Deca u sportskom kampu u Kruševcu se „igrala“ u prisustvu čoveka „Z“
Deca školskog uzrasta, postavljeni šatori, istaknute zastave Rusije i Srbije, predstavnici kontroverznog centra koji drže obuku iz prve pomoći, neki su od detalja sa dečijeg kampa održanog na jugu Srbije u organizaciji nekoliko udruženja ratnih veterana Srbije, ali i zvaničnih predstavnika Rusije, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE)
Prateći trag dečjeg kampa održanog u Kruševcu, sredinom maja, RSE je detektovao veze sa ambasadom Rusije, Srpsko-ruskim humanitarnim centrom i zvaničnicima Kremlja i ruske službe bezbednosti.
Foto: snapshot Radio Slobodna Evropa
Ovo nije prvi put da se u Srbiji, u koordinaciji sa Rusijom, organizuju dečiji kampovi, a neki od njih, za koje je javnost saznala, ranije su bili zabranjivani, poput kampa na Zlatiboru 2018.
Za ovaj kruševački kamp, koji nije medijski promovisan, lokalni gradski park u ovom gradu u centralnoj Srbiji, kako su organizatori naveli, pretvoren je u “štab i poljsku bolnicu oslobodioca u Drugom svetskom ratu“.
Kako je navedeno u opisima, do kojih je RSE došao, deca školskog uzrasta iz Kruševca i mesta u blizini, Aleksandrovca, imali su zadatak da „pomognu jugoslovenskom partizanskom odredu i vojnicima (ruske) Crvene armije u rešavanju taktičkih zadataka i pružanju lekarske pomoći ranjenim vojnicima“.
Tokom događaja bile su istaknute zastave Srbije i Rusije, ali i Srpsko-ruskog humanitarnog centra, na čijem zatvaranju u Srbiji zapadne zemlje insistiraju navodeći da je reč o pokušaju uspostavljanja ruske vojne baze.
Srpsko-ruski humanitarni centar otvoren je 2012. u blizini aerodroma u najvećem gradu na jugu Srbije, sa ciljem da rusko osoblje, kako je tada navedeno, sa svojim kolegama iz Srbije, pomaže u slučaju elementarnih nepogoda i drugih vanrednih situacija.
Tridesetoro dece iz Srbije prošlo je 2017. godine kroz Međunarodni vojno-patriotski kamp u Rusiji, gde su prošli obuku nalik onoj za specijalne jedinice – uz korišćenje hladnog oružja i replika automatskog oružja i bombi. Ruska organizacija E.N.O.T. Corp koja drži vojnu obuku za decu ne krije da od njih prave buduće vojnike.
Godinama unazad Centar prate optužbe pojedinih zapadnih zemalja, pre svega Sjedinjenih Američkih Država (SAD) da je reč o pokušaju uspostavljanju ruske vojne baze zbog zahteva zvanične Moskve da se ruskom osoblju zaposlenom u Centru dodeli diplomatski status.
Na zatvaranje Srpsko-ruskog humanitarnog centra su početkom maja pozvali pojedini predstavnici vlasti i opozicije, takođe zbog optužbi da nije reč o humanitarnom centru, već o pokušaju uspostavljanja ruske vojne baze u Srbiji.
Predstavnici Centra su, kako se vidi na fotografijama, držali obuku deci iz prve pomoći.
Centar nije odgovorio na upit RSE kakva je njihova uloga bila u ovom događaju.
Na fotografijama se vidi da je na događaju bio prisutan i čovek koji je nosio majicu sa simbolom Z, koji označava podršku invaziji na Ukrajinu. RSE nije uspeo nezavisno da potvrdi da li je bio u pitanju učesnik događaja ili gost.
Fotografije su najpre podeljene na mreži proruskih kanala na društvenoj mreži Telegram. U opisu događaja navedeno je da je reč o vojno-patriotskim igrama.
Izvorne fotografije, kako otkriva RSE, objavljene su 14. maja na Fejsbuk stranici Udruženja ratnih veterana „Bojevo bratstvo Kruševac“, koji je glavni organizator događaja. Reč je o manje poznatom udruženju, koje na svojoj Fejsbuk stranici ima nešto više od 100 pratilaca.
Udruženje ratnih veterana „Bojevo bratstvo Kruševac“ koje je organizovalo događaj za decu nema internet stranicu.
Na stranici na društvenoj mreži Fejsbuk navode da im je glavni cilj „zastupanje i zaštita prava i interesa srpskih građana – veterana i invalida otadžbinskih ratova“.
