Connect with us

SLOBODNA VOJVODINA

Deca u sportskom kampu u Kruševcu se „igrala“ u prisustvu čoveka „Z“

Deca školskog uzrasta, postavljeni šatori, istaknute zastave Rusije i Srbije, predstavnici kontroverznog centra koji drže obuku iz prve pomoći, neki su od detalja sa dečijeg kampa održanog na jugu Srbije u organizaciji nekoliko udruženja ratnih veterana Srbije, ali i zvaničnih predstavnika Rusije, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE)

Published

on

Foto: snapshot/Facebook/ Bojevo bratstvo Kruševac

Prateći trag dečjeg kampa održanog u Kruševcu, sredinom maja, RSE je detektovao veze sa ambasadom Rusije, Srpsko-ruskim humanitarnim centrom i zvaničnicima Kremlja i ruske službe bezbednosti.

Deca u sportskom kampu u Kruševcu se "igrala" u prisustvu čoveka "Z" 2
Foto: snapshot Radio Slobodna Evropa

Ovo nije prvi put da se u Srbiji, u koordinaciji sa Rusijom, organizuju dečiji kampovi, a neki od njih, za koje je javnost saznala, ranije su bili zabranjivani, poput kampa na Zlatiboru 2018.

Za ovaj kruševački kamp, koji nije medijski promovisan, lokalni gradski park u ovom gradu u centralnoj Srbiji, kako su organizatori naveli, pretvoren je u “štab i poljsku bolnicu oslobodioca u Drugom svetskom ratu“.

Kako je navedeno u opisima, do kojih je RSE došao, deca školskog uzrasta iz Kruševca i mesta u blizini, Aleksandrovca, imali su zadatak da „pomognu jugoslovenskom partizanskom odredu i vojnicima (ruske) Crvene armije u rešavanju taktičkih zadataka i pružanju lekarske pomoći ranjenim vojnicima“.

Tokom događaja bile su istaknute zastave Srbije i Rusije, ali i Srpsko-ruskog humanitarnog centra, na čijem zatvaranju u Srbiji zapadne zemlje insistiraju navodeći da je reč o pokušaju uspostavljanja ruske vojne baze.

Srpsko-ruski humanitarni centar otvoren je 2012. u blizini aerodroma u najvećem gradu na jugu Srbije, sa ciljem da rusko osoblje, kako je tada navedeno, sa svojim kolegama iz Srbije, pomaže u slučaju elementarnih nepogoda i drugih vanrednih situacija.

Tridesetoro dece iz Srbije prošlo je 2017. godine kroz Međunarodni vojno-patriotski kamp u Rusiji, gde su prošli obuku nalik onoj za specijalne jedinice – uz korišćenje hladnog oružja i replika automatskog oružja i bombi. Ruska organizacija E.N.O.T. Corp koja drži vojnu obuku za decu ne krije da od njih prave buduće vojnike.

Godinama unazad Centar prate optužbe pojedinih zapadnih zemalja, pre svega Sjedinjenih Američkih Država (SAD) da je reč o pokušaju uspostavljanju ruske vojne baze zbog zahteva zvanične Moskve da se ruskom osoblju zaposlenom u Centru dodeli diplomatski status.

Na zatvaranje Srpsko-ruskog humanitarnog centra su početkom maja pozvali pojedini predstavnici vlasti i opozicije, takođe zbog optužbi da nije reč o humanitarnom centru, već o pokušaju uspostavljanja ruske vojne baze u Srbiji.

Predstavnici Centra su, kako se vidi na fotografijama, držali obuku deci iz prve pomoći.

Centar nije odgovorio na upit RSE kakva je njihova uloga bila u ovom događaju.

Na fotografijama se vidi da je na događaju bio prisutan i čovek koji je nosio majicu sa simbolom Z, koji označava podršku invaziji na Ukrajinu. RSE nije uspeo nezavisno da potvrdi da li je bio u pitanju učesnik događaja ili gost.

Fotografije su najpre podeljene na mreži proruskih kanala na društvenoj mreži Telegram. U opisu događaja navedeno je da je reč o vojno-patriotskim igrama.

Izvorne fotografije, kako otkriva RSE, objavljene su 14. maja na Fejsbuk stranici Udruženja ratnih veterana „Bojevo bratstvo Kruševac“, koji je glavni organizator događaja. Reč je o manje poznatom udruženju, koje na svojoj Fejsbuk stranici ima nešto više od 100 pratilaca.

