Burno u Komercijalnoj banci: Zaposleni strahuju od otkaza zbog mogućih gašenja poslovnica
Zaposleni u Komercijalnoj banci, koja od početka ove godine posluje u sastavu Nove ljubljanske banke zabrinuti su za svoja radna mesta, jer je u toku program gašenja poslovnica i filijala, zbog čega bi nekoliko stotina radnika moglo ostati bez posla.
Zaposleni u Komercijalnoj banci, koja od početka ove godine posluje u sastavu Nove ljubljanske banke zabrinuti su za svoja radna mesta, jer je u toku program gašenja poslovnica i filijala, zbog čega bi nekoliko stotina radnika moglo ostati bez posla. Službenici kažu da je u opticaju gašenje nekoliko desetina poslovnica, da je iz kompanije već otišlo oko 400 ljudi, a da su do njih stigle najave da se otkazi spremaju za još nekoliko stotina od ukupno oko 2.200 zaposlenih.
Radnici kažu da je u aprilu već bio jedan program, a sada mnogi strahuju od sledećeg kruga otkaza.
“Najavljeno je da će novi talas otpuštanja biti u decembru, jer se gase ekspoziture širom Srbije, ali i u Beogradu. Već je zatvorena jedna na Senjaku”, pričaju službenici.
Euronews Srbija, međutim, nije uspeo od banke da dobije konkretne odgovore na pitanja u vezi sa transformacijom ove finansijske institucije i promenama u poslovanju, koji se ne tiču samo zaposlenih u ovoj banci, već i klijenata koji u njoj imaju oko dva miliona računa. U odgovoru koji su dostavili redakciji napisali su da je u ovom trenutku, fokus Komercijalne banke na integraciji sa NLB bankom, kao i da je u pitanju složen proces spajanja različitih sistema, poslovnih kultura i vrednosti.
Naveli su i da je u toku sagledavanje svih relevantnih informacija, kako bi se na objektivan način donele dugoročne poslovne odluke – uključujući i “optimalan broj ekspozitura u zajedničkoj prodajnoj mreži”.
“Kao članica NLB Grupe i odgovoran poslodavac, Komercijalna banka je do sada sprovela program koji podrazumeva isključivo dobrovoljne odlaske i prestanak radnog odnosa na inicijativu onih zaposlenih koji svoju karijeru žele da grade izvan banke. U okviru programa obezbeđene su kompetitivne otpremnine, ali i sveobuhvatna podrška i stručni saveti zaposlenima koji su se prijavili za odlazak u procesu napuštanja banke”, naveli su iz NLB.
Bez odgovora na ključna pitanja
Oni, međutim, nisu odgovorili na pitanja Euronews Srbija – koliko zaposlenih je napustilo Komercijalnu, od kada je nastupilo spajanje sa NLB bankom, da li je u narednom periodu planirano dodatno smanjenje broja zaposlenih i za koliko. Ostali smo uskraćeni i za odgovore da li je u narednom periodu planirano smanjenje broja poslovnica.
Komercijalna banka je treća po veličini banka u Srbiji sa udelom od 10,19 odsto u ukupnoj neto balansnoj aktivi bankarskog sektora Srbije. Prema poslednjim podacima iz Izveštaja o objavljivanju podataka i informacija iz decembra prošle godine, ova finansijska institucija ima šest poslovnih cenatara u Srbiji, tri sektora za rad sa malom i srednjom privredom, jednu filijalu i 203 ekspoziture, dok još 19 filijala i jednu ekspozituru ima u sastavu nezavisnih banaka u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. Najveći akcionar je NLB banka iz Ljubljane sa 83,23 odsto na osnovu ugovora o prenosu akcija od 30. decembra 2020. godine.
Profesor bankarstva na Ekonomskom fakultetu u Beogradu Đorđe Đukić, kaže da uopšte nije iznenađen zbog dešavanja u Komercijalnoj banci i navodi da je i gašenje poslovnica, kao i smanjenje broja radnika bilo za očekivati posle privatizacije. Ovaj stručnjak na to je upozoravao još pre dve godine, kada je najavljena prodaja državne banke.