Između ostalog, kako se navodi zalažu se za „povratak svetoj srpskoj zemlji Kosovu i Metohiji“ kao i za „razvijanje patriotskih osećanja mladih prema istoriji, običajima, veri i kulturi“.
Na njihovoj Fejsbuk stranici nema detalja o tome na koji način je finansiran rad udruženja.
Organizatori su u objavi na Fejsbuk nalogu naveli da su događaj pomogli Srpsko-ruski humanitarni centar, Ambasada Rusije u Beogradu, lokalna vlast Kruševca i još jedna organizacija – Svesrpski savez veterana „Bojevo bratstvo“.
Ta veteranska organizacija takođe nije među zastupljenijima u javnosti, a na Fejsbuku ih prati oko 300 ljudi.
Svesrpski savez veterana „Bojevo bratstvo“ na zvaničnom sajtu u sekciji „O nama“ navodi samo da je reč o savezu boračkih i patriotskih organizacija i da je udruženje član međunarodne boračke organizacije „Bojevo bratstvo“ sa sedištem u Moskvi.
Na početnoj stranici stoji fotografija na kojoj se vide amblemi ruske policije i srpske Žandarmerije sa istaknutim zastavama Srbije i Rusije.
Na sajtu nisu navedeni podaci o tome kako se finansira rad udruženja.
U Ambasadi Rusije u Beogradu nisu odgovorili na pitanje da li su finansijski pomogli ovaj događaj.
Uprava Grada Kruševca navela je u pisanom odgovoru na upit RSE da je grad događaj pomogao tako što je dao javnu površinu na besplatno korišćenje.
Bojevo bratsvo Kruševac: Deca se samo igrala
Dragan Jakovljević, predsednik Udruženja ratnih veterana „Bojevo bratstvo Kruševac“, u telefonskom razgovoru za RSE naveo je da „nije reč o vojno-patriotskim igrama“ kako je navedeno na mreži Telegram.
„To su stvarno velike gluposti. Ja sam bio oficir Žandarmerije i znam šta znači i kakvi su zakoni naši. To su sportske igre dece na kojima su samo deca učestvovala da bi se igrala“, naveo je Jakovljević.
On nije želeo da komentariše u telefonskom razgovoru, niti da odgovori na pitanja koja su mu prethodno poslata mejlom u vezi sa stavom udruženja, koje vodi, prema ruskoj invaziji na Ukrajinu, kao u vezi sa tim da se na objavljenim fotografijama sa događaja vidi osoba sa istaknutim slovom Z.
Bojevo bratstvo Kruševac“ osnovano je, prema podacima dostupnim na sajtu zvaničnog poslovnog registra u Srbiji, u februaru 2021.
Za druge detalje o događaju Jakovljević je RSE uputio na drugu organizaciju koja je organizovala dečiji kamp – Svesrpski savez veterana “Bojevo bratstvo“.
Predsednik te organizacije, Slavoljub Ljubisavljević, je u pisanom odgovoru za RSE takođe negirao da je reč o „vojno-patriotskim igrama“.
On je naveo da je događaj održan povodom Dana pobede nad fašizmom „u skladu sa ciljevima i zadacima organizacije“ koji se odnose na „promociju tekovina oslobodilačkih ratova Srbije“.
Finansijska sredstva, prema rečima Ljubisavljevića, je obezbedilo udruženje učestvujući na javnom konkursu Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije, za promociju „tekovina oslobodilačkih ratova Srbije“.
„Osnovni cilj projekta je da deca uzrasta od 7 do 15 godina uz igru, zabavu i sportske rekreativne aktivnosti nešto nauče o značaju i ulozi srpskog naroda i njihovih saveznika prilikom oslobađanja ovih prostora u drugom svetskom ratu“, rekao je Ljubisavljević.
Ministarstvo za boračka pitanja do objavljivanja teksta nije odgovorilo na pitanja RSE o ovom događaju i finansiranju iz budžeta Srbije.
Na pitanje kako je vršen odabir učesnika, koja će deca i škole učestvovati, Slavoljub Ljubisavljević je naveo da su učesnici bili „ratni veterani sa svojim potomcima i sa njihovim prijateljima i simpatizerima udruženja“.
Istaknuto slovo Z na majici jednog od učesnika ili gostiju, Ljubisavljević kaže da u udruženju nisu primetili.
