakom, predstavnikom EU za dijalog Srbije i Kosova.NE PROPUSTITE:Vučić traži hitno povlačenje trupa sa severa Kosova, Lajčak poziva na deeskalaciju


“On ima neke odlične predloge, pokušava da obe strane, kada je reč o pitanju registarskih tablica, dovede u Brisel da razgovaraju o održivom rešenju, i postoje neka dobra rešenja, ali na dvema stranama je da se dogovore da razgovaraju o tome, odu u Brisel i razmotre to pitanje. Međutim, mislim da je na obe strane zadatak da ne militarizuju ovo pitanje, da ne šalju specijalne jedinice u mesto gde postoji KFOR i gde nema potrebe za tim. Tako da bismo, u vezi sa pitanjem tablica, voleli da vidimo neki pomak u Briselu negde u narednih sedam dana”, kaže Eskobar u razgovoru za balkanske servise Glasa Amerike, koji je vodio šef Albanskog servisa Arben Džidžo.

Američki diplomata dodaje da je potrebno rešavati mnogo neposrednih pitanja, kao što su pitanja nestalih osoba i energetike – uz naglasak da sve treba da se odvija kroz dijalog.

SAD se zalažu za rešenje zasnovano na međusobnom priznanju dve zemlje i podržavaju dijalog pod pokroviteljstvom EU, ali taj proces traje već 10 godina bez mnogo napretka. Na pitanje da li je vreme za novi pristup Eskobar kaže da je vreme da se obnove napori na dijalogu.

“Dijalogu je potrebna podrška, evropska podrška”.

Glas Amerike: Šta znače obnovljeni napori?NE PROPUSTITE:Da li je ideja o ekonomskoj normalizaciji imalo relaksirala političke odnose Srbije i Kosova?

Eskobar: Rekao bih da, uz dužno poštovanje prema evropskim kolegama, ljudi u regionu nisu uvek sigurni da ih Evropa želi, tako da Evropa mora da im pošalje poruku da će te zemlje biti članice EU i da će biti članice u nekom razumnom roku. Dijalog Kosova i Srbije je deo tih napora, ali se oni odnose na ceo regionu, uključuju Bosnu i Hercegovinu, Severnu Makedoniju i Crnu Goru, tako da poruka mora da bude javnostima tih zemalja da će biti deo Evropske unije.

Glas Amerike: Jedan od problema za EU je nedostatak jedinstva, pet članica nije priznalo Kosovo? Da li će SAD izvršiti određeni pritisak na te zemlje da priznaju Kosovo?

Eskobar: Mislim da će se to, na kraju, dogoditi ako bude napretka u procesu koji vodi EU.

Glas Amerike: Mislite, doći će do priznanja od strane tih članica?

Eskobar: Da, to je deo paketa. To ne znači da one ne misle da Kosovo i Srbija ne treba da budu deo Evropske unije na kraju, nego da su te zemlje iz svojih razloga odlučile da sačekaju i vide ishod dijaloga i zato je dijalog važan.

Glas Amerike: Da li mislite da će Kosovo i Srbija uspeti da postignu sveobuhvatno rešenje za vreme prvog mandata Bajdenove administracije?

Eskobar: Nadam se, jer treba da krenemo da rešavamo druga pitanja, a to su kandidatura za članstvo u EU i ekonomska integracija celog regiona.

“Srbija pouzdan partner; kulturni identitet ne može da postane politički imperativ”

Glas Amerike: Jedan od vaših prethodnika Hojt Ji upozorio je srpske lidere da ne mogu da sede na dve stolice ako su stolice suviše udaljene, misleći, naravno, na SAD i EU sa jedne, i Rusiju i Kinu sa druge strane. Od tada, Srbija se sve više približava Rusiji i Kini, od kupovine vojne opreme i vakcina protiv Kovida od obe zemlje, preko sporazuma o privredi i infrastrukturi sa Kinom, preko jačanja kulturnih i verskih veza sa Rusijom. Kako SAD gledaju na taj trend i da li se Srbiji i dalje veruje kao pouzdanom partneru u regionu?

