Bum na tržištu nekretnina – zašto je kupcima prvog stana kvadrat sve manje dostupan
Niske kamate na kredite, visoke cene kirije, a za neke i utisak da zbog niskih kamata na štednju praktično moraju da plate da bi svoj novac držali u banci, uticali su na to da tržište nekretnina u Srbiji gotovo eksplodira ove godine
Bum na tržištu nekretnina – zašto je kupcima prvog stana kvadrat sve manje dostupan – Copyright Tanjug/Jaroslav Pap, profimedia, Unsplash
Niske kamate na kredite, visoke cene kirije, a za neke i utisak da zbog niskih kamata na štednju praktično moraju da plate da bi svoj novac držali u banci, uticali su na to da tržište nekretnina u Srbiji gotovo eksplodira ove godine. Oboreni su svi rekordi i kada je u pitanju broj prodatih nekretnina i količina novca kojim su plaćene. Neki su pazarili zbog potrebe, da bi imali svoj krov nad glavom, ali je sve veći procenat i onih koji investiraju u nekretnine, jer praktično nemaju u šta drugo, ali i zbog toga što takvo investiranje predstavlja sigurno ulaganje.
Analitičari kažu da su baš zbog onih koji investiraju u kupovinu stanova kvadrati sve manje dostupni ljudima koji žele da se skuće. Napominju da je nagla potražnja za stanovima još više zatvorila tržište za “obične ljude” – one koji pokušavaju da dođu do prvog stana, jer su astronomske cene kvadrata za njih postale gotovo nedostižne.
Od početka godine u Srbiji su prodate nekretnine u vrednosti od oko 5,5 milijardi evra, što je za milijardu više nego lane i za 1,8 milijardi evra više nego tokom cele 2018. godine. Maja Radović iz Republičkog geodetskog zavoda, je za Euronews Srbija izjavila da ti podaci oslikavaju da bi obim novčanih sredstava mogao dostići rekord od šest milijardi evra do kraja godine, jer se procenjuje da će u četvrtom kvartalu najverovarnije biti više kupoprodaja nego u drugom i trećem.
U prvih 11 meseci, sklopljen je 125.281 kupoprodajni ugovor, od čega oko 30.000 u prvom kvartalu i po 35.000 u drugom i trećem, dok će podaci za poslednji kvartal biti poznati za nekoliko dana.
“Oko 30 odsto stanova se kupuje iz kreditnih sredstava, dok se 99 odsto zemljišta plaća gotovinom. Stanovi sa oko 28 odsto učestvuju u broju prodaja, ali kada je u pitanju novčana vrednost prodatih nepokretnosti oni su zastupljeni sa 50 odsto”, rekla je Radovićeva.
Stručnjaci upozoravaju da je ovo tržište pogodno za “pranje para”, dok procenitelji i agenti za nekretnine smatraju da u prometu preko agencija nema prostora za veliki upliv iz nelegalnih tokova. Agenti za nekretnine kažu da se tek svaki treći stan kupuje da bi se u njemu živelo, dok se procenjuje da oko 70 odsto kupaca ustvari ulagači u nekretnine. Među njima, kako navode, ima i onih koje konsultanti za ulaganje u nepokretnosti nazivaju “špekulantima”.
Direktor za savetovanje i procene u kompaniji CBRE Nebojša Nešovanović kaže da se ranije mnogo više dešavalo da ljudi kupuju stanove u sivoj gradnji, pa da ih kasnije prodaju po višim cenama i da od toga zarađuju, ali da ih ima i sada. To je, međutim, samo jedan vid ulaganja koji doprinosi rastu cena kvadrata.
Postoje dve vrste kupaca nekretnina, a to su oni kojima je stan potreba za život, dok drugi u kupovini nekretnine vide priliku za investiranje i posmatraju to kao finansijski instrument. To je značajan deo tržišta trenutno, jer su cene u poslednje dve decenije izuzetno stabilne sa projekcijom da će i u budućnosti rasti”, objašnjava Nešovanović.