„Simbol koji se spominje nije bio zvanični simbol događaja, a i našeg udruženja tako da sve dok država Srbija isti ne zabrani odgovarajućim pravnim aktom mi o tome nemamo zvanični stav već je to prepušteno svakom našem članu na odluku kao lični čin“, navodi Ljubisavljević.
Kada je reč o stavu prema ruskoj invaziji na Ukrajinu, Ljubisavljević navodi da se članovi udruženja protive svim ratovima iako je na Fejsbuk nalogu udruženja koje vodi 19. marta objavljeno pismo podrške ruskim vojnicima i veteranima u borbi protiv „fašističkih zlotvora“, kako ruske vlasti nazivaju ukrajinske snage.
RSE je, analizom fotografija sa sajta Svesrpskog saveza ratnih veterana „Bojevo bratstvo“, utvrdio i veze predsednika tog udruženja Slavoljuba Ljubisavljevića sa Georgijem Klebanom, pripadnikom Ruske vojno obaveštajne službe (GRU) koji je u Srbiji bio umešan u špijunsku aferu 2019. godine.
Istu fotografiju sa Klebanom Ljubisavljević je objavio na svom Fejsbuk nalogu 28. novembra 2016. uz opis: „Prijatno proveden dan u druženju sa našom braćom, pripadnicima vojske Rusije“. Kleban je bio na poziciji pomoćnika izaslanika odbrane pri Ambasadi Rusije u Beogradu od 2016. do 2019.
Igre za decu u Kruševcu nisu prvi događaj koji su u Srbiji zajedno organizovala srpska veteranska udruženja uz rusku podršku.
Omladinsko-patriotski kamp na Zlatiboru koji je u avgustu 2018. organizovalo Udruženje učesnika oružanih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije iz Srbije uz podršku ruske desničarske organizacije E.N.O.T. Corp je zatvoren po nalogu tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Srbije Nebojše Stefanovića.
Kamp je zatvoren nekoliko dana nakon otvaranja zbog, kako je saopšteno, „moguće zloupotrebe dece i uznemirenja javnosti“, dok je predsednik Srbije Aleksandar Vučić kamp nazvao „paravojnim“.
On je glavni akter afere iz novembra 2019. kada se na internetu pojavio snimak na kom se vidi kako daje novac jednom penzionisanom pripadniku Vojske Srbije u kafiću u Zemunu.
Autentičnost snimka potvrdila je Bezbednosno-informativna agencija (BIA) a da je u pitanju Kleban medijima je potvrdio i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Vučić je tada najavio istragu i naveo da su srpske službe utvrdile da je Kleban imao kontakte sa pripadnicima Vojske Srbije.
Javnost u Srbiji nikada nije obaveštena o rezultatima te istrage.
RSE je detektovao veze organizacije Svesrpski savez veterana „Bojevo bratstvo“ sa istoimenom organizacijom u Moskovskoj oblasti u Rusiji.
Kako je potvrdio u izjavi za RSE i predsednik Svesrpskog saveza veterana „Bojevo bratstvo“ Slavoljub Ljubisavljević, te dve organizacije su potpisale i sporazum u aprilu 2017.
Sporazum, dostavljen RSE, između ostalo podrazumeva „rad na sprovođenju zajedničkih aktivnosti na patriotskom obrazovanju mladih“.
Upravo je vojno-patriotsko obrazovanje mladih jedna od delatnosti ruskog „Bojevog bratstva“ kako se vidi na zvaničnom sajtu.
Vojno-patriotsko obrazovanje mladih u Rusiji se odvija i pod pokroviteljstvom Vlade od 2006, zbog čega je 2014. godine reagovao je Komitet Ujedinjenih nacija za prava deteta u Ženevi.
Taj Komitet je osudio takvu vrstu obrazovanja i pozvao vlasti Rusije da zabrane vojnu obuku za decu mlađu od osam godina.
Predsednik ruskog udruženja „Bojevo bratstvo“ Boris Gromov, kako stoji na zvaničnom sajtu, bio je u više mandata guverner Moskovske oblasti. Na tu funkciju predložila ga je Jedinstvena Rusija, stranka koju predvodi ruski predsednik Vladimir Putin.
Među zamenicima predsednika je Rašid Nastuev, pripadnik ruske obaveštajne službe (Federalna služba bezbednosti – FSB), u čijoj biografiji stoji da je odlikovan medaljom „Za povratak Krima“.