Eskobar: Rekao bih da je Srbija dobar partner, u mnogim oblastima, u saradnji agencija za sprovođenje zakona, u nekim inicijativama u domenu migracije… Oni tesno sarađuju sa nama na mnogim pitanjima, mnogim regionalnim i bilateralnim pitanjima, a takođe su i ekonomski pokretač celog regiona i otvoreni su za ekonomsku integraciju sa ostakom regiona. I predsednik Vučić nas uverava da, dok napreduje sa inicijativom Otvoreni Balkan, otvoren je za saradnju svih šest. Tako da pitanje nije da li se Srbija kreće bliže zapadu, jer 70 ili 80 odsto njene ekonomije je vezano za zapad, veći deo srpske dijaspore je na apadu, većina investicija dolazi sa zapada… pitanje je da li može da javnost uveri da je to činjenica. Deo problema je što ljudi ne razumeju da Rusija ne investira u Srbiju, Rusija ne daje Srbiji humanitarnu pomoć, nisam siguran da Kina u investicijama nudi takav kvalitet kao mi. Hojt Ji je bio u pravu – Srbija ne može da sedi na dve stolice, ali mislim da je kulturno, ekonomski, društveno… ona već napravila izbor i na nama je da pomognemo da krenu u tom smeru na konkretne načine, kroz članstvo u EU.NE PROPUSTITE:Američki analitičari o Crnoj Gori: Instrumentalizacija vjere, srpski svet i Moskva kao treći Rim


Glas Amerike: Kako SAD vide koncept “srpskog sveta” i nedavne inicijative predsednika Aleksandra Vučića i drugih zvaničnika da promovišu srpski identitet i “jedinstvo” u regionu? Da li bi taj trend mogao da destabilizuje region?

Eskobar: Ostaje da se vidi, ali mogu da vam kažem da ne postoji konflikt, protivrečnost, između toga da ljudi slave svoju kulturu, i žive u nekoj drugoj zemlji. U ovoj zemlji mi slavimo kulturu jedni drugih. Ali pitanje je da li to onda postaje politički i vojni imperativ i što se toga tiče mi apsolutno verujemo da su građani različitih nacionalnosti koji žive u drugoj zemlji – građani zemlje u kojoj žive, imaju obaveze prema njoj, a zemlje spolja ne treba da te dve stvari mešaju. Zato je to veoma zbunjujuće pitanje za ljude u regionu, za ljude u Kosovu, Crnoj Gori, i Severnoj Makedoniji, ali verujemo da Balkan kao multietnički deo sveta ima mnogo toga da slavi u smislu kulture. Politička dinamika i politički imperativi koji proističu iz etničke pripadnosti – to je druga priča.

Glas Amerike: Pomenuli ste da Rusija igra posebnu ulogu u Crnoj Gori. Šta ćete uraditi da sprečite destabilizaciju NATO saveznika?

Eskobar: Znam da se stalno vraćam na to, ali evropska integracija i članstvo u NATO su veoma važno sredstvo, ali su takođe važne i poruke pojedinačnim strankama i vladama, da je uvođenje destabilizujućih faktora u vlade, i na vladine položaje – veoma zabrinjavajući fenomen.

Glas Amerike: Da li vas brine prisustvo Rusije i Kine u regionu Balkana? Analitičari kažu da Rusija i Kina koriste izostanak jake američke uloge da popune taj vakuum?

Eskobar: Brine me to, iskreno, mislim da u evropskom prostoru zemlje treba da znaju da imaju druge opcije pored Kine – ekonomski gledano. Otvaranje kancelarije DFC u Beogradu je bilo sjajan primer našeg anažovanja u regionu, tesno sarađujem sa Američkom privrednom komorom, što je jedan od načina da se ljudi podstaknu da gledaju mimo Kine u velikim infrastrukturnim projektima i investicijama, jer naše investicije dolaze uz duguoročne koristi za region. U slučaju Rusije, mislimo da je mnogo toga što Rusija radi, mešajući se u unutrašnja pitanja zemalja Zapadnog Balkana, a posebno Crne Gore, veoma destabilišuće, udaljava vas od puta evropskih integracija i multietničkog pomirenja.

Glas Amerike: Koji su, u celini, vaši prioriteti za Zapadni Balkan i najhitnija pitanja koja želite da rešavate?

Eskobar: Postoje dva veoma važna pitanja. Prvo, u srednjem roku, želimo bržu integraciju Zapadnog Balkana u Evropsku uniju. Mislim da je napravljen ogroman napredak, istorijski, kulturno i ekonomski su te zemlje deo Evrope, i mnoge od zemalja su već obavile izuzetne reforme i za Evropu su dobra prilika. Dele iste vrednosti i imaju zajedničke interese sa ostatkom Evrope. To će biti prioritet. Uz to, pružiti članstvo u NATO-u onima koji su zainteresovani. To će, očigledno, zahtevati da tesno sarađujem sa našim evropskim partnerima od kojih mnogi dele slična gledišta.