Udruženje ratnih veterana „Bojevo bratstvo Kruševac“ koje je organizovalo događaj za decu nema internet stranicu.

Na stranici na društvenoj mreži Fejsbuk navode da im je glavni cilj „zastupanje i zaštita prava i interesa srpskih građana – veterana i invalida otadžbinskih ratova“.

Između ostalog, kako se navodi zalažu se za „povratak svetoj srpskoj zemlji Kosovu i Metohiji“ kao i za „razvijanje patriotskih osećanja mladih prema istoriji, običajima, veri i kulturi“.

Na njihovoj Fejsbuk stranici nema detalja o tome na koji način je finansiran rad udruženja.

Organizatori su u objavi na Fejsbuk nalogu naveli da su događaj pomogli Srpsko-ruski humanitarni centar, Ambasada Rusije u Beogradu, lokalna vlast Kruševca i još jedna organizacija – Svesrpski savez veterana „Bojevo bratstvo“.

Ta veteranska organizacija takođe nije među zastupljenijima u javnosti, a na Fejsbuku ih prati oko 300 ljudi.

Svesrpski savez veterana „Bojevo bratstvo“ na zvaničnom sajtu u sekciji „O nama“ navodi samo da je reč o savezu boračkih i patriotskih organizacija i da je udruženje član međunarodne boračke organizacije „Bojevo bratstvo“ sa sedištem u Moskvi.

Na početnoj stranici stoji fotografija na kojoj se vide amblemi ruske policije i srpske Žandarmerije sa istaknutim zastavama Srbije i Rusije.

Na sajtu nisu navedeni podaci o tome kako se finansira rad udruženja.

U Ambasadi Rusije u Beogradu nisu odgovorili na pitanje da li su finansijski pomogli ovaj događaj.

Uprava Grada Kruševca navela je u pisanom odgovoru na upit RSE da je grad događaj pomogao tako što je dao javnu površinu na besplatno korišćenje.

 

Bojevo bratsvo Kruševac: Deca se samo igrala

Dragan Jakovljević, predsednik Udruženja ratnih veterana „Bojevo bratstvo Kruševac“, u telefonskom razgovoru za RSE naveo je da „nije reč o vojno-patriotskim igrama“ kako je navedeno na mreži Telegram.

„To su stvarno velike gluposti. Ja sam bio oficir Žandarmerije i znam šta znači i kakvi su zakoni naši. To su sportske igre dece na kojima su samo deca učestvovala da bi se igrala“, naveo je Jakovljević.

On nije želeo da komentariše u telefonskom razgovoru, niti da odgovori na pitanja koja su mu prethodno poslata mejlom u vezi sa stavom udruženja, koje vodi, prema ruskoj invaziji na Ukrajinu, kao u vezi sa tim da se na objavljenim fotografijama sa događaja vidi osoba sa istaknutim slovom Z.

Bojevo bratstvo Kruševac“ osnovano je, prema podacima dostupnim na sajtu zvaničnog poslovnog registra u Srbiji, u februaru 2021.

Za druge detalje o događaju Jakovljević je RSE uputio na drugu organizaciju koja je organizovala dečiji kamp – Svesrpski savez veterana “Bojevo bratstvo“.

Predsednik te organizacije, Slavoljub Ljubisavljević, je u pisanom odgovoru za RSE takođe negirao da je reč o „vojno-patriotskim igrama“.

On je naveo da je događaj održan povodom Dana pobede nad fašizmom „u skladu sa ciljevima i zadacima organizacije“ koji se odnose na „promociju tekovina oslobodilačkih ratova Srbije“.

Finansijska sredstva, prema rečima Ljubisavljevića, je obezbedilo udruženje učestvujući na javnom konkursu Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije, za promociju „tekovina oslobodilačkih ratova Srbije“.

„Osnovni cilj projekta je da deca uzrasta od 7 do 15 godina uz igru, zabavu i sportske rekreativne aktivnosti nešto nauče o značaju i ulozi srpskog naroda i njihovih saveznika prilikom oslobađanja ovih prostora u drugom svetskom ratu“, rekao je Ljubisavljević.

Ministarstvo za boračka pitanja do objavljivanja teksta nije odgovorilo na pitanja RSE o ovom događaju i finansiranju iz budžeta Srbije.