“Banka je sada u rukama stranog vlasnika i logično sledi redukovanje i promene koje neće biti prijatne ni za zaposlene, ni za klijente. Komercijalna banka sada mora da se uklopi u strateški plan NLB i njenog ključnog vlasnika – The Bank of New York Mellon, koja praktično zastupa akcionare sa učešćem u ukupnom kapitalu NLB sa 58,5 odsto. A to je bila jedna od pet najvećih banaka od sistemskog značaja”, napominje profesor Đukić.
On ističe da je Komercijalna banka imala najveću mrežu ekspozitura, koje su činile lako dostupnim širok spektar bankarskih proizvoda i usluga građanima.
“To je bitno, jer najveći broj građana ne može da se lako uključi u proces digitalizacije i potreban im je šalter. Imala je najveću deviznu štednju građana. Sve se sada menja i ne treba da se čudimo, jer je država dozvolila da strane banke ostvare potpunu dominaciju u bankarskoj industriji Srbije, što je suprotan proces od onog u Poljskoj i Mađarskoj nakon izbijanja globalne finansijske krize 2008. Dve najveće banke u Poljskoj kontoliše država, a one svojim aktivnostima pokrivaju jednu trećinu bankarskog tržišta, pri čemu je manje od 50% bankarskog sektora u rukama stranih banaka”, ističe profesor Đukić.
Naknade skuplje i do 250 odsto
U odgovoru NLB banke nisu, međutim, propustili da naglase da je fokus tokom spajanja sa Komercijalnom bankom na uvođenju najboljih poslovnih praksi i rešenja za klijente. Korisnici njihovih usluga to su već mogli da osete na svojoj koži, jer je jedna od prvih promena koje su napravili bila najava poskupljenja postojećih usluga, ali i uvođenje naknada koje klijenti Komercijalne banke do sada nisu plaćali, a o čemu je Euronews Srbija već pisao.
Pojedine naknade u komercijalnoj banci od 1. oktobra biće skuplje i do 250 dosto. Jedna od najvećih razlika u iznosu provizije je kod slanja opomena građanima, koje će umesto 100, biti čak 300 dinara! Klijenti će za svaki ček morati umesto 10 dinara da izdvoje čak 35 dinara. I devizni penzioneri koji su korisnici ove banke će imati dodatne troškove, jer se za sve kojima novac stiže iz Slovenije, provizija biti 0,30 odsto od iznosa, a banka je odredila i najnižu visinu naknade, od 150 dinara. Procenat je manji za penzije koje se uplaćuju iz Nemačke – 0,23 odsto, dok će se za ostale ino penzije naplaćivati naknada od 0,35 odsto, odnosno minimum 150 dinara. Ova banka će i vođenje osnovnih računa naplaćivati 260, umesto sadašnjih 199 dinara.
U udruženjima potrošača su posebno skrenuli pažnju na nove takse koje Komercijalna banka uvodi, a u pitanju su naknade za neosnovanu reklamaciju, kao i na pogrešno unet broj računa prilikom plaćanja.
Bojan Kostreš ponovo izabran za predsednika LSV – Vojvođani
Delegati 15. izbornog kongresa Lige socijaldemokrata Vojvodine (LSV) – Vojvođani potvrdili su, većinom glasova, drugi predsednički mandat Bojanu Kostrešu
On je na kongresu održanom u Novom Sadu pozvao na okupljanje svih bliskih organizacija, naročito onih u Vojvodini, kako bi Vojvođani dali doprinos stvaranju “opštedruštvenog pokreta za slobodu i demokratiju“, navode u saopštenju za medije.
“Pokrenuću inicijativu da se sve političke organizacije, nevladine organizacije i svi slobodoumni pojedinci u Vojvodini ujedine u jedan front, u jednu grupaciju, koja će ponuditi alternativu političkom režimu Aleksandra Vučića“, rekao je Kostreš.