Drugi proces ima mnogo veze sa razmišljanjima o tome šta će Balkan biti za sledeće generacije i zato smo ispitivali ekonomske opcije. Zapadni Balkan je područje puno prilika, te zemlje su dinamične, imaju sjajne univerzitete, kvalifikovane ljude, ali nažalost mnogi od tih ljudi ne vide prilike u svojoj zemlji i odlaze, i to će postati strateški problem ne samo za zemlje Balkana nego i Evropu i SAD takođe. Vrlo sam zainteresovan za sva ta pitanja, i ideje o ekonomskoj integraciji, jer ako gledate Zapadni Balkan kao celinu, u teoriji možete da imate ekonomsku grupu od šest zemalja, možda i više, oko 20 miliona ljudi, sa oko125 milijardi dolara bruto nacionalnog dohotka, i sa stopom rasta od čak 5 odsto, tako da biste bili region Evrope koji se najbrže razvija, i to je uzbudljivo za nas politički, a mislim da će biti podsticajno za američke investitore.

VOA

Continue Reading
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

SLOBODNA VOJVODINA

Gardijan o dešavanjima na Kosovu: Ako se dokaže da je Vučić umešan, to bi moglo da dovede do sankcija Srbiji

Kosovo je optužilo Srbiju da stoji iza paravojne grupe koja je u nedelju napravila zasedu policijskoj patroli i sukobila se sa kosovskim snagama

Published

on

By

Vlasti u Prištini su prikazale niz modernog naoružanja koje je grupa koristila, uključujući dva oklopna automobila srpske proizvodnje i bacač granata, uz dokument koji navodno pokazuje da je bacač granata, koji je proizvela kompanija Zastava naoružanja, isporučila srpska vojska, piše britanski Gardijan.

Kosovska vlada je takođe tvrdila da je vođa grupe bio istaknuti političar kosovskih Srba lojalan srpskom predsedniku Aleksandru Vučiću, a da je jedan od trojice borca paravojnih formacija ubijenih u nedelju bio bivši telohranitelj Aleksandra Vulina, šefa srpske obaveštajne službe koji je sankcionisan od strane SAD. jula za korupciju.

„Ova grupa je došla iz Srbije, obučavaju se u Srbiji, finansiraju ih i opremaju vojska Srbije i njena policija“, rekao je za Gardijan kosovski ministar unutrašnjih poslova Dželjalj Svečlja.

„Deo oružja je oduzet iz magacina vojske i predat teroristima koji su na Kosovo došli iz Srbije“.

Svečlja je rekao da je njegovo ministarstvo podelilo dokaze sa zapadnim ambasadama i agencijama.

„Ono što su hteli je da zauzmu teritoriju Kosova i da otvore novi kanal komunikacije, novi put od Srbije do Kosova“, rekao je on i dodao da je krajnji cilj podela zemlje.

Vlada Srbije je negirala umešanost u oružanu grupu, ali je održala zvaničan Dan žalosti za troje mrtvih.

Vučić je pokušao da opravda njihove postupke lažnom tvrdnjom, na sastanku sa ruskim ambasadorom u Beogradu, da kosovska vlada sprovodi etničko čišćenje.

Kosovo navodi da je grupu predvodio Milan Radoičić, zamenik lidera stranke Srpska lista koju podržava Beograd, a koja dominira politikom u četiri opštine sa srpskom većinom na severu Kosova.

Svečlja je rekao da obaveštajna služba njegove zemlje veruje da je Radoičić, koji su sankcionisale SAD i Velika Britanija, ranjen i da se oporavlja u glavnoj vojnoj bolnici u Beogradu.

Tvrdnja nije mogla biti nezavisno verifikovana. Radoičić se nije javno izjašnjavao, ali je ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić tvrdio da je snimak na kojem se vidi Radoičić među pripadnicima paravojske „prevara“.

Sukob se dogodio u trenutku kada su pregovori uz posredovanje EU usmereni na normalizaciju odnosa između dve zemlje u zastoju, pri čemu je Vučić obećao da nikada neće priznati Kosovo, a kosovska vlada je zbog toga odbila da uspostavi poluautonomnu asocijaciju srpskih opština.

SAD podržavaju pregovore i do sada su stajale na strani Evrope jer su većinu krivice za njihov neuspeh svalile na kosovskog premijera Aljbina Kurtija. Ali Bajdenova administracija istražuje umešanost Beograda u paravojnu jedinicu i pokušava da otkrije njenu misiju.