Igre za decu u Kruševcu nisu prvi događaj koji su u Srbiji zajedno organizovala srpska veteranska udruženja uz rusku podršku
Rusija je 2014. anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim zbog čega je pod sankcijama Evropske unije (EU) i Sjedinjenih Američkih Država (SAD). Te sankcije dodatno su pooštrene nakon što je Rusija, osam godina kasnije, odlukom predsednika Vladimira Putina 24. februara izvršila invaziju na Ukrajinu.
Ruska desničarska organizacija E.N.O.T. Corp je ranijih godina bila domaćin deci iz Srbije koji su u Rusiji prolazili vojnu obuku, uz korišćenje replika automatskog oružja i pravog hladnog oružja, o čemu je RSE izveštavao.
Sa radom je prestala 9. januara 2019, a prema pisanju ruskih medija protiv više članova te organizacije u novembru 2019. Je vođena istraga zbog učešća u kriminalnim aktivnostima.
Izvršni direktor nevladinog Saveta za strateške politike i bivši diplomata Nikola Lunić navodi za RSE da Rusija kroz omladinske kampove ostvaruje „meku moć“ u Srbiji i obezbeđuje opstanak uticaja.
„Sa ulaganjem u maloletna lica školskog uzrasta dugotrajno se obezbeđuje opstanak uticaja u Srbiji baziranog isključivo na imaginarnoj slici Rusije sa edukativnim slepilom za objektivnost međunarodnih odnosa i interese sopstvene zemlje“, navodi Lunić.
To, kako kaže ne košta mnogo.
„Kada imperijalna sila investira u ostvarenje svojih proklamovanih interesa, onda je najjeftinija projekcija zabluda i emocija, a najskuplja upotreba vojne snage“, pojašnjava Lunić.
Događaji poput kampa na Zlatiboru, smatra Lunić, prošli su „ispod radara“ srpskih bezbednosnih službi, što smatra za propust:
„Organizacija ovakvih kampova i zloupotreba dece od strane stranih obaveštajnih službi predstavlja propust Bezbednosno-informativne agencije i to treba sprečiti trajno, bez obzira o kojoj se involviranoj zemlji radi.“.
Kada je reč o saradnji srpskih i ruskih veteranskih organizacija Lunić kaže da je reč o „uobičajenom vidu unapređenja međunarodne saradnje, širenja poverenja i projekciju uticaja odnosno ‘meke moći’ u mirnodopskom vremenu“.
Međutim, ukazuje da takvu saradnju sada treba posmatrati i u svetlu aktuelnog rata u Ukrajini.
„U ratnim vremenima takav rad predstavlja malignu ratnu propagandu koja ima za cilj ostvarenje proklamovanih vojnih ciljeva uz diversifikaciju sukoba, a na Balkanu destabilizaciju regiona sa dugotrajnim zamrznutim konfliktom kojeg Kremlj pokušava održavati hraneći sve nacionalizme nadom u istorijski revanš sa susedima“, zaključuje Lunić.
Beograd i Moskva nastavljaju da održavaju dobre odnose.
Srbija je jedina država u Evropi koja nije uvela sankcije Rusiji nakon njene invazije na Ukrajinu, iako teži članstvu u EU.
Zvanični Beograd pridružio se osudi invazije, ali odbija da uvede sankcije Rusiji zbog, kako su više navrata isticali srpski zvaničnici „zaštite vitalnih interesa zemlje“.
Predstavnici zapadnih zemalja su više puta pozvali Srbiju da uskladi svoju spoljnu politiku sa politikom Unije i da uvede sankcije Moskvi.
Biber: Srbija nije demokratska država i u EU to znaju, ali postoje veći problemi u svetu
Srbija formalno jeste, ali suštinski nije demokratska država jer se izbori ne održavaju u demokratskim uslovima, izjavio je stručnjak za Balkan Florijan Biber
Biber je direktor Centra za proučavanje Jugoistočne Evrope na Univerzitetu u Gracu.
On je rekao televiziji N1 da su evropski zvaničnici svesni stanja srpske demokratije, ali da za EU postoje veći problemi u svetu od postojećeg stepena autoritarnosti u Srbiji.
“Teško da će se evropski zvaničnici baviti time dok ne dođe do veće nestabilnosti”, kazao je Biber.
Kako kaže, “dok je stabilno, nije problem za evropske zvaničnike”.
On je rekao da je Srbija imala veći stepen demokratije pre 10 i pre 20 godina i dodao da su predstojeći izbori prilika da se pokaže da postoji jasna proevropska opozcija i demokratski akteri koji će biti partneri EU.