On kaže da se za gotovinu uglavnom kupuje novogradnja, a među kupcima osim biznismena ima i naših ljudi koji su novac zaradili u inostranstvu i žele da investiraju ovde.
“Novih stanova nema dovoljno i ljudi koji žele da kupe stan za život, praktično ne mogu da stignu do njih zbog ljudi koji su na tom tržištu samo investitori. Zato nam je potrebno mnogo više stanova, ali i alternativa za plasiranje kapitala”, tvrdi Nešovanović.
On ukazuje na hroničan nedostatak stanova u glavnom gradu i napominje da nam je potreban novi Novi Beograd, koji će zadovoljiti potrebe čoveka 21. veka. Napominje da bi i nova mera Vlade Srbije, koja je najavljena sa povlasticama za majke koje dobiju decu tokom sledeće godine, mogla da poveća tražnju za stanovima, a time i da dodatno digne cene.
“Sjajna je ideja da se poveća kupovna moć stanovnika, ali je potrebno da se pre toga poveća broj stanova na tržištu. U ovoj situaciji nećemo mnogo uraditi, jer bi za one koji ne spadaju u grupu koja će dobiti povlastice, stan mogao biti još manje dostupan, zbog skoka cena”, smatra Nešovanović.
Prošle godine izgrađeno 25.326 stanova
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prošle godine je završena izgradnja 25.326 stanova, što je za oko 7.500 više nego 2011. kada je usledio drastičan pad, toliki da je 2005. izgrađeno jedva 10.000 stanova. Od tada stambena izgradnja beleži konstantan rast, ali je on očigledno nedovoljan da zadvolji potražnju na tržištu.
Prosečna cena kvadrata u novogradnji u Beogradu je u trećem kvartalu je bila 2.080 evra. To je za oko 250 evra više u odnosu na isti period lane. Poskupeli su i kvadrati stanova u starim zgradama i prosečno je za kvadrat u prestonici bilo potrebno izdvojiti 1.545 evra, dok je prošle godine kvadrat u proseku koštao 1.371 evro. U odnosu na 2019. godinu ta razlika je još veća i iznosi čak 470 evra po kvadratu za novogradnju, u kojoj je prosečan kvadrat koštao 1.610 evra i oko 250 za staru gradnju, jer je kvadrat tada bio oko 1.290 evra.
Predsednik stručnog saveta Klastera nekretnina Milić Đoković ističe da je tržište “jako živahno” i da se proda sve što se pojavi u ponudi. On kaže da raste potražnja za stanovima svih struktura i različitog kvaliteta.
“Periferija postaje atraktivna za kupovinu prvog stana čija je cena kvadrata od 1.200 do 1.400 evra, dok druga vrsta klijenata traži stanove u centru grada gde je cena od 3.000 do 4.000 evra. Što se tiče prodaje, nikad bolje nije bilo. Euribor je u istorijskom minusu i krediti su jeftini, jer je prosečna kamata oko 2,6 odsto, ali je zato kvadrat skup, jer ne može da bude i jedno i drugo”, rekao je Đoković.
On je istakao da se prometuju uknjiženi stanovi, a da bi rešenje za visoke cene i nedovoljnu ponudu moglo da bude ubrzanje postupka legalizacije.
“Već dve godine nisu u prometu stanovi koji su u postupku ozakonjenja, a pretpostavka je da ih samo u Beogradu ima više od 200.000. To bi značajno uticalo na ponudu i cenu kvadrata na tržištu, naročito za stanove u rasponu od 50.000 do 60.000 evra. Trenutno je tendencija poskupljenja svega – od materijala, gradnje, majstora, samog kvadrata, tako da realno dobit investitora ostaje na istom nivou, a ulazna stavka na sve se povećava”, objašnjava Milić Đoković.
Nešovanović, međutim, smatra da ne bi bilo dobro da se dozvoli promet nelegalnih objekata, jer bi to ohrabrilo “divlju gradnju”.