Ukoliko se utvrdi da je Vučić bio umešan, to bi moglo da promeni pristup pregovorima koji su zauzeli SAD i EU, koje su zakonodavci sa obe strane Atlantika kritikovali kao pristrasne prema Beogradu. To bi moglo da dovede i do sankcija Srbiji.

„Sve je jasnije da je na delu bio scenario da se izazove sukob kako bi srpska vojska ušla da zaštiti srpski narod na severu i tako sprovela podelu Kosova“, rekla je Sonja Biserko, predsednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji.

„Ova operacija, bez obzira ko je direktno odgovoran za nju u Beogradu, prešla je crvenu liniju koju Zapad ne može da toleriše“, rekla je Biserko.

„Ovu situaciju nije isprovocirao Kurti, kako komentariše većina u Beogradu. Naprotiv, pokazao je zrelost, a kosovska policija profesionalizam“.

U brifing dokumentu za EU, kosovska vlada je rekla da je „grupa od desetina maskiranih naoružanih ljudi otvorila vatru na rutinsku patrolu policajaca“ 24. septembra u selu Banjska u blizini granice sa Srbijom.

U sukobima je poginuo jedan kosovski policajac, tri pripadnika paravojne grupe, a nekoliko je povređeno. Srpska grupa se zatim u oklopnim automobilima povukla do manastira u blizini sela, što je dovelo do sukoba.

Pre nego što je kosovska policija uspela da preuzme kontrolu nad manastirom, rekao je Sveča, neki od paravojnih grupa su uspeli da pobegnu i pređu u Srbiju.

Američki državni sekretar, Antoni Blinken, osudio je napad na kosovsku policiju i rekao: „Počinioci ovog zločina moraju biti pozvani na odgovornost kroz transparentan istražni proces.

„Pozivamo vlade Kosova i Srbije da se uzdrže od bilo kakvih akcija ili retorike koji bi mogli dodatno da podstaknu tenzije.

Blinken je pozvao na „povratak dijalogu uz posredovanje EU“.

Edvard P Džozef, bivši zamenik šefa misije na Kosovu Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju, rekao je da će, ako Beograd stoji iza paravojne grupe, SAD morati da preispitaju svoj pristup regionu.

„Stvar je u tome da su pozivi na dijalog isprazni sada kada je čitava američka strategija – da se Vučićeva Srbija kultiviše kao ’partner’ – eksplodirala“, rekao je Džozef, sada viši saradnik na školi za napredne međunarodne studije Univerziteta Džons Hopkins. u Vašingtonu.

„Vučićevo poricanje saznanja verodostojno je otprilike koliko i iluzorna politika SAD prema Srbiji“.

Špend Ahmeti, nezavisni kosovski političar i bivši gradonačelnik Prištine, rekao je: „Jasno je da će sledeći dani i nedelje biti napeti. Ovo nije gotovo.

„Mrtve milicije tretirane su kao heroji i to znači da je ovo poziv za više ’heroja’, ali je takođe izvesno da su im sada obezglavljene sposobnosti.

izvor: https://www.danas.rs/svet/gardijan-o-desavanjima-na-kosovu-ako-se-dokaze-da-je-vucic-umesan-to-bi-moglo-da-dovede-do-sankcija-srbiji/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Pendarovski: Spori proces integracije u EU je pretnja demokratiji na Balkanu

Predsednik Severne Makedonije Stevo Pendarovski izjavio je danas da spori tempo procesa integracije u Evrosku uniju (EU) predstavlja jednu od pretnji demokratiji na Balkanu

Published

on

By

On je ocenio da je ruska invazija na Ukrajinu, kao nikada do sada, nametnula potrebu da se EU fokusira na integraciju zemalja Zapadnog Balkana, proces za koji je ocenio da će ojačati stabilnost, bezbednost i demokratizaciju regiona.

„Nažalost, odugovlačenje evropskih integracija iz različitih razloga u praktično svim zemljama Zapadnog Balkana rastura kredibilitet Unije, a spori tempo procesa integracije u Uniju predstavlja jednu od pretnji demokratiji na Balkanu“, rekao je Pendarovski na Konferenciji načelnika generalštabova vojski država članica Američko-jadranske povelje (A-5).

Predsednik Severne Mkedonije je istakao da nekoliko istraživanja javnog mnjenja pokazuje da podrška zapadno orijentisanim organizacijama i zemljama opada, kao i da prvi put posle tri decenije raste podrška nekim drugim organizacijama i drugim modelima upravljanja.

