Đukanović u UN

Ogromni problemi i krize koje se, nažalost, samo multiplikuju, traže snažno liderstvo. Bez liderstva svijet nije u stanju da pruži ono što naši građani očekuju i na šta polažu pravo. Na našu zajedničku nesreću, posljednjih godina u svijetu se suočavamo sa krizom liderstva. Njene posljedice posmatramo u gotovo svim sferama globalnih odnosa. Fragmentiranost i nacionalni pristup i dalje dominantno obilježavaju ponašanje ključnih međunarodnih aktera. Umjesto zajedničkih konkretnih akcija, danas u svijetu sve češće dijelimo samo zajedničke brige, kazao je predsjednik Crne Gre Milo Đukanović danas u obraćanju učesnicima zasijedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Kako je istakao, jasna vizija i posvećenost, kvalitet i kontinuiranost, efikasnost i djelotvornost, saradnja i solidarnost, odlučnost i odgovornost – to je jedini put za eliminisanje narastajućih globalnih problema – od pandemije i klimatskih promjena, do gladi i migracija, kršenja ljudskih prava i humanitarnih kriza.

“U tome ćete u Crnoj Gori uvijek imati otvorenog i pouzdanog partnera”, naveo je on.

Kako je dodao, tema ovogodišnje debate upućuje na opšte prihvaćeno stanovište da će razumijevanje i adekvatno tretiranje višedimenzionalnih posljedica pandemije u cilju izgradnje održive budućnosti u velikoj mjeri obilježiti buduće djelovanje i ponašanje država i drugih međunarodnih subjekata.

“Jasno je da su osnaženi multilateralizam i revitalizacija Ujedinjenih nacija prijeko potrebni. Korak u tom pravcu je inicijativa generalnog sekretara da se na hitne slučajeve u zdravstvu, socijalne i ekonomske posljedice pandemije odgovori uspostavljanjem Fonda za odgovor i oporavak od Covid-19 i Globalnim humanitarnim planom odgovora UN-a, koju snažno pozdravljamo. Odgovor mora biti solidaran i jednako dostupan”, naglasio je predsjednik Đukanović.

Iz svake krize izvući pouke

On je ukazao da je pandemija Covid-19 najveća kriza od osnivanja Svjetske organizacije. Međutim, dodao je, zrelim i odgovornim pristupom, iz svake krize možemo izvući pouke – ovog puta to je ona koja glasno opominje na značaj zajedništva i međunarodne solidarnosti u iznalaženju globalnih rješenja.

“Svijet je, čini se, na raskrsnici – ili ćemo se kretati ka daljem izolacionizmu i eroziji povjerenja, tolerišući porast ksenofobije, nacionalizama i desničarskih ideja, ignorišući alarmantna upozorenja o stanju životne sredine, prećutno prihvatajući porast nejednakosti na svim poljima, ili ćemo, pak, napraviti iskorak ka sigurnijoj i boljoj budućnosti za sve i krenuti putem ”zajedničke agende” – ka onome kako je generalni sekretar Antonio Gutereš kazao ”za narod, za planetu, za prosperitet i za mir”. Za budućnost koja će se temeljiti na najvišim vrijednostima jednakosti i pravednosti, na odgovornosti i solidarnosti, a ne na retrogradnim ideologijama, sebičnosti i jeftinom populizmu”, kazao je Đukanović u današnjem obraćanju.

Siguran je da između ove dvije perspektive ne smije biti dileme.

“Mi – lideri i naši građani – imamo jedinstvenu priliku da aktuelnu krizu iskoristimo kao zamajac ka izgradnji zelenijeg, pravičnijeg i održivijeg svijeta. Za to će biti nužan efikasan i osnažen multilateralizam, sa retorikom koja ustupa mjesto djelima. Potreban je novi društveni svjetonazor unutar država i obnovljeni globalni dogovor između država, da bi se prevazišle postojeće geostrateške podjele i disfunkcionalni međunarodni odnosi”, naveo je on.

Naš cilj mora da bude mir

Dodao je da oporavak od pandemije i revitalizovani multilateralizam moraju biti utemeljeni u pravičnoj globalizaciji, poštovanju ljudskih prava i dostojanstvu svih, u zaštiti životne sredine i odgovornom odnosu prema prirodi, na rezultatima koji će se mjeriti humanim, a ne isključivo ekonomskim parametrima.

“Naš cilj mora da bude mir, ali ne kao puko odsustvo rata i razvoj ne isključivo zbog profita. To mora biti mir i napredak koji znače dostizanje najviših demokratskih standarda i kvaliteta života za sve, sadašnje i buduće generacije”, jasno je poručio predsjednik Đukanović.

Napomenuo je da je ukorak sa jačanjem multilateralnog pristupa, neophodno raditi na snaženju saradnje i u digitalnom domenu, naročito sada kada smo svjedoci uticaja tehnologije na proces oporavka od krize i realizaciju ciljeva održivog razvoja.

“Crna Gora će nastaviti da podržava napore na implementaciji reformske agende u okviru razvojnih, upravljačkih i struktura za očuvanje mira i bezbjednosti i realizaciju Agende 2030. Uvjereni smo da jedino kroz preduzimanje neophodnih reorganizacijskih koraka, djelovanje Svjetske organizacije može biti efikasnije i fleksibilnije”, kazao je on u obraćanju GS UN-a.

On je potvrdio nepokolebljivu posvećenost principima i načelima Povelje, i misiji i ciljevima Svjetske organizacije.

Crna Gora demonstrirala političku posvećenost mandatima mirovnih operacija

Đukanović je dans jasno saopštio da je kroz podršku inicijativi generalnog sekretara Gutereša „Akcija za očuvanje mira“, Crna Gora još jednom demonstrirala političku posvećenost mandatima mirovnih operacija i njihovom efikasnom djelovanju, naročito na planu zaštite civila.

“Ostajemo odlučni da, shodno mogućnostima, doprinosimo očuvanju i unapređenju međunarodnog mira i bezbjednosti, kao i da proširimo svoje učešće u humanitarnim i mirovnim misijama UN”, istakao je on.

Naglasio je da, usljed očitog pogoršanja sveukupne međunarodne bezbjednosne klime, modernizacije oružanih sistema, kao i kraha nekih od najvažnijih strateških instrumenata u ovom domenu, međunarodna arhitektura za razoružanje, neproliferaciju i kontrolu naoružanja nalazi se pod značajnim pritiskom.

“I to je ono na šta Crna Gora kao odgovorna članica UN i članica NATO skreće pažnju. Podrška implementaciji i jačanju i daljem razvoju multilateranih ugovora u oblasti razoružanja, neproliferacije i kontrole naoružanja mora biti imperativ za sve nas”, jasan je Đukanović.

Sinergija Ženeve i Njujorka

Jednako tako, dodaje, Crna Gora će nastaviti da djeluje u pravcu integracije ljudskih prava i rodne perspektive u sve aspekte rada UN, da brani univerzalnost međunarodnog prava ljudskih prava i nezavisnost sistema ljudskih prava. Kao kandidat sa realnim šansama za članstvo u Savjetu za ljudska prava, zalažemo se za približavanje agendi i za bolju sinergiju Ženeve i Njujorka.

“Jedino tako bićemo u prilici da pravovremeno reagujemo i sprečavamo masovna kršenja koja se i dalje dešavaju i ne tako rijetko šokiraju svjetsku javnost. Dok to ne učinimo, nastavićemo da gotovo redovno djelujemo post festum, a resurse trošimo dominantno na deeskalaciju i humanitarne krize, umjesto na upravljanje i na prevenciju”, napominje Đukanović.

M.Dušević

cdm