“To bi povećalo ponudu, ali ipak to nije pravi put da se ide dalje. Država bi trebalo da razmotri kako dodatno da ojača tržište kapitala kako bi ljudi dobili priliku da investiraju višak novca u nešto drugo. Da novac sklonimo na tržište kapitala, a ne da bude zazidan u ciglu i malter”, ističe Nešovanović.
Trend rasta na tržištu nekretnina nije karakterističan samo za Srbiju. Prema analizi koju je napravio Financial Times, od 40 država OECD-a, u samo njih tri tokom prvog tromesečja nije zabeležen rast cena nekretnina.
Gotovo isti razlozi kao i u našoj zemlji, među kojima se ističu niske kamate na kredite, podstakli su skoro svakog drugog Nemca da kupi kuću ili stan. Kako piše Rojters, Frankfurt je po naduvanom “balonu cena” nekretnina u 2021. pobedio Hong Kong, Toronto i Njujork, a obližnji Minhen je takođe blizu vrha.
Pre 15 godina, manje od 42 odsto Nemaca je posedovalo nekretninu, ali se taj procenat tokom finansijske krize popeo na skoro 47 odsto u 2018. Zaduživanje radi kupovine imovine ubrzalo se tokom pandemije, pokazuju najnoviji podaci nemačke Bundesbanke. Stambeni krediti su lane dostigli 1,45 biliona evra, otprilike šest odsto više nego 2019, a podaci za ovu godinu pokazuju da je ovo zaduživanje nastavilo da raste.
Otplaćujemo 140.000 stambenih kredita
Građani Srbije su od početka godine podigli stambene kredite u vrednosti od 74 milijarde dinara, odnosno oko 630 miliona evra, što u ukupnom nivou pozajmica u svim bankama čini više od 40 odsto.
U Udruženju banaka Srbije (UBS) i Narodnoj banci Srbije (NBS) takav trend objašnjavaju sve većim brojem izgrađenih stanova, smanjenjem učešća za kupovinu nepokretnosti, kao i upola manjim kamatama u odnosu na period pre deset godina. Krajem septembra preostali dug po stambenim kreditima bio je oko 532 milijarde dinara, što je za 16,2 odsto više u odnosu na isti period lane. Prema podacima UBS, ukupan broj stambenih kredita premašio je 140.000.
Protest pod nazivom „Stop seči šuma“ koji je ispred informativnog centra Nacionalnog parka Fruška gora na Iriškom vencu počeo u podne, završen je jer je policija prekinula šetnju
Nakon govora i navedenih osam zahteva, građani su krenuli u protestnu šetnju. Posle nekoliko stotina metara, policija ih je zaustavila kako ne bi blokirali put. Insistirali su na tome da prekinu sa šetnjom.
Oni su se potom vratili na prvobitnu lokaciju, gde je protest i završen.
Građani su nosili veliki transparent „Secite korupciju i kriminal, a ne šume“ i više manjih.
Protest je organizovao Pokret Odbranimo šume Fruške gore zbog kulminacije planske seče na području Nacionalnog parka.
Kako je ranije za 021.rs rekla Dragana Arsić iz ovog pokreta, situacija je prevršila meru nakon nedavnih superćelijskih oluja.
„Drveće u Nacionalnom parku je takođe stradalo od ovih vetroloma i to definitivno iz razloga što su prekomernim sečama poremećeni ti šumski sklopovi. Takve šume kada su poremećeni sklopovi su neotporne na jake vetrove. I pored toga što imamo ogromnu štetu u šumama, što je upravljač javno i rekao da će trebati 10 godina da se obnove te šume, oni su nastavili plansku seču redovno kao da ništa nije bilo. Mi smo naivno očekivali da će oni ipak izaći sa nekim stavom da će obustaviti sve planske seče dok se ne urade sanacioni planovi i izmene dosadašnji planovi upravljanja šumama, baš iz razloga što su nastale velike štete nakon vetroloma“, navela je Arsić.