Na pitanje kako je vršen odabir učesnika, koja će deca i škole učestvovati, Slavoljub Ljubisavljević je naveo da su učesnici bili „ratni veterani sa svojim potomcima i sa njihovim prijateljima i simpatizerima udruženja“.

Istaknuto slovo Z na majici jednog od učesnika ili gostiju, Ljubisavljević kaže da u udruženju nisu primetili.

„Simbol koji se spominje nije bio zvanični simbol događaja, a i našeg udruženja tako da sve dok država Srbija isti ne zabrani odgovarajućim pravnim aktom mi o tome nemamo zvanični stav već je to prepušteno svakom našem članu na odluku kao lični čin“, navodi Ljubisavljević.

Kada je reč o stavu prema ruskoj invaziji na Ukrajinu, Ljubisavljević navodi da se članovi udruženja protive svim ratovima iako je na Fejsbuk nalogu udruženja koje vodi 19. marta objavljeno pismo podrške ruskim vojnicima i veteranima u borbi protiv „fašističkih zlotvora“, kako ruske vlasti nazivaju ukrajinske snage.

RSE je, analizom fotografija sa sajta Svesrpskog saveza ratnih veterana „Bojevo bratstvo“, utvrdio i veze predsednika tog udruženja Slavoljuba Ljubisavljevića sa Georgijem Klebanom, pripadnikom Ruske vojno obaveštajne službe (GRU) koji je u Srbiji bio umešan u špijunsku aferu 2019. godine.

 Istu fotografiju sa Klebanom Ljubisavljević je objavio na svom Fejsbuk nalogu 28. novembra 2016. uz opis: „Prijatno proveden dan u druženju sa našom braćom, pripadnicima vojske Rusije“. Kleban je bio na poziciji pomoćnika izaslanika odbrane pri Ambasadi Rusije u Beogradu od 2016. do 2019.

Igre za decu u Kruševcu nisu prvi događaj koji su u Srbiji zajedno organizovala srpska veteranska udruženja uz rusku podršku.

Omladinsko-patriotski kamp na Zlatiboru koji je u avgustu 2018. organizovalo Udruženje učesnika oružanih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije iz Srbije uz podršku ruske desničarske organizacije E.N.O.T. Corp je zatvoren po nalogu tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Srbije Nebojše Stefanovića.

Kamp je zatvoren nekoliko dana nakon otvaranja zbog, kako je saopšteno, „moguće zloupotrebe dece i uznemirenja javnosti“, dok je predsednik Srbije Aleksandar Vučić kamp nazvao „paravojnim“.

On je glavni akter afere iz novembra 2019. kada se na internetu pojavio snimak na kom se vidi kako daje novac jednom penzionisanom pripadniku Vojske Srbije u kafiću u Zemunu.

Autentičnost snimka potvrdila je Bezbednosno-informativna agencija (BIA) a da je u pitanju Kleban medijima je potvrdio i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

Vučić je tada najavio istragu i naveo da su srpske službe utvrdile da je Kleban imao kontakte sa pripadnicima Vojske Srbije.

Javnost u Srbiji nikada nije obaveštena o rezultatima te istrage.

RSE je detektovao veze organizacije Svesrpski savez veterana „Bojevo bratstvo“ sa istoimenom organizacijom u Moskovskoj oblasti u Rusiji.

Kako je potvrdio u izjavi za RSE i predsednik Svesrpskog saveza veterana „Bojevo bratstvo“ Slavoljub Ljubisavljević, te dve organizacije su potpisale i sporazum u aprilu 2017.

Sporazum, dostavljen RSE, između ostalo podrazumeva „rad na sprovođenju zajedničkih aktivnosti na patriotskom obrazovanju mladih“.

Upravo je vojno-patriotsko obrazovanje mladih jedna od delatnosti ruskog „Bojevog bratstva“ kako se vidi na zvaničnom sajtu.

Vojno-patriotsko obrazovanje mladih u Rusiji se odvija i pod pokroviteljstvom Vlade od 2006, zbog čega je 2014. godine reagovao je Komitet Ujedinjenih nacija za prava deteta u Ženevi.

Taj Komitet je osudio takvu vrstu obrazovanja i pozvao vlasti Rusije da zabrane vojnu obuku za decu mlađu od osam godina.

Predsednik ruskog udruženja „Bojevo bratstvo“ Boris Gromov, kako stoji na zvaničnom sajtu, bio je u više mandata guverner Moskovske oblasti. Na tu funkciju predložila ga je Jedinstvena Rusija, stranka koju predvodi ruski predsednik Vladimir Putin.