Komandant vojske SAD u Evropi general Kristofer Kavoli rekao je da ruska invazija na Ukrajinu ukazuje na vrednost i važnost kolektivne bezbednosti i kolektivnog teritorijalnog integriteta.

„Sve zemlje koje su ovde prisutne imaju značajne zajedničke programe saradnje i učestvuju kao partneri i saveznici u modernizaciji NATO-a u okviru koncepta kolektivne odbrane. Invazija na Ukrajinu nas takođe podseća da na stabilnosti treba da radimo svaki dan, a događaji u ovom regionu koji su se nedavno desili pokazuju da svi moramo da doprinesemo stabilnosti svakog dana“, istakao je Kavoli.

Konferenciji u Skoplju su prisustvovali i načelnici generalštabova Oružanih snaga (OS) Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crne Gore, kao i visoki vojni rukovodioci Zajedničke komande NATO-a u Napulju i Evropske komande SAD.

Kao posmatrači su bili vojni predstavnici Generalštaba Vojske Slovenije, Generalštaba Vojske Srbije i Kosovskih bezbednosnih snaga, a kao gosti konferencije bili su komandanti Nacionalne garde iz sastava savezne države Sjedinjenih Država, koje su partneri zemljama A5, a to su Vermont, Minesota, Ajova, Merilend, Ohajo, Kolorado, Nju Džersi i Mejn.

(Beta, foto: Twitter)

izvor: https://autonomija.info/pendarovski-spori-proces-integracije-u-eu-je-pretnja-demokratiji-na-balkanu/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Kako se u selu Banjska dogodio jednodnevni rat

Ni tri dana nakon oružanog sukoba u Banjskoj, na Kosovu i Metohiji, u kojoj su stradala četvorica Srba i jedan kosovski policajac, nije jasno šta se tamo zaravo dogodilo i kome je bio potreban taj jednodnevni rat. Ostala su otvorena brojna pitanja na koja odgovore nisu dali ni predsednik Srbije Aleksandar Vučić, ali ni kosovski premijer Aljbin Kurti, a na koje bi javnost morala da dobije odgovor

Published

on

By

Ni tri dana nakon oružanog sukoba u Banjskoj, na Kosovu i Metohiji, u kojoj su stradala četvorica Srba i jedan kosovski policajac, nije jasno šta se tamo zaravo dogodilo i kome je bio potreban taj jednodnevni rat. Ostala su otvorena brojna pitanja na koja odgovore nisu dali ni predsednik Srbije Aleksandar Vučić, ali ni kosovski premijer Aljbin Kurti, a na koje bi javnost morala da dobije odgovor.

Ostalo je nejasno zbog čega su Srbi kamionima blokirali seoski put na kome inače nema previše saobraćaja i to u u tri sata ujutru, u blizini pravoslavnog manastira. Zašto su izabrali baš tu noć u kojoj je predsednik Srbije bio u avionu iz Njujorka za Beograd, ali i trenutak u kome Kurti nije baš bio najpopularnija ličnost na Zapadu.

Ako je Vučićeva argumentacija tačna da su se Srbi pobunili, jer više nisu mogli da trpe Kurtijev teror, pitanje je zbog čega to nisu uradili ranije kada je direktnih povoda bilo mnogo više.

Kako se u selu Banjska dogodio jednodnevni rat 2

Nejasno je ostalo i ko je organizovao tu grupu Srba i da li iza svega stoji Milan Radoičić, potpredsednik Srpske liste, kako tvrde kosovske vlasti, a o čemu Beograd ćuti.

Nejasno je i odakle toliko naoružanje, kako je stiglo u Banjsku i zašto kosovska policija i KFOR nisu na vreme zaustavili čak ni oklopno vozilo, ako su već imali snimak dronom.

Kome je bilo u interesu da dođe do pucnjave i zašto prvi put KFOR nije reagovao pravovremeno, iako imaju mandat koji im je poveren da bi se starali o bezbednosti i miru na severu Kosova.

Nejasno je i zbog čega srpski zvaničnici odmah nisu objavili imena stradalih Srba i zašto je Srpskoj listi bilo potrebno toliko vremena da bar izjavi saučešće porodicama stradalih.

I zašto su se oglasili saopštenjem tek nakon prozivke nemačkog ambasadora na Kosovu, ali ni jednom rečju ne demantujući da je Milan Radoičić jedan od organizatora pobune u Banjskoj. Ostalo je nejasno i zbog čega su kosovske vlasti prećutale čak i inicijale uhapšenih Srba, dok su tamošnji mediji o tome naširoko pisali.