Na protestu su zatražili da se donese odluka o moratorijumu na seču šuma u Nacionalnom parku, ali i u celoj Vojvodini. Takođe, zahtevali su da se za vreme moratorijuma uradi potpuna sanacija šuma.
U svojim zahtevima nisu zaboravili ni Srpsku pravoslavnu crkvu.
„Oni su dobili restitucijom šume, sad vidimo da im šume ne trebaju. Oni ih prodaju tajkunima, finansijski moćnim ljudima. Tako da ćemo i tu tražiti da Vlada donese uredbu o zabrani prodaje prirodnih dobara koje su im vraćene restitucijom, jer prosto zašto su tražili da im se vrate ako ih sad prodaju“, pita se Arsić.
Istakla je da su ogorčeni i na novi Zakon o upravljanju privrednim društvima, a da njihove primedbe nisu usvojene.
„Mi smo tražili da nacionalni parkovi ne budu akcionarska društva, već državne ustanove, da u upravnom odboru sede i predstavnici države, stručnih organizacija, nevladinog sektora i lokalne zajednice. To je taj model upravljanja koji recimo imamo u nacionalnom parku Triglav u Sloveniji“, dodala je ona.
Inače, kako je 021.rs ranije pisao, olujno nevreme koje je pogodilo Vojvodinu ovog leta nanelo je ogromnu štetu drveću na Fruškoj gori.
JPNP „Fruška gora“ je pregovaračkim postupkom bez objavljivanja javnog poziva sklopilo okvirne sporazume sa privrednim subjektima za seču i izvlačenje drvnih sortimenata nakon olujnog nevremena.
Vrednost ovih ugovora je 115 miliona dinara. U javnom preduzeću su naveli da će, kada stabla budu posečena, obeležena i izvučena na šumska stovarišta, biti prodata.
Dodali su da će se prihod od prodaje upotrebiti za ponovno pošumljavanje, popunjavanje i podsađivanje oštećenih površina na Fruškoj gori.
“Septembar je poseban za preživljavanje”: Mogu li udžbenici u Srbiji biti besplatni za sve učenike
Roditelji beogradskih đaka ove godine nisu plaćali knjige, već je kupovinu udžbenika za sve osnovce i srednjoškolce finansirao Grad. Odluka Beograda pokrenula je lavinu – treba li udžbenici da budu besplatni za sve đake u Srbiji?
Porodica Nokić iz Novog Pazara samo je jedna od mnogih u Srbiji kojima septembar finansijski ne pada lako, jer imaju tri đaka. Samo za njihove udžbenike potrebno je izdvojiti više od 40.000 dinara. Besplatne, kažu, bile bi veliko olakšanje za njihov budžet, ali kao zamenu za to pristaju i na polovne. Međutim, i tu nailaze na problem.
Za roditelje koji imaju decu školskog uzrasta septembar predstavlja ozbiljan udar na kućni budžert. Nisu tu samo udžbenici već i rančevi, pribor, odeća, obuća. Nokići kažu da je obrazovanje važno i da se sa tim ne može kalkulisati, ali iako su oba roditelja zaposlena namet od preko jednog minimalca u jednom mesecu stvara teret.
“Svakako da utiče na budžet svih roditelja. Recimo, za udžbenike dva školarca treba čovek da izdvoji jedan minimalac. To utiče na budžet. Ako imate prihod od 300 evra, a imate tri đaka… Udžbenici za dvoje dece su 40.000 dinara, treće dete dobija besplatno od države. Ali tu su i sveske, pribor”, priča Euronews Srbija Elma Nokić.