“Ako bi pobedili u Beogradu, to bi bila prilika da pokažu da su u stanju da vladuju, da odlučuju i da imaju zajednički program. Pobeda na lokalnom nivou možda bi bila prvi korak”, naveo je.
Dodao je, međutim, da je opozicija u Mađarskoj i Turskoj pobedila u glavnim gradovima, ali ne i na državnom nivou, jer je “u nedemokratskim uslovima teško pobediti”.
Biber je rekao i da ne zna ni za jednu partiju u Evropi koja ima broj članova kao Srpska napredna stranka i dodao da to “nije pokazatelj podrške nego toga koliko je preuzela kontrolu nad državom i društvom”.
Naprednjaci su vični predizbornim trikovima, koji više podsećaju ma Potemkinova sela. Poslednja u nizu manipulacija stiže nam devet dana pred izbore. Preduzeće Pannonian Water doo, koje realizuje projekat prečišćavanja vode za piće u Zrenjaninu, obavestilo je javnost da je počelo sa probnim preuzimanjem sistema za vodosnabdevanje grada, odnosno snabdevanjem grada vodom sa postrojenja za prečišćavanje vode. Preduzeće je već u narednoj rečenici obaveštenja istaklo da je upotreba vode za piće i dalje zabranjena. Naravno, ne radi se o rešavanju problema pijaće vode, nego o jaftinom marketinškom triku zrenjaninskih naprednjaka. Ova predstava je već više puta igrana, a posle svake je rezultat bio isti=Voda i dalje nije ispravna. Jedanaest godina naprednjaci zamjavaju javnost i troše pare građana u neuspešnim projektima izgradnje fabrike vode. Lokalna SNS vlast u Zrenjaninu ne može da reši niti jedan jedini problem, pa ni da građanima obezbedi ispravnu pijaću vodu. Njihova vlast je bahata i nesposobna. Došlo je vreme za promene. Proleće 2024. mora značito odlazak naprednjaka sa vlasti u Zrenjaninu, s prvi korak moraju biti izbori 17. decembra ove godine.
Proruski političar Dragan Stanojević na čelu srpskog ogranka ‘Druge Ukrajine’
U Srbiji je registrovano predstavništvo ruske nevladine organizacije “Druga Ukrajina”, koju je nakon odlaska u Rusiju osnovao Viktor Medvedčuk, bivši ukrajinski političar optužen za izdaju.
Na čelo ove organizacije došao je Dragan Stanojević, kandidat za poslanika Srbije, koji javno podržava rusku agresiju na Ukrajinu.
Organizacija “Druga Ukrajina”, koju je osnovao Medvedčuk u Rusiji, preimenovana je. Nije više “regionalni” već “međunarodno-društveni pokret”.
Ovu informaciju objavili su novinari istraživačke mreže Ukrajinskog servisa Radija Slobodna Evropa “Šeme” (Schemes), pozivajući se na podatke iz zvaničnih registara Srbije i Rusije.
Prema Agenciji za privredne registre (APR), predstavništvo ruske organizacije “Druga Ukrajina” otvoreno je u avgustu 2023. godine.
Prema podacima iz zvaničnog registra, predstavništvo “Druga Ukrajina” (naziv ogranka na srpskom jeziku) za svoju delatnost navodi “uspostavljanje uzajamno korisne saradnje između naroda Srbije, Rusije i Ukrajine”. Ovlašćeni zastupnik predstavništva je Dragan Stanojević.
Dragan Stanojević je proruski političar. Od juna 2021. godine je pod sankcijama ukrajinskog Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu, i od tada mu je na tri godine zabranjen ulazak u Ukrajinu.
Dragan Stanojević sa Aleksandrom Duginom, fotografija sa Stanojevićevog Fejsbuk naloga.
Stanojević je više puta javno iskazivao divljenje politici ruskog predsednika Vladimira Putina, odobravao stav mađarskog premijera Viktora Orbana, a takođe je podržavao rusku vojnu agresiju na Ukrajinu. Radovao se ruskom granatiranju centra Kijeva i bio ogorčen kada je Služba bezbednosti Ukrajine 2022. pritvorila Viktora Medvedčuka.
Stanojević je na čelu organizacije za dijasporu “Sabor srpske dijaspore” i međunarodne proruske nevladine organizacije “Ujedinjena srpska dijaspora Evroazije”.
S Fejsbuk profila Dragana Stanojevića.