Nejasno je ostalo i da li su srpske bezbednosne strukture znale da Srbi na Kosovu spremaju pobunu. Ako nisu znale postavlja se pitanje da li su se onda te grupe otrgle kontroli Beograda i krenule baš u odsustvu predsednika Srbije da same rešavaju svoje sukobe. A, ako su bezbednosne službe znale šta se sprema, da li su obavestile predsednika države na vreme.

Na sva ta pitanja zvanični Beograd, odnosno predsednik Srbije Aleksandar Vučić, u jedinom, reklo bi se odocnelom obraćanju javnosti u nedelju uveče, nije dao odgovore. Njegova tvrdnja da je Kurtijeva želja da Srbe uvuče u rat s NATO-om nije dovoljno objašnjenje za ono što se u nedelju desilo u Banjskoj.

izvor: https://www.danas.rs/vesti/politika/banjska-rat-radoicic-vucic-kurti/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

LSV-Vojvođani: Vlast pod hitno da saopšti ko stoji iza terorističkog napada u selu Banjska

Novi Sad, 27. septembar 2023 – Liga socijaldemokrata Vojvodine-Vojvođani osuđuje teroristički napad koji se dogodio u selu Banjska na Kosovu i poziva državne organe da u najhitnijem mogućem roku javnost upoznaju sa svim detaljima ovog zločinačkog čina

Published

on

By

Javnost mora da zna ko stoji iza ovog napada, ko je organizator, a ko izvršilac.

Brza istina o događajima u Banjskoj sprečila bi eskalaciju nasilja i nove tragične događaje.

Aleksandar Marton

Portparol

Lige socijaldemokrata Vojvodine-Vojvođani

izvor: https://lsv.rs/m/vest.php?v=17881

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Moguće je u mlade usaditi ideju pomirenja, uprkos lošim državnim primerima

Za pogoršane odnose među takozvanim zemljama regiona, odnosno naslednicama SFR Jugoslavije, krivi su političari i zvanični državni narativi, ali građane to ni na koji način ne obavezuje da se takvoj situaciji povinuju, oni treba da svoje odluke i postupke baziraju na sopstvenom iskustvu i ne doozvole da državne politike sprečavaju njihovu saradnju i kontakte, poručuju za Autonomiju polaznici regionalne škole o devedesetima

Published

on

By

Mirta Čenić iz Splita, koja u Zagrebu studira političke nauke, za Autonomiju ističe da je do sada učestvovala samo na seminarima, predavanjima i treninzima u Hrvatskoj, te je bila zaintrigirana da vidi kako se o dešavanjima iz tog perioda govori u Srbiji i kakva je razlika između hrvatskih i srpskih predavača.

„Mislim da smo uspeli da se povežemo, ne samo na ovaj formalan način, nego mislim da je mnogo bitnije ono posle, nakon svih radionica, to povezivanje i druženje, to jedno zajedništvo koje se kreira i taj pozitivan prostor“, navodi Čenić.

Dodaje da ju je posebno inspirisalo predavanje Janje Beč-Neumann.

„Svi ljudi čija sam predavanje čula i od kojih sam dobila informacije daju mi nadu da se ja kao mlada osoba mogu u budućnosti baviti sličnim ovakvim radom. Želim edukovati i mlade ljude i sve one koji se žele edukovati, a smatram da treba edukovati i generaciju mog oca i druge generacije“, ističe Mirta Čenić.

Mirta Čenić iz Splita, foto: Autonomija

Petar Tomić iz Smedereva studira politikologiju u Beogradu i za naš portal ističe da tokom njegovog formalnog obrazovanja ratna, i uopšte društvena dešavanja iz devedesetih, nisu bila velika tema niti se o tome ozbiljno govorilo.

Zato je, kaže, hteo da čuje nešto od samih aktera tih događaja, iz prve ruke, posebno iz razloga što ti događaji i dalje definišu realnost u Srbiji i regionu.

„Nisam ranije bio na sličnim školama tako da nisam imao naročita očekivanja, ali sam pozitivno iznenađen. Zadovoljan sam programom, predavačima, dosta sam naučio“, kaže Tomić.

Dodaje i da je jedan od motiva za prijavu bilo to što je želeo da uspostavi kontakt sa ljudima iz bivših jugoslovenskih republika, da čuje njihova iskustva i razbije te stereotipe uz koje je odrastao.