Među zamenicima predsednika je Rašid Nastuev, pripadnik ruske obaveštajne službe (Federalna služba bezbednosti – FSB), u čijoj biografiji stoji da je odlikovan medaljom „Za povratak Krima“.

Igre za decu u Kruševcu nisu prvi događaj koji su u Srbiji zajedno organizovala srpska veteranska udruženja uz rusku podršku

Rusija je 2014. anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim zbog čega je pod sankcijama Evropske unije (EU) i Sjedinjenih Američkih Država (SAD). Te sankcije dodatno su pooštrene nakon što je Rusija, osam godina kasnije, odlukom predsednika Vladimira Putina 24. februara izvršila invaziju na Ukrajinu.

Ruska desničarska organizacija E.N.O.T. Corp je ranijih godina bila domaćin deci iz Srbije koji su u Rusiji prolazili vojnu obuku, uz korišćenje replika automatskog oružja i pravog hladnog oružja, o čemu je RSE izveštavao.

Sa radom je prestala 9. januara 2019, a prema pisanju ruskih medija protiv više članova te organizacije u novembru 2019. Je vođena istraga  zbog učešća u kriminalnim aktivnostima.

Izvršni direktor nevladinog Saveta za strateške politike i bivši diplomata Nikola Lunić navodi za RSE da Rusija kroz omladinske kampove ostvaruje „meku moć“ u Srbiji i obezbeđuje opstanak uticaja.

„Sa ulaganjem u maloletna lica školskog uzrasta dugotrajno se obezbeđuje opstanak uticaja u Srbiji baziranog isključivo na imaginarnoj slici Rusije sa edukativnim slepilom za objektivnost međunarodnih odnosa i interese sopstvene zemlje“, navodi Lunić.

To, kako kaže ne košta mnogo.

„Kada imperijalna sila investira u ostvarenje svojih proklamovanih interesa, onda je najjeftinija projekcija zabluda i emocija, a najskuplja upotreba vojne snage“, pojašnjava Lunić.

Događaji poput kampa na Zlatiboru, smatra Lunić, prošli su „ispod radara“ srpskih bezbednosnih službi, što smatra za propust:

„Organizacija ovakvih kampova i zloupotreba dece od strane stranih obaveštajnih službi predstavlja propust Bezbednosno-informativne agencije i to treba sprečiti trajno, bez obzira o kojoj se involviranoj zemlji radi.“.

Kada je reč o saradnji srpskih i ruskih veteranskih organizacija Lunić kaže da je reč o „uobičajenom vidu unapređenja međunarodne saradnje, širenja poverenja i projekciju uticaja odnosno ‘meke moći’ u mirnodopskom vremenu“.

Međutim, ukazuje da takvu saradnju sada treba posmatrati i u svetlu aktuelnog rata u Ukrajini.

„U ratnim vremenima takav rad predstavlja malignu ratnu propagandu koja ima za cilj ostvarenje proklamovanih vojnih ciljeva uz diversifikaciju sukoba, a na Balkanu destabilizaciju regiona sa dugotrajnim zamrznutim konfliktom kojeg Kremlj pokušava održavati hraneći sve nacionalizme nadom u istorijski revanš sa susedima“, zaključuje Lunić.

Beograd i Moskva nastavljaju da održavaju dobre odnose.

Srbija je jedina država u Evropi koja nije uvela sankcije Rusiji nakon njene invazije na Ukrajinu, iako teži članstvu u EU.

Zvanični Beograd pridružio se osudi invazije, ali odbija da uvede sankcije Rusiji zbog, kako su više navrata isticali srpski zvaničnici „zaštite vitalnih interesa zemlje“.

Predstavnici zapadnih zemalja su više puta pozvali Srbiju da uskladi svoju spoljnu politiku sa politikom Unije i da uvede sankcije Moskvi.

S.D.

izvor: https://www.danas.rs/vesti/drustvo/deca-u-sportskom-kampu-u-krusevcu-se-igrala-u-prisustvu-coveka-z/

Continue Reading
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

SLOBODNA VOJVODINA

Konkretnim merama pokazati da se nasilje nad ženama više neće tolerisati

Još jedan femicid koji se juče dogodio, peti od početka ove godine, dokaz je da se naše društvo suočava se ozbiljnom krizom i da je neophodno da država hitno preduzme korake ka rešavanju ovog problema

Published

on

By

Prvo, neophodno je stvoriti atmosferu u društvu u kojoj se ne razgovara jezikom mržnje prema ženama, u kojoj se ženama ne osporavaju prava koja su već stečena, u kojoj se žene ne svode na seksualne objekte, objekte za rađanje ili bilo koje druge objekte što vodi ka tome da se obezvređuju i one i njihovi životi.