Evropska nedelja mobilnosti 2023. u Srbiji nije samo proslava naših dostignuća u mobilnosti, već i odraz naše posvećenosti održivoj budućnosti, izjavio je danas šef Delegacije Evropske unije (EU) u Srbiji Emanuele Žiofre u Limanskom parku, u Novom Sadu, povodom biciklističke vožnje koja je organizovana u okviru obeležavanja Dana bez automobila
„Borba protiv klimatskih promena određuje kako ćemo živeti u budućnosti, kako ćemo se kretati i moramo da se upoznamo sa alternativnim načinima kretanja poput javnog transporta, autobusa, vozova, bicikala. Klimatske promene su veliki izazov za čovečanstvo. Svaki građanin ima odgovoronost da doprinese smanjenju emisija“, rekao je Žiofre, navodi se u saopštenju.
On je istakao da time doprinosimo i borbi protiv klimatskih promena, ali i poboljšanju kvaliteta vazduha koji dišemo.
Povodom Evropske nedelje mobilnosti, čiji je cilj promovisanje alternativnih načina kretanja zarad očuvanja životne sredine, Žiofre je istakao da su kroz različite projekte koje finansira EU postojale mogućnosti za implementaciju najsavremenije tehnologije i najbolje prakse u upravljanju životnom sredinom.
„Ti projekti su dotakli sve aspekte naše zelene agende, od poboljšanja kvaliteta vode do poboljšanja upravljanja otpadom i očuvanja biodiverziteta. Finansijska i tehnička pomoć Evropske unije je bila ključna za ubrzanje našeg putovanja ka zelenijoj Srbiji“, istakao je Žiofre.
Zamenik gradonačelnika Novog Sada Igor Crnobarac rekao je da godinama uspešno rade na tome da grad bude prepoznatljiv i funkcionalan kao biciklistički grad.
„Kontinuirano ulažemo sredstva u proširenje mreže biciklističkog saobraćaja, koja se u Novom Sadu prostire u dužini od preko 100 kilometara, i razvijamo mrežu biciklističkih staza koje povezuju naseljena mesta na teritoriji Grada, čime doprinosimo i razvoju cikloturizma“, kazao je Crnobarac.
Predsednik Novosadske biciklističke inicijative Marko Mazalica rekao je da je „Kritična masa“ događaj kojim žele da pozovu građane da voze bicikl i pokažu da je on odlično prevozno sredstvo.
Skupština Zrenjanina: Šta je s nerealizovanim projektima, kad stiže pijaća voda
Odbornici Lige socijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani na današnjoj sednici Skupštine grada pokrenuli su dvadesetak tema koje su od značaja za život Zrenjaninki i Zrenjaninaca. Kao i do sada, lokalna vlast je ostala gluva na ove teme kao što je već 11 godina gluva na probleme običnih ljudi
Kako je saopšteno, odbornici Bojana Begović, Dejan Čapo, Aleksandar Marton i Nataša Lalić su postavili pitanja o tome šta se dešava sa započetim, a nerealizovanim projektima, rokovi ističu, projekti se ne završavaju, a gradska imovina propada.
Zatražili su informaciju o tome kada će građani Zrenjanina dobiti zdravu pijaću vodu.
„U aprilu je istekao rok koji je premijerka Brnabić zacrtala kao rok za dobijanje tehnički ispravne vode, a ovih dana ističe i rok kada je trebalo da bude završena fabrika vode. Vidimo da rezultata nema, a Zrenjaninci nemaju nikakve informacije o tome šta se dešava“, poručeno je na sednici.
Takođe, radovi na poslednjoj deonici obilaznice najavljeni za proleće, nisu započeti. Građani se javljaju i žale da su gužve u saobraćaju nehumane, a stvaraju se velikim delom zato što nema obilaznice oko grada, pa se teretni saobraćaj odvija u gradskim ulicama. Ni najavljeni auto-put Novi Sad – Zrenjanin – Beograd nije još započet, a očigledno se još uvek ne zna ni trasa, budući da je menjana u junu mesecu. Odbornici LSV – Vojvođani su zatražili zvaničnu informaciju o ovim važnim infrastrukturnim projektima za naš grad.
Odbornik Dejan Čapo je postavio pitanje o tome koje aktivnosti je lokalna samouprava preduzela u cilju poboljšanja standarda građana, budući da su plate u Zrenjaninu niže i od pokrajinskog i od republičkog nivoa.