Dragan Stanojević trenutno je i kandidat proruske stranke “Mi smo glas naroda” na vanrednim parlamentarnim izborima zakazanim za 17. decembar 2023. godine. Na stranicama njegovih naloga na društvenim mrežama mogu se pronaći zajedničke fotografije sa srpskim državnim zvaničnicima. Na primer, sa bivšim predsednikom Srbije (2012-2017) Tomislavom Nikolićem i bivšim premijerom, a sada predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
S Fejsbuk profila Dragana Stanojevića.
Krajem ’90-ih i početkom 2000-ih Dragan Stanojević je živeo u Ukrajini. Bio je na čelu “Srpske zajednice u Ukrajini”, učestvovao u javnim akcijama u Kijevu i na sastancima “Putinove političke partije”.
S Fejsbuk profila Dragana Stanojevića.
Prema platformi Jukontrol (YouControl), u Ukrajini je Dragan Stanojević i dalje na čelu Zajedničke firme “Jug-Ukr-Kontrakt” DOO, sa imovinom u Kijevskoj i Dnjepropetrovskoj oblasti.
Novinari Radija Slobodna Evropa kontaktirali su Stanojevića za komentar. U svom odgovoru je podvukao:
“Moja ideja nije da pomognem Medvedčuku, siguran sam da mu nije potrebna moja pomoć, već da pomognem Ukrajincima koji se prijave. Nećete uspeti da me uvučete u vaš politički rat, jer je vlast privremena, a narod večan, a ja za narod činim sve što mogu. Nikada nisam podržavao nikakvu agresiju i neću. Kao što neću podržati ukrajinsku vlast koja je suštinski uništila Ukrajinu koju sam voleo, koja svojom politikom uništava cvet ukrajinske nacije i vodi rat protiv neistomišljenika. Upozorio sam Ukrajinu kuda će voditi politika Majdana.”
Posle osnivanja predstavništva u Srbiji, “Druga Ukrajina” je u ruskom registru preimenovana. Sada to nije “regionalni društveni pokret” već “međunarodno-društveni pokret”. Takođe, promenjen je i šef organizacije Viktora Medvedčuka. Roman Kovalenko, državljanin Rusije , zamenio je bivšeg voditelja kanala “112 Ukrajina” Denisa Žarkiha.
Pedesettrogodišnji Roman Kovalenko je rodom iz Donjecke oblasti. Kao optuženi u krivičnom postupku za izvršenje krivičnog dela predviđenog u članu 2, stavu 258-5 Krivičnog zakona Ukrajine (finansiranje terorizma) 2021. je pozvan u Artemivski gradski i okružni sud Donjecke oblasti.
Kovalenko na svojim stranicama na društvenim mrežama deli Medvedčukove članke i napominje da je on pravnik, doktor ekonomskih nauka i šef izvršnog komiteta međunarodne organizacije “Druga Ukrajina”. Istovremeno, Viktor Medvedčuk je, kako se navodi na sajtu, predsednik saveta ove organizacije.
Fotografija sa stranica Telegrama i VK Romana Kovalenka
“Šema” je ranije objavila da su se političkom pokretu “Druga Ukrajina”, koji je u Rusiji napravio Viktor Medvedčuk optužen za izdaju, pridružili begunci iz Ukrajine – politički komentatori već zatvorenih proruskih TV kanala, poslanici mesnih odbora i optuženi za izdaju države i separatizam. Uspeli su da izbegnu kaznu i napuste Ukrajinu, a neki od njih su pobegli nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, 24. februara 2022. godine.
Predsednik Rusije Vladimir Putin kum je ćerke Viktora Medvedčuka, Darine.
LSV: Vojvođani kreću na turneju, predstaviće program „Na ravne časti“
NOVI SAD – U narednih osam dana kandidati liste Vojvođani obići će desetine mesta u kojima će predstaviti svoj program „Na ravne časti“ i razgovarati sa građanima o problemima njihovih sredina
Predsednik Vojvođana LSV Bojan Kostreš sa koalicionim partnerima i kandidatima izborne liste Vojvođani za pokrajinsku skupštinu, od sutra kreće na turneju po selima, gradovima i opštinama Vojvodine, u kojima će građanima predstaviti svoj izborni program „Na ravne časti“.
Turneja kojom će obići nekoliko desetina mesta širom Vojvodine trajaće sve do predizborne tišine, a za cilj ima da se kandidati lično predstave i razgovaraju sa svim građanima o problemima koje dele.