Kostreš je ocenio je da je studentski pokret stekao veliko poverenje građana i da politički akteri treba da usklade stavove i delovanja sa studentima.
On je pozdravio inicijativu parlamentarne opozicije za okupljanje svih društvenih aktera i nastavak razgovora o prelaznoj vladi, kao načinu izlaska iz velike društvene krize.
Petnaesti redovni izborni Kongres LSV-Vojvođani započeo je odavanjem pošte žrtvama koje su stradale u Novog Sada 1. novembra prošle godine i u Kočanima u Severnoj Makedoniji prošle nedelje.
izvor : https://www.021.rs/story/Novi-Sad/Vesti/404885/Bojan-Kostres-ponovo-izabran-za-predsednika-LSV-Vojvodjani.html
Zahtevamo od ministra unutrašnjih poslova u ostavci Ivice Dačića, da pod hitno obavesti javnost o svim detaljama napada na stan osnovača Pokreta za decentralizaciju Srbije @drdraganmilic iz Niša.
Javnost je danas saznala da je nepoznata osoba pucala na Milićev stan u Nišu, ali samo pukom srećom niko nije povređen.
Zahtevamo da se istraga što pre okonča, a odgovorni kazne.Srbija ne sme postati balkanska Belorusija!
Žandarm koji je bio angažovan tokom protesta, a koji je ispričao za Danas da je tokom protesta bilo raspoređeno više topova, kaže da je jedan od njih stajao iza Narodne skupštine.
„Uređaj je bio montiran na haubi našeg vozila ‘Defender’ koga mi kolokvijalno zovemo „indijanac“. To je defender koji nema krov. Pored njega je bio ‘operater’ koji je zadužen za rukovanje ovim uređajem. Osim ovog vozila, levo od njega je bilo parkirano isto vozilo sa istim takvim uređajem. Objašnjeno nam je da će ovaj uređaj biti aktiviran ako bude bilo potrebe, kao i kako da se ponašamo ukoliko dođe do aktivacije“, priča žandarm za Danas.
Kaže da u tom trenutku nije bio jedini koji se nalazio pored ovog vozila, već da je tu bio čitav vod Žandarmerije.
„Vozilo je bilo sakriveno i nije moglo da se vidi od ograde kojom je Skupština opasana zbog građevinskih radova. Ovaj uređaj na kraju nije upotrebljen. Međutim, ovih uređaja je bilo više i bili su raspoređeni na različitim lokacijama. Rečeno nam je da postoje i mobilni uređaji koji nisu montirani na vozilima“, kaže žandarm.
On navodi da svaki odred Žandarmerije (Beograd, Novi Sad, Kraljevo, Niš) ima po dva ovakva uređaja i da se to uopšte do sada nije ni krilo od pripadnika Žandarmerije, ali da do sada nikada nisu izvoženi van baze, sve do protesta, prenosi Danas.
„Rečeno nam je i da je jedan uređaj postavljen u ili pored predsedništva, kao i da su traktori koji su parkirani oko Pionirskog parka, postavljeni upravo kako bi odbili udar topa ukoliko bi top bio upotrebljen, jer su u parku bili i naši ljudi“, kaže on.
Što se tiče događaja u Kralja Milana gde je, po izjavama mnogih upotrebljeno ovo oružje, on kaže da ne zna odakle je to moglo biti ispaljeno, jer se nalazio kod Skupštine.
Naš izvor nam je pre dva dana rekao i da su ta vozila u garažama kao i da će pokušati da ih slika.
„Nisam uspeo jer je ta garaža trenutno zaključana“, kaže žandarm.
On naglašava da je za ova vozila tog dana znao veliki broj pripadnika Žandarmerije.