Odbornici su, osim kritika aktuelnoj vlasti, uputili i konstruktivne predloge za rešavanje alarmantnih problema sa kojima se naš grad suočava. Predložili su formiranje radne grupe za poboljšanje položaja mladih, radnog tela da se ljudima u selima obezbedi adekvatna zdravstvena zaštita, kao i radne grupe za poboljšanje uslova i kvaliteta života u selima na teritoriji grada Zrenjanina. Predložena je i Izmena Odluke o mesnim zajednicama grada Zrenjanina kojom bi se izvršila modifikacija finansiranja mesnih zajednica tako da se polovina prikupljenih sredstava vraća mesnim zajednicama.
Vladajuća većina nije udostojila odgovora na važna pitanja niti predstavnike građana u Skupštini grada kao ni same građane i građanke, čime se, ocenjuju, nastavlja „11 godina dug bahati i ignorantski odnos“ po kom je poznata.
Protest u Zrenjaninu: Posle odlaska sa vlasti Vućićeve ekipe, obrazovanje mora imati najviši prioritet
Oko 200 građana Zrenjanina okupilo se večeras na 19. po redu protestu protiv nasilja.
Kao i svakog petka do sada, građani su izrazili nezadovoljstvo politikom režima Aleksandra Vučića, koji promoviše nasilje i netoleranciju.
Okupljenima su se večeras obratili profesorka Olgica Rakić i profesor Saša Ljevar.
Rakićeva je na početku izlaganja sa prisutnima podelila razočaranje činjenicom da se u našoj prosveti kreira simulacija obrazovanju. – U situaciji kada je obrazovanje kod nas postalo irelevantno, onda i ne čudi veoma mali broj nastavnika, dece i roditelja koji bi se borili za bolji status prosvete – istakla je profesorka Rakić. Ozbiljna država, a to može biti samo ona bez ove vlasti, mora obrazovanje shvatiti kao pitanje od najbitnijeg dugoročnog značaja. – Nama je i u društvu i u prosveti potreban svojevrstan “pokret otpora”, jer samo tako ćemo popraviti sadašnju katastrofalnu situaciju-zaključila je profesorka Olgica Rakić. Profesor Ljevar je u ime učesnika u protestu uputio podršku profesorima VI beogradske Gimnazije koji su već mesecima u štrajku a danas su najavili i početak štrajka glađu. – Kada prosvetni radnici moraju da štrajku glađu da bi se izborili za svoja prava, to je onda velika sramota i društva i države – istakao je Ljevar.
„Dodatni udar na kućni budžet potrošača“: Šta stručnjaci kažu o novom poskupljenju gasa od 1. novembra?
Razloge za najnovije poskupljenje gasa u Srbiji od 1. novembra ne treba tražiti u tržišnim uslovima već ih je nužno gledati kao posledicu kreditnog aranžmana koji je Vlada postigla sa Međunarodnim monetarnim fondom a ono što je pouzdano je da će ta korekcija predstavljati dodatni udar na kućni budžet potrošača u uslovima ekonomske krize, smatra domaća stručna javnost
Podsećanja radi, Agencija za energetiku Republike Srbije odobriila je zahtev Javnog preduzeća “Srbijagas” da gas poskupi za 10 odsto od 1.novembra ove godine.
Nakon te odluke prosečna cena prirodnog gasa za sve kupce koji imaju pravo na javno snabdevanje po regulisanim cenama iznosiće 4,54 dinara po kilovat satu bez poreza i taksi, odnosno 5,02 dinara po kilovat satu sa porezima i taksama.