” Važno nam je da čujemo svakoga ko živi u Vojvodini, koji su njihovi problemi i kako možemo da ih rešimo. Vojvodina je naša kuća u kojoj zajedno živimo, jedino saradnjom i poverenjem možemo taj život napraviti boljim, očuvati naš vojvođanski način života i ponovo stvoriti bogatu, stabilnu i dostojanstvenu Vojvodinu” – istakao je Bojan Kostreš, predsednik Vojvođana LSV i nosilac liste Vojvođani za pokrajinsku skupštinu.
Tokom turneje Vojvođani će obići nekoliko desetina mesta gde će se susresti sa građanima Vojvodine, a obilasci kreću već od ovog petka, kada će u prvom danu svoj program predstaviti građanima Sombora, Novog Sada i Kikinde.
Program „Na ravne časti“ nudi rešenja iz oblasti ekonomije, poljoprivrede, zdravstva, pitanja mladih, obrazovanja, infrastrukture i mnogih drugih, a kao temeljni preduslov vidi poresku decentralizaciju i ravnopravnu podelu novca od poreza između države, pokrajine i lokalnih samouprava, a koji trenutno sav odlazi u centralnu blagajnu vlasti u Beogradu.
Sa Vojvođanima će u petak, 8. decembra, razgovarati građani Sombora (od 9h do 11h na gradskoj pijaci, Trg Svetog Trojstva), Novog Sada (od 16.30h do 17h kod Katedrale, ugao ulica Zmaj Jovine i Modene) i Kikinde (od 20h, u stranačkim prostorijama Vojvođani LSV na Trgu srpskih dobrovoljaca broj 30).
Bešlin: SPS i naprednjaci rehabilituju Slobodana Miloševića i devedesete
Istoričar Milivoj Bešlin izjavio je da Socijalistička partija Srbije i Srpska napredna stranka pokušavaju da rehabilituju režim i lik Slobodana Miloševića i da nas vrate u devedesete godine
„To je najmračnija decenija u modernoj istoriji Srbije…. Rehabilitaciju politike devedesetih godina ne rade samo Dačić i socijalisti, to rade i naprednjaci i Aleksandar Vučić. Ona je u funkciji obnavljanja politike koja je u osnovi – politika revanšizma“, istakao je Bešlin.
„Reč je o rehabilitaciji ne samo Slobodana Miloševića, nego jedne autoritarne, korumpirane i po svojoj osnovi i suštini – duboko zločinačke politike, koja je okarakterisala Srbiju tokom devedesetih. Tada su Milošević, socijalisti i radikali vladali nama, a to rade i sada. Ono što je karakterisalo te godine su laži, neistine, falsifikati, represija i nasilje“, podsetio je Bešlin u Danu uživo.
Dodaje da je devedesete obeležilo i brutalno nasilje nad studentima, opozicionim aktivistima, pa i mirnim građanima.
„Sve demonstracije devedesetih su bile mirne, a građani su bili redovno prebijani. Dešavala su se i ubistva političkih protivnika, kao i novinara. Pomenimo Slavka Ćuruviju, koga je po naredbi samog vrha ubila država na Uskrs 1999. godine. Desila su se i dva pokušaja atentata na Vuka Draškovića, od kojih je jednom ranjen, a drugi put su poginula četvorica njegovih bliskih sagovornika“, navodi Bešlin.
Ističe da su ratovi obeležili devedesete, a da je ključnu ulogu u njima imao Miloševićev režim.
„Ne smemo zaboraviti ni hiperinflaciju koja je namerno bila sistematski izazivana da bi se građani pljačkali. Imali smo i propast banaka, kao i propast stare devizne štednje. To je najmračnija decenija u modernoj istoriji Srbije“, istakao je Bešlin.
Smatra da se Dačić pominjanjem Slobodana Miloševića u predizbornoj kampanji obraća jednom delu starih birača ove stranke, koji su zadržali sentimente prema toj i takvoj politici.
„To je strašno. Jedan značajan broj građana Srbije koji su u velikoj meri bili žrtve takve politike, zahvaljujući gebelsovskoj propagandi, nije u stanju da prepozna koliko je taj režim devedesetih odgovoran za njihovo loše stanje. I tada i danas. Oni su pod uticajem te strašne propagande, nemogućnosti da se otvori jedna otvorena i slobodoumna debata, i oni se njima na taj način obraćaju“, konstatuje Bešlin.
On je ocenio da televizije sa nacionalnom frekvencijom punu deceniju „ispiraju mozak“ velikom broju građana koji ih prati.