Drugo, ne treba više čekati ni dana da se u našoj zemlji uspostavi Femicide Watch (telo za praćenje nasilja nad ženama). Uspostavljanje ovakvog nezavisnog tela u skladu je sa preporukom specijalne izvestiteljke Ujedinjenih nacija i Nacionalnom strategijom za borbu protiv nasilja nad ženama.

Treće, smatramo da je potrebno da se pokrene stručna rasprava o definisanju femicida kao posebnog krivičnog dela. Femicid još uvek nije prepoznat kao posebno krivično delo u krivičnom zakonodavstvu Srbije, a imajući u vidu praksu kvalifikacije ubistva žena u porodičnim i partnerskim odnosima kao lakšeg krivičnog dela i izricanja blagih kazni počiniocima, smatramo da bi se na ovaj način poslala jasna poruka da se neće tolerisati nasilje nad ženama.

Najveći problem je što se femicid dešava u domu, mestu gde bi žene trebalo da se osećaju sigurno i zaštićeno.

Važno je da shvatimo da je svaki femicid mogao biti i može da bude sprečen. Država mora početi sa sistemskim delovanjem, jer se samo tako može raditi u pravcu poboljšanja situacije.

Bojana Begović
potpredsednica
Lige socijaldemokrata Vojvodine – VOJVOĐANI

izvor: https://vojvodjani.rs/konkretnim-merama-pokazati-da-se-nasilje-nad-zenama-vise-nece-tolerisati/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Kostreš: Bajatović lažima o Vojvodini pokušava da sakrije pljačku i slom režimske politike

Liga socijaldemokrata Vojvodine – VOJVOĐANI poziva Dušana Bajatovića, najplaćenijeg građanina Srbije, čoveka koji gazi interese države u kojoj živi zarad interesa Ruske Federacije, da prestane sa sejanjem mržnje i zastrašivanjem građana Srbije i Vojvodine.

Published

on

By

Bajatovićeve izjave date ruskim propagandističkim medijima su veoma opasne i ne mogu doneti ništa dobro građanima naše zemlje.

Govoriti o nekakvim planovima za odvajanje Vojvodine je sramotno i samo je Bajatovićev spin zbog fijaska nacionalističkog narativa o odbrani Kosova koji je doveo ne samo do gubitka istog nego i dodatnog urušavanja ugleda Srbije. Sve što su on i njegovi branili opljačkano je i opustošeno.

Dušan Bajatović je bio visoki funkcioner Miloševićevog režima i 1999. godine, kada se Srbija povukla sa Kosova. On je i tada „srbovao“ a tuđa deca su se vraćala u kovčezima.

Kapitulaciju 1999. i gubitak Kosova, Bajatović i njegova družina danas žele da nadomeste šovinističkom „odbranom“ Vojvodine od nekakvog izdvajanja iz Republike Srbije.

Bajatović želi da u Vojvodini napravi novo žarište i time prikrije pljačku Vojvodine koju sprovodi preko svojih firmi i svoje partije. Očito mu nije bilo dovoljno stradanje Srba i drugih naroda od krajina, preko Bosne i Hercegovine, pa do Kosova.

Taj plan im neće proći.

Vojvodina neće nigde iz Srbije, a Bajatović će otići sa vlasti i mora da odgovara za sve kriminalno što je uradio u Srbiji.

Bojan Kostreš
predsednik
Lige socijaldemokrata Vojvodine – VOJVOĐANI

izvor: https://vojvodjani.rs/kostres-bajatovic-lazima-o-vojvodini-pokusava-da-sakrije-pljacku-i-slom-rezimske-politike/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Stalna radna grupa za bezbednost novinara razmotrila pretnje Ani Lalić Hegediš i Dinku Gruhonjiću

Nezavisno društvo novinara Vojvodine saopštilo je danas da je na jučerašnjem sastanku Stalne radne grrupe za bezbednost novinara, kojem je prisustuvvao i Jan Bratu, šef Misije OEBS-a u Srbiji, bilo reči o pretnjama Ani Lalić Hegediš i Dinku Gruhonjiću

Published

on

By

Stalna radna grupa za bezbednost novinara (SRG) održala je 25. marta u Beogradu redovan tromesečni sastanak, prvi u 2024. godini, na kome su razmatrani bezbednosni izazovi sa kojima su se medijski profesionalci suočavali tokom prva tri meseca ove godine.