S obzirom na to da je Srbija prošle godine sklopila povoljan dugoročni ugovor o snabdevanju ruskim gasom koji našoj zemlji omogućava veoma nisku cenu “plavog energenta” iz Rusije u iznosu od 310 do 408 dolara za 1.000 kubnih metara gasa, a da nadležni tvrde da su formirane dovoljne rezerve gasa u podzemnom skladištu Banatski dvor (286 miliona kubnih metara) i skladištnim kapacitetima koje iznajmljujemo u Mađarskoj (200 miliona kubnih metara) postavlja se pitanje da li je, treće po redu poskupljenje “plavog energenta” za potrošače u Srbiji od početka godine, zaista bilo potrebno ili je isključivo posledica aranžmana sa MMF-om, kako bi u budžetu bilo dovoljno sredstava za redovnu otplatu odobrenih kredita.
Eksperti ističu da su nadležni, kada su donosili odluku o poskupljenju “plavog energenta” bili rukovođeni ispunjavanjem zahteva MMF-a po pitanju vraćanja kredita a ne parametrima vezanim za kretanja na tržištu.
Srbija naime ima dugoročan ugovor o uvozu ruskog gasa u iznosu od 2,2 milijarde kubnih metara po cenama među najnižim koje nudi Moskva. Preostalih 800 miliona kubnih metara potrebnih za redovno snabdevanje potrošača u našoj zemlji Srbijagas ruskom državnom gigantu Gaspromu plaća oko 790 do 800 dolara za 1.000 kubnih metara gasa.
Ta cena je znatno veća od one dogovorene dugoročnim ugovorom ali sa druge strane opet manja od tržišne cene “plavog energenta” na evropskim berzama.
Predsednik Pokreta za zaštiitu potrošača Srbije Petar Bogosavljević kaže za Danas da su se nadležni odlučili na povećanje cene gasa isključivo zbog postignutog aranžmana sa MMF-om i da ne postoje ekonomski razlozi za korekciju.
– Poznato je da MMF traži da se u etapama podižu cene gasa i struje u Srbiji kako bi se obezbedila popuna budžeta, odnosno kako bi se omogućio redovan priliv sredstava iz kojih će se podmirivati dodeljeni krediti. Dakle, do poskupljenja nije došlo zbog ekonomske potreba za tim već kako bi se uvažila dinamika korekcije cena energenata u Srbiji koju zahteva MMF. Tako se teret inflatornog udara prebacuje na potrošače. Sasvim je sigurno da će poskupeti i struja što će u velikoj meri uticati na pogoršanje životnog standarda građana u uslovima ekomske krize. Na taj način će, u iznosu od čak dve trećine, biti anulirani efekti povećanja minimalne zarade, penzija i smanjenja cena određenih životnih namirnica – naglašava naš sagovornik koji dodaje da će veće cene energenata u velikoj meri otežati egzistenciju potrošača.
Ekspert za energetiku Velimir Gavrilović kaže za Danas da će povećanje cene gasa za domaćinstva svakako povećati troškove života kao i da bi u narednom periodu trebalo očekivati i donošenje odluke o korekciji cena za privredu.
– Bojim se, a voleo bih da grešim, da će za privredu povećanje cene gasa biti u većem procentu od deset odsto što će dovesti do toga da zbog većih troškova vlasnici tih preduzeća podignu cene svojih proizvoda. Srbijagas ima povoljniju cenu ruskog gasa po osnovu dugoročnog ugovora a da li će cena za domaćinstva nakon poskupljenja 1.novembra biti dovoljna za poslovanje preduzeća zavisiće od toga po kojoj će ceni kupovati gas od Gasproma za količine koje nisu predviđene ugovorom. Te cene će opet biti niže od berzanskih. U konkretnom slučaju, kada je reč o korekciji cene za domaćinstva, jasno je da je ona, u prvom redu, bila motivisana obavezama preuzetim prema MMF-u vezanim za otplatu kredita – navodi naš sagovornik.
Podsećanja radi, gas je prvi put ove godine poskupeo, 1. januara kada je njegova cena za domaćinstva i male potrošače porasla za oko 11 odsto. Druga korekcija cene nastupila je 1.maja kada je “plavi energent” poskupeo za 10 odsto.