Konstatuje da su se u dnevnopolitičke svrhe vratili i termini koji su iz devedesetih, ka što su „srbomrzac“ i „ustaša“.
„Opozicija tada nije bila viđena kao politički protivnik, već je viđena kao neprijatelj koji mora biti uništen. A ako pogledate danas, videćete istovetni odnos prema opoziciji kao i devedesetih godina. Dakle, to nije politički konkurent sa kojim ulazite u civilizovanu polemiku, već se opozicija doživljava kao apsolutni neprijatelj koji mora biti uništen“, zaključio je Bešlin.
Evropski savet traži da Sporazum o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije uđe u Poglavlje 35
Evropski savet tražiće od Evropske Komisije da im “hitno dostavi predlog za izmene i dopune merila iz Poglavlja 35”, kojim bi u to pregovaračko poglavlje sa Srbijom bili uključeni Sporazum o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije i Aneks o njegovoj primeni, navodi se u prvom nacrtu zaključaka evropskih lidera prepremljenjih za predstojeći samit u koje je N1 imao uvid
U nacrtu se navodi i rok – kraj januara 2024. godine.
Istim dokumentom evropski lideri pozvaće Srbiju i Kosovo da „u potpunosti poštuju i sprovode“ i briselski Sporazum i njegov ohridski Aneks „bez daljeg odlaganja i preduslova“, naglašavajući da se to odnosi i na osnivanje Asocijacije/Zajednice opština sa srpskom većinom.
„EU Savet pozdravlja spremnost Srbije i Kosova da prihvate nacrt statuta koji je stranama predstavio medijator EU, uz razumevanje da je potrebno dalje raditi na ovoj osnovi“, dodaje se u tom dokumentu, ali i izražava žaljenje „zbog izostanka njegove primene“.
Predsednici Vlada i država članica EU podsećaju da su normalizacija odnosa dve strane i sprovođenje obaveza iz dijaloga „suštinski uslovi na evropskom putu“ i upozoravaju da „obe strane rizikuju da izgube važne prilike u nedostatku napretka“.
Lideri 27 država članica EU očekuju od Srbije da u potpunosti sarađuje i preduzme sve neophodne mere da se počinioci napada na građane, pripadnike KFOR-a, organa za sprovođenje zakona i novinara tokom demonstracija 29. maja, kao i nasilnih napada na Kososvku policiju 24. septembra na severu Kosova, uhapse i brzo privedu pravdi, dodaje se u prvom nacrtu zaključaka Evropskog saveta pripremljenih za decembarski sastanak.
Evropski Savet ponavlja da nema opravdanja za nasilje, oštro osuđuje nasilne akte i žali što Srbija nije preduzela dovoljne mere u tom pogledu.
U istom dokumentu EU Savet izražava zabrinutost zbog jačanja vojnih snaga Srbije u blizini Kosova, ali i konstatuje da je potom došlo do smanjenja trupa i opreme.
„Srbija i Kosovo moraju da nastave sa stalnim naporima za deeskalaciju, da se uzdrže od jednostranih i provokativnih akcija koje bi mogle da dovedu do tenzija i nasilja i da zaustave retoriku koja izaziva podele“, dodaje se u prvom nacrtu zaključaka Evropskog saveta.
Evropski Savet pozdravlja to što je Srbija preduzela „neke korake“ u pravom smeru, uključujući javno podsticanje kosovskih Srba da učestvuju na lokalnim izborima na severu Kosova, ali i dodaje da bi trebalo da „podstakne kosovske Srbe da se vrate u institucije koje su napustili“.
Lideri država članica EU podsećaju na svoj raniji zaključak da će izostanak smirivanja situacije na terenu „imati posledice“ i pozivaju se na raniju izjavu šefa EU diplomatije Žozepa Borelja, „da je spreman da proceni dalje mere i prema Srbiji i prema Kosovu, ako bude potrebno“.
Ovo je deo prve verzije nacrta zaključaka koji bi trebalo da finalizuju i usvoje ministri evropskih poslova država članica EU na Savetu za opšte poslove 12. decembra, a potom potvrde lideri u okviru Evropskog saveta, na poslednjem ovogodišnjem redovnom samitu, koji je zakazan za 14. i 15. decembar u Briselu.
Očekuje se da dokument bude usvojen bez većih izmena.
Dan ranije, 13. decembra, u Briselu će biti održan i samit EU-Zapadni Balkan, na kome se očekuje dolazak lidera svih država regiona.