Kostreš: Vučić od Srbije pravi balkansku Belorusiju
Predsednik Lige socijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani Bojan Kostreš osudio je privođenje predsednika Odbora za evropske integracije Skupštine Crne Gore i potpredsednika DPS-a, dr Ivana Vukovića od strane pripadnika BIA
“Takvim svojim postupkom režim Aleksandra Vučića je dodatno narušio odnose Srbije i Crne Gore i još jednom se potvrdio kao ključni faktor destabilizacije Zapadnog Balkana”, naveo je Kostreš u saopštenju.
On je ocenio i da je “protivzakonitim privođenjem” prof. Vukovića i njegovom deportacijom iz Srbije, odlazeći SNS režim pokazao “ogromnu paniku i spremnost na kriminalne i represivne mere” u cilju očuvanja vlasti.
“Pozivam Aleksandra Vučića da od Srbije ne pravi balkansku Belorusiju, jer mu nećemo dopustiti da bude srpski Lukašenko”, poručio je Kostreš.
Podsetio je da je Vuković kao profesor Fakulteta političkih nauka, tokom svog privatnog boravka u Beogradu, objavio na društvenim mrežama tri reči: uvek uz studente!
Predsednik Lige sodijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani Bojan Kostreš poručio je večeras da iskazi velikog broja građana, kao i video zapisi potvrđuju da se dogodio “napad države na svoje građane nedozvoljenim oružjem”
On je ocenio da su pretnje Aleksandra Vučića da će svi koji pomenu napad “zvučnim topom” u Beogradu odgovarati, kao i “skandalozna” najava Višeg javnog tužilaštva, da će otvoriti slučaj na ovu temu, samo još jedno zastrašivanje građana i jasan primer zloupotrebe tužilaštva u političke svrhe.
“Da bi postojalo ovo krivično delo kojim prete i zastrašuju, prvo se mora utvrditi da informacije o upotrebi ‘zvučnog topa’ nisu istinite”, rekao je Kostreš.
Poručio je građanima da se ne plaše i da zajedno nastavimo borbu protiv “koruptivne hobotnice SNS-a”.
Evropsko javno tužilaštvo na čijem čelu je Laura Koveši, nakon ranijih upita Nova.rs, saopštilo je za naš portal da zbog velikog interesa javnosti potvrđuju da je u toku istraga o mogućim zloupotrebama EU fondova vezanih za Železničku stanicu u Novom Sadu.
„Kako se ne bi ugrozio ishod ove istrage, nikakvi dalji detalji ne mogu biti objavljeni. EPPO mora odlučiti o izvršavanju svoje nadležnosti kada je počinjena prevara u vezi sa sredstvima EU-a dodeljenim zemljama izvan EU-a ili državama članicama koje ne učestvuju. S obzirom da je šteta za finansijske interese Unije sastavni deo krivičnog dela prevare, kada se ta šteta dogodi u Belgiji ili Luksemburgu (jer se odatle isplaćuju sredstva, gde se nalaze institucije EU-a), postoji nadležnost tih država članica, a time i nadležnost EPPO-a, nezavisno o tome gde se radnja dogodila, tj. na teritoriji treće zemlje)“, piše u dopisu iz Evropskog tužilaštva.
Ovu informaciju naknadno nam je u razgovoru za Nova.rs potvrdila i Tina Holevot, portparolka Evropskog javnog tužilaštva.
Podsećamo, u padu nadstrešnice u Novom Sadu poginulo je 15 ljudi, a među njima i dvoje dece. Više javno tužilaštvo podnelo je optužnicu protiv 13 osoba, među kojima je i bivši ministar Goran Vesić, ali ona do danas nije potvrđena. Zbog ovog slučaja, studenti su prvo izlazili na ulice na 15 minuta odajući počast poginulima, a nakon nasilja, počele su i studentske blokade. Razjašnjavanje ovog slučaja, u šta spada i objava kompletne dokumentacije o rekonstrukciji Železničke stanice, je jedan od studenstkih zahteva, koji još nije ispunjen.