„Mislim da su izuzetno značajne te neformalne škole, jer su to retka mesta gde možete čuti o današnjem medijskom prostoru i slično. Mislim da je to, iako ne postoji neki veliki potencijal u ovom trenutku, način na koji jedino možemo imati nadu da će biti drugačije“, istakao je Tomić, dodajući da je nužno da negde postoji mogućnost da se čuju i drugačija iskutva, makar koliko mala ta mogućnost bila.

Petar Tomić iz Smedereva, foto: Autonomija

Mirta smatra da je za pomirenje, pored napora koje države ulažu u taj proces, bitnije to kako se obični ljudi ponašaju i da li oni mogu sedeti za zajedničkim stolom.

„Ljudi, na žalost, uče od državnog nivoa, ali mislim da se upravo ovakvim programima širom cele bivše Jugoslavije u  jednu grupu mladih može usaditi ta ideja da se ne moraju mrzeti, da se jednostavno mogu voleti sa svojim kolegama iz regiona. A tako kreće jedan proces obnavljanja naših veza i dobrosusedskih odnosa, jer mislim da ćeš se uvek prvo obratiti nekome čiji jezik i kulturu poznaješ“, zaključuje ona.

CK13 – Škola o dvedesetim

Njih dvoje delić su od dvadesetak polaznika iz zemalja regiona koji su protekle nedelje pohađali Regionalnu političku školu o devedesetim – „Spasit će nas ljubav“, koja je u organizaciji Omladinskog centra CK13 održana u Sremskim Karlovcima.

Hana Kukučka iz CK13 za Autonomiju precizira da je cilj ove škole da se okupe mladi iz Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine rođeni nakon devedesetih godina, kojima bi se ponudilo drugačije razumevanje, kontekstualizacija i kritička interpretacija dešavanja tih godina koja su odredila karakter ovih društava do danas i čije posledice određuju i egzistenciju mladih.

„Krize i raspad Jugoslavije, bujanje nacionalizma, sukobi, ratovi i zločini, s jedne strane, ali i antiratni otpor, mirovni angažman, primer dobra, solidarnosti, prijateljstva i ljubavi, sa druge strane, ne tematizuju se u sistemima formalnog obrazovanja u cilju prihvatanja istine, suočavanja sa prošlošću i izgradnje trajnog mira. U tom smislu, cilj ove škole je bio da stvori tu obrazovnu, političku i kulturnu alternativu i kao središnju temu i princip postavi ljubav kao političku vrlinu i kategoriju“, precizira ona.

Kako kaže, kao organizatorima, ubedljivo najjači utisak im je taj što su mladi ljudi uprkos ograničenjima, odsustvu podrške i razumevanja u svom okruženju odlučili da se prijave i prisustvuju ovom programu.

„Mi smo oduševljeni i nadahnuti za dalji rad u ovom polju zahvaljujući otvorenošću mladih da slušaju o teškim temama i hrabrošću mladih da transgeneracijsku traumu otvore i da se o njoj razgovara. Inspirisani smo i ohrabreni i našim gostima predavačima koji su svoj život posvetili otporu nacionalističkom zlu“, dodaje Kukučka.

Mediji meta režima

Jedna od stanica na putu razotkrivanja nasleđa devedesetih je i Nezavisno društvo novinara Vojvodine, gde su se polaznici upoznali sa političkom i društvenom situacijom iz tog doba, te razlozima za nastanak tog esnafskog udruženja.

Između ostalog, programski direktor NDNV-a Dinko Gruhonjić ih je upoznao sa aktuelnim stanjem na medijskoj sceni Srbije, s akcentom na položaj nezavisnih medijia koje je godinama podređen u odnosu na prorežimske propagandne medije.

Takođe, govorio je o produkciji Nezavisnog društva novinara Vojvodine, koja je od samog formiranja udruženja usmerena ka antiratno i antinacionalističkom pogledu, što se vidi i u njegovim publikacijama i dokumentarnim filmovima.

Kako je istakao, vladajuća Srpska napredna stranka nezavisne medije percipira kao neprijatelje jer se svakodnevno bave alternativom sveprisutnom etnonacionalističkom monolitu.

„Pošto su ovi iz opozicije tako, jalovi, zbog toga smo mi vrlo često na meti. Branimo se onim čime možemo da se branimo, time što pišemo. I zato jedan tretman imaju novinarke Pinka, a sasvim drugi mi koji nemamo nikakve veze sa proizvodnjom laži i mržnje“, rekao je Gruhonjić.