Posebna pažnja posvećena je slučajevima pretnji upućenih novinarima i liderima Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV), Ani Lalić Hegediš i Dinku Gruhonjiću iz Novog Sada. Dinko je prisustvovao sastanku putem video uključenja gde je u direktnom razgovoru sa predstavnicima tužilaštva i policije dobio detaljne informacije o svim do sada preduzetim istražnim radnjama kao i očekivanjima u vezi sa otkrivanjem počinilaca.

Branko Stamenković iz Vrhovnog javnog tužilaštva i Bekir Dudić iz Ministarstva unutrašnjih poslova, osudili su ugrožavanje bezbednosti Gruhonjića, Ane Lalić, Ksenije Pavkov kao i drugih novinarki i novinara.

Sastanku je prisustvovao i Jan Bratu, šef Misije OEBS-a u Srbiji, koji je ukazao na važan doprinos i napore koje SRG ulaže u unapređenje bezbednosti novinara dodajući da saradnja između medijske zajednice i organa za sprovođenje zakona nema alternativu.

Uzimajući u obzir visok stepen ugroženosti i ozbiljnost pretnji sa kojima se suočavaju Lalić Hegediš i Gruhonjić, ambasador Bratu je ukazao na potrebu da policija i tužilaštvo iskoriste sve raspoložive procedure kako bi se trenutno omogućila bezbednost ugroženih novinara.

Gruhonjić je naglasio da u ovom slučaju koristi sve procedure uspostavljene u okviru SRG i da razume značaj saradnje sa institucijama. Po rečima Veljka Milića, predstavnika NDNV-a u SRG, do sada je podneto četiri krivične prijave zbog pretnji Lalić Hegediš i dve za Dinka Gruhonjića.

Branko Stamenković, je informisao članove SRG da je tokom januara i februara ove godine formirano 5 predmeta u vezi sa ugrožavanjem bezbednosti novinara (4 u januaru i 1 u februaru), i da je u jednom oštećena novinarka. Jedan slučaj rešen je službenom beleškom tužilaštva da nema mesta pokretanju krivičnog postupka, a preostalih četiri su u fazi istrage.

Iznet je i podatak da je od početka 2016. godine do februara 2024. godine registrovano 527 slučajeva napada na novinare od kojih je 316 procesuirano (59.96%), dok su preostale prijave odbačene. U 213 slučajeva, odnosno 36.35% od ukupnog broja prijava, oštećene su bile novinarke. Stamenković je dodao da tužilaštvo odlučno osuđuje napade na sve novinare i novinarke u Novom Sadu i istakao da se intenzivno radi na pronalaženju počinilaca i njihovom privođenju pravdi.

Predstavnici SRG su takođe razmenili mišljenja o potencijalnim izmenama Krivičnog zakonika kojima bi se omogućila sveobuhvatnija zaštita medijskih radnika i zaključili da postoji više paralelnih inicijativa koje bi trebalo pažljivo koordinirati i izaći sa predlogom koji će predstavljati konsenzus svih relevantnih aktera.

Na kraju su članovi Grupe razmenili impresije sa sastanka sa Mihailom Jovanovićem, Ministrom informisanja i telekomunikacija, koji je održan 21. marta a na kome se ministarstvo upoznalo sa aktivnostima SRG i ponudilo podršku u budućem radu. Članovi SRG su konstatovali da je svaka pomoć dobrodošla, ali da izazov predstavljaju granice mandata ministarstva u oblasti bezbednosti novinara. SRG s saglasila da će u narednim danima obavestiti ministarstvo o potencijalnim oblastima u kojima je moguće uspostaviti saradnju.

SRG, koja je osnovana u januaru 2017. godine, čine predstavnici Vrhovnog javnog tužilaštva (VJT), Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije (MUP), Udruženja novinara Srbije (UNS), Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS), Nezavisnog udruženja novinara Vojvodine (NDNV), Asocijacije medija (AM), Asocijacije nezavisnih elektronskih medija (ANEM), Asocijacije onlajn medija (AOM), kao i Misije OEBS-a.

(Autonomija, foto: SRG)

izvor: https://autonomija.info/stalna-radna-grupa-za-bezbednost-novinara-odrzala-redovan-sastanak-na-kome-su-razmatrane-pretnje-ani-lalic-hegedis-i-dinku-gruhonjicu/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Dve kovid bolnice zarasle u korov, savremena oprema skuplja prašinu

Kovid bolnice u Kruševcu i Batajnici zatvorene su polovinom prošle godine, i umesto da se u njima leče pacijenti, savremena oprema skuplja prašinu, a objekti zarastaju u korov

Published

on

By

Dok se lekari u zdravstvenim ustanovama u Srbiji žale na sve veći priliv bolesnih i nedovoljno kapaciteta za sve pacijente kojima je neophodna hospitalizacija, dve nove bolnice, sagrađene za lečenje kovid pacijenata – zaključane su.

Bolnice u Batajnici i Kruševcu itekako imaju kapacitete za lečenje. Ukupno imaju oko 1.500 bolničkih kreveta.

Operacione i angio sale u bolnicama imaju najsavremeniju opremu. Samo za opremanje bolnice u Kruševcu, država je platila oko 10 miliona evra. Zajedno imaju po nekoliko stotina raspiratora i monitora. Ali, u njima već godinu dana nema pacijenata, ali ni osoblja.

Narodni poslanik Srđan Milivojević (DS) kaže za N1 da je gradnja bolnica u Kruševcu i Batajnici koštala 150 miliona evra. Da je servisiranje opreme bilo izuzetno skupo. Napominje i da se u njima nalaze i respiratori za koje se ne zna kako su nabavljeni.

“Samo u Batajnici i Kruševcu se nalazi 300 respiratora. Ali, neko ih je nabavljao po svom nahođenju. I sada imamo 150 respiratora ruske proizvodnje koji nisu komplementarni sa medicinskom dokumentacijom koja ih prati, a nemaju ni EU standarde, jer ne mogu da se koriste u zemljama članicama”, objašnjava Milivojević.

Početkom februara ove godine, od ministarke zdravlja, čulo se da je zapravo problem vlasnička struktura kovid bolnica.

“To vređa inteligenciju građana Srbije. Pogledajte kako brzo rešavaju imovinske odnose za gradnju auto puteva ili kada su se ove bolnice gradile”, kaže Milivojević.

Iz Ministarstva zdravlja nisu odgovorili na pitanje N1, zašto su dve opremljene bolnice zatvorene. Nije poznato ni gde je “nestalo” medicinsko osoblje koje je brinulo o kovid pacijentima.

Svoju svrhu je, s druge strane, “našla” novosadska kovid bolnica na Mišeluku. Bolnica sa 600 ležaja koristi se za potrebe različitih službi, klinika i Instituta Kliničkog centra Vojvodine. Za centar za dijalizu namenjeno je 33 ležaja, a tu su i aparati za radiologiju koji služe da se smanji lista čekanja u KCV-u.

U bivšu kovid bolnicu smešteno je i 50 ležajeva za palijativnu negu.

izvor: https://www.021.rs/story/Info/Srbija/371010/Dve-kovid-bolnice-zarasle-u-korov-savremena-oprema-skuplja-prasinu.html

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Na današnji dan pre 120 godina, 26. marta 1904, otvoren je za saobraćaj Mali most

Na današnji dan pre 120 godina, 26. marta 1904, otvoren je za saobraćaj Mali most

Published

on

By

Zrenjanin – 120 godina “Mali most”

Ovaj most, koji je nakada nosio naziv Most Franje Josifa a zatim Karadžićev most, najstariji je u Zrenjaninu. Današnji gvozdeni most podignut je na mestu nekadašnjeg pokretnog drvenog mosta. U početku je spajao dve obale reke Begej, a danas spaja obale jednog od jezera u centru grada.