U takvim uslovima, naveo je Gruhonjić, jedino se iznad vode može održati zahvaljujući projektnom finansiranju kod međunarodnih donatora.

Pored NDNV-a, polaznici su posetili i Centar za primenjenu istoriju u Beogradu, gde su se upoznali sa studentskim protestima tokom devedesetih. Pored toga, imali su prilike da slušaju predavanja Džemala Sokolovića, Staše Zajović, Janje Beč-Neumann, Ivana Čolovića i drugih koji su svedočili teškoćama iz vremena u kojem polaznici nisu ni bili rođeni.

Hana Kukučka za narednu godinu najavljuje nastavak škole, sa akcentom na događaje iz devedesetih godina i prevashodnim fokusom na rat i antiratni otpor.

Dalibor Stupar (Autonomija)

izvor: https://autonomija.info/moguce-je-u-mlade-usaditi-ideju-pomirenja-uprkos-losim-drzavnim-primerima/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

„Rat“ na štandovima: Kako izgleda kad se na terenu sretnu vlast i opozicija

Izbori nisu raspisani, ali su stranke uveliko u kampanji – uglavnom terenskoj. Na terenu, osim političara i građana, sreću se i opozija i vlast. Jedan takav susret u subotu završen je šamaranjem, tvrde u stranici Zajedno. Naprednjaci odgovaraju da je prethodilo zavrtanje ruke. Kakvu to, eventualnu, predizbornu kampanju najavljuje?

Published

on

By

Kada opozicija krene među građane, tamo je dočeka vlast.

„Vi dođete na ulicu, zauzmete neki deo prostora, prijavite… Onda dođu oni, opkole vas. Onda tu počnu vređanja. To je jedna vrsta nasilja i prema tim ljudima koji su na štandovima opozicionim, ali i prema građanima koji bi tu da priđu. Šta treba da se potučemo na tim štandovima, da počnemo da se bijemo po ulici? Jel to nečija ideja“, zapitao je predsednik Stranke slobode i pravde Dragan Đilas.

Nije samo ideja. Već se dogodilo na Banjici, kada su opozicionari i naprednjaci jedni pored drugih promovisali svoje ideje.

„Jedan gospodin je prišao i onako poprilično bezobraznim tonom se obratio aktivistima. Perifernim vidom sam video da dosta aktivista SNS snimaju taj događaj. Koleginica Sanja Vasić je prišla da prekrije telefon kojim je snimana ona konkretno“, opisao je situaciju Dušan Marković iz stranke Zajedno.

Dodaje da je potom izbio incident.

„Onda je nastao opšti haos na samom štandu, gde je ona dobila i jedan udarac preko levog obraza“, ističe Marković.

Isti događaj, a poptuno drugačije viđenje iz SNS perspektive.

„Oni provociraju sukob, napadnu naše aktiviste na štandu. Čuo sam da je zavrtala ruke i tako dalje, a posle kad su nju odgurnuli i rekli: ‘Čekaj bre, šta radiš to’, e onda su oni počeli da glume žrtve“, uzrvaća Vladimir Đukanović iz Srpske napredne stranke.

I tako su prve „žrtve“ pale, a da izbori još nisu ni raspisani.

„Ovo će verovatno biti jedna od najprljavijih kampanja koje smo imali do sada. Vrlo neprijatna kampanja sa verovatno određenim elementima nasilja, sa određenim zloupotrebama… To je antagonizacija koja je sada duboko usađena u našu političku praksu“, ocenjuje Dušan Spasojević sa Fakulteta političkih nauka.

Da šamari ne postanu uobičajena politička praksa, apeluju političari.

„Apelujem zaista na sve aktere političkog života da poradimo na političkoj kulturi u Srbiji“, kaže Dušan Marković.

„Ja savetujem našim aktivistima da ne nasedaju na te provokacije, jer oni jedva čekaju da to se dogodi“, naveo je Vladimir Đukanović.

„Mi ne smemo jedni druge da gledamo kao neprijatelje nego kao političke protivnike“, ukazuje Marković.

„I uvek da imate spremne mobilne telefone da slikate šta rade, kako se ponašaju i kako pokušavaju da izazovu incident. Svako dobro od Gospoda“, poručuje Vladimir Đukanović.

izvor: https://n1info.rs/vesti/rat-na-standovima-kako-izgleda-kad-se-na-terenu-sretnu-vlast-i-opozicija/

Continue Reading

Trending