Mali most najstariji je most u gradu. Podignut je 1904. godine na mestu drvenog mosta, i spaja najstroži centar Zrenjanina sa četvrti nazvanom „Mala Amerika“. Po izgradnji, ovaj most i Veliki gvozdeni most punih šest decenija činiće jednu vezu između delova grada na suprotnim obalama Begeja. 

zrenjanin mali most 008
MALI MOST U ZRENJANINU
zrenjanin mali most 011

Njegovo okruženje čini najinteresantniju arhitektonsku celinu starog gradskog jezgra. Most je sredinom osamdesetih godina ostao bez reke – regulacijom Begeja ovde je stvoreno jezero, ali most nije izgubio na značaju. I dalje je jedan od simbola Zrenjanina, vekovnih težnji i njegovih žitelja da premošćuju reku, šireći i razvijajući grad na obe njene obale…

zrenjanin mali most 016
MALI MOST U ZRENJANINU
zrenjanin mali most 022

izvor: https://volimzrenjanin.com/pre-120-godina-otvoren-za-saobracaj-mali-most/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

LSV – Vojvođani: Lokalna vlast u Zrenjaninu 11 meseci nije konstituisala Savet za odbranu i bezbednost

Liga socijaldemokrata Vojvodine – VOJVOĐANI smatra da je nedopustivo, ali i protivno odredbama Statuta grada Zrenjanina što lokalna vlast u Zrenjaninu, gotovo 11 meseci posle imenovanja članova Saveta za odbranu i bezbednost, nije konstituisala ovo telo

Published

on

By

Odbornici Skupštine grada Zrenjanina su još 18. maja prošle godine imenovali 16 članova Saveta za odbranu i bezbednost, a za predsednika su izabrali gradonačelnika Simu Salapuru.

Odredbama Odluke o obrazovanju Saveta za odbranu i bezbednost predviđeno je da ovo operativno stručno telo:

1. nalizira, informiše i predlaže Skupštini grada aktuelnu Procenu bezbednosne situacije u Gradu i mere za eliminisanje uzroka koji mogu dovesti do njenog narušavanja,

2. predlaže Skupštini grada Odluku o organizaciji i radu organa Grada u ratnom i vanrednom stanju, Procenu uslova i mogućnosti funkcionisanja organa Grada, preduzeća i drugih pravnih lica Grada Zrenjanina u slučaju vojnih i nevojnih izazova, rizika i pretnji bezbednosti Grada,

3. predlaže Skupštini grada Procenu moguće ugroženosti teritorije Grada od elementarnih nepogoda i industrijskih i drugih nesreća većih razmera,

4. predlaže Skupštini grada određena dokumenta koji su od posebnog značaja za odbranu i bezbednost Grada i određena normativna i druga akta iz Plana odbrane,

5. preduzima mere nadzora i kontrole odbrambenih i bezbednosnih priprema u Gradu i međusobne koordinacije i saradnje organa Grada, preduzeća i drugih pravnih lica sa državnim i drugim organima i ustanovama,

6. nadležnim organima predlaže mere zaštite stanovništva od nezakonitog ponašanja pojedinaca i određenih grupa,

7. nadležnim organima predlaže mere fizičke i tehničke zaštite objekata, zaštite materijalnih dobara, organa Grada i ličnosti.

8. putem sredstava informisanja upoznaje građane sa eventualnim opasnostima koje prete njihovoj bezbednosti i merama koje treba preduzimati u datim uslovima,

9. preduzima određene mere zaštite građana od psihološko-propagandnih i drugih subverzivnih i terorističkih aktivnosti,

10. podnosi Izveštaj o stanju odbrambenih priprema Skupštini grada,

11. prima i razmatra primedbe i predloge građana i privrednih društava vezane za odbranu, bezbednost i zaštitu njihove imovine,

12. vrši i druge poslove u cilju pripreme i izgradnje efikasnog sistema odbrane i bezbednosti Grada, odnosno građana.

I pored ovih bitnih zadataka, gradonačelnik Salapura nije našao za shodno da konstituiše Savet i počne da obavlja bitne poslove u oblasti odbrane i bezbednosti grada Zrenjanina.

LSV – VOJVOĐANI, prateći aktuelnu bezbednosnu situaciju u Evropi i našem ragionu, zahteva od Čedomira Janjića, predsednika Skupštine grada Zrenjanina, koji je po funkciji i zamenik predsednika Saveta za odbranu i bezbednost grada Zrenjanina, da sazove konstitutivnu sednicu Saveta i tako prekine stanje koje je protivno Statutu grada Zrenjanina, ali i Zakonu o lokalnoj samoupravi.

Aleksandar Marton
odbornik Lige socijaldemokrata Vojvodine – VOJVOĐANI
u Skupštini grada Zrenjanina

izvor: https://vojvodjani.rs/lokalna-vlast-u-zrenjaninu-11-meseci-nije-konstituisala-savet-za-odbranu-i-bezbednost/

Continue Reading

Trending