Connect with us

SLOBODNA VOJVODINA

Brojne javne ličnosti potpisale „Apel za sekularnu državu“: „SPC je izvor najkonzervativnijeg mračnjaštva“

SPC karakterišu brojni ispadi kao što su dodeljivanja odlikovanja diktatorima, ratnim zločincima i biznismenima sumnjivih biografija, prikrivanje pedofilije u svojim redovima, kao i enormno bogaćenjem

Published

on

Nedopustivo je da takva organizacija danas u Srbiji određuje sadržaje školskih programa i udžbenika. Time se negira nauka, šire teorije zavere i mitomanija, a čitave generacije vaspitavaju u duhu najkonzervativnijeg mračnjaštva, nesposobne da žive u modernom svetu i idu u korak sa svojim okruženjem – piše u „Apelu za sekularnu državu“, koji je do sada potpisaon veliki broj javnih ličnosti.

Kako se dodaje, poslednjih decenija na delu je značajno narušavanje principa sekularnosti, iako Ustav definiše Srbiju kao sekularnu državu.

– U članu 11 Ustava stoji: „Republika Srbija je svetovna država. Crkve i verske zajednice su odvojene od države. Nijedna religija ne može se uspostaviti kao državna ili obavezna.” Politizacija religije i SPC kao organizacije (klerikalizam) nameće obrasce homogenizacije identiteta u etno-konfesionalnim okvirima. Uvođenje veronauke u državne škole, političko delovanje crkve i crkvenih lica, ogroman uticaj na državnu politiku, velike novčane donacije koje  država neopravdano i netransparentno daje verskim organizacijama (naročito SPC-u), oslobađanje od čitavog niza poreza, sudski procesi u kojima su okrivljeni sveštenici a vode se na sporan način  i zastarevaju, školske, gradske i vojne slave, način funkcionisanja Bogoslovskog fakulteta u okviru Univerziteta u Beogradu – samo su neki od primera grubog narušavanja sekularnog karaktera države Srbije – ističe se u „Apelu za sekulanu državu“.

Aktuelna  vlast, napominje se, kao i prethodna, u 21. veku omogućila je SPC da uspostavi monopol na to šta su moral, nacionalni interesi, vrednosti i identitet srpskog naroda…

– Taj monopol ogleda se i u sve većem uništavanju tekovina građanskog društva i elementarnih civilizacijskih kriterijuma. Građansko društvo je, po definiciji, zasnovano na uvažavanju različitih interesa njegovih građana i na konceptu tolerancije. Sekularnost je uslov opstanka takvog koncepta društva. Bez obzira da li deluje samostalno ili (neretko) kao servis vlasti, SPC jača svoju izrazito netolerantnu poziciju i nelegitimne uticaje daleko izvan verske sfere. Bez svođenja uticaja SPC u ustavne okvire i  ograničavanja njene političke moći, pre svega, u realizaciji tzv. srpskog sveta, nema pomaka u razvoju i modernizaciji našeg društva. Delovanjem vlasti i SPC stvorena je pseudo-sekularnu država, kojoj je glavni cilj svesrpsko ujedinjenje – ističe u Apelu.

Prema rečima autora ovog Apela, Građanskog demokratskog foruma, Helsinškog odbora za ljudska prava i Saveza antifašista Srbije, najnoviji primer je pritisak SPC da se otkaže mirna šetnja u okviru Europrajda.

– Sinhronizovano delovanje sa desničarskim snagama, uz opsesivnu fascinaciju Rusijom, još je jedna u nizu predstava koje imaju za cilj da se osujeti svaki korak ka društvu ravnopravnih građanki i građana, u kome će se poštovati ljudska prava i širiti horizonti slobode. O tome svedoči i nedavna izjava vladike SPC Nikanora koja je predstavljala otvoren poziv na nasilje. Od ove izjave niko se nije ogradio u SPC, niti je sudska vlast pokrenula postupak utvrđivanja pravne odgovornosti za pomenutu izjavu – kaže se, između ostalog, u Apelu za sekularnu državu.

Mi, dolepotpisani građanke i građani Srbije, piše dalje, zahtevamo da se poštuje Ustav Republike Srbije i principi sekularnosti, kako bi se obezbedile pretpostavke za pravnu državu i njeno članstvo u EU.

– Pozivamo institucije, društvo i građane da se suprotstave sve opsežnijoj klerikalizaciji Srbije. Nijedan pojedinac, grupa, pa ni verska zajednica ne može biti iznad Ustava. Nijedno osnovno ljudsko pravo se ne može ograničiti voluntarističkim represivnim merama države. Kao prvi korak u odbrani sekularnih vrednosti, zahtevamo od Vlade Srbije da donese uredbu o ukidanju veronauke u državnim školama. SPC kao izrazito netolerantna, grubo antidemokratska i ekstremno isključiva ne može i ne sme da vaspitava našu decu. Bolje društvo počinje strogim odvajanjem crkve i religije od nauke i države – zaključuje se u tekstu „Apela za sekularnu državu“.

Potpisnici:

Zoran Vuletić, Građanski demokratski forum, Beograd
Aleksandar Kraus, Savez antifašista Srbije, Beograd
Žarko Korać, psiholog, Beograd
Filip David, književnik, Beograd
Sonja Biserko, Helsinški odbor za ljudska prava, Beograd
Aleksandar Bošković, redovni profesor Univerziteta u Beogradu
dr Aleksandra Bosnić Đurić, kulturološkinja, Novi Sad
Branka Mihajlović, novinarka, Beograd
Latinka Perović, istoričarka, Beograd
Svetislav Basara, književnik, Beograd
Milivoj Bešlin, istoričar, Novi Sad / Beograd
Dinko Gruhonjić, profesor Univerziteta u Novom Sadu i novinar
Aleksandar R. Miletić, istoričar, Centar za istorijske studije i dijalog, Beograd

Petar Žarković, istoričar, Beograd
prof. dr. Mehmed Slezović, slikar i teoretičar umetnosti, Novi Pazar
Nikola Samardžić, profesor univerziteta, Beograd
Dubravka Stojanović, istoričarka, Beograd
Pavel Domonji, politikolog, Stara Pazova
Srđan Milošević, istoričar i pravnik, Beograd
Vuk Ćuk, savremeni umetnik, docent FPU, Beograd
Katarina Đorić, master inženjer arhitekture, Beograd
Žarko Davinić, urednik, Beograd
Marko Čeperković, MSc & MA političkih nauka, Cirih
Vesna Pešić, sociološkinja, Beograd
Marija Draškić, profesorka Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu
Boško Jakšić, novinar, Beograd
Slobodan Dakić, novinar, Kovin
prof. dr Rada Trajković, Beograd
Duško Radosavljević, Savez antifašista Vojvodine

Jelena Krstić, Helsinški odbor za ljudska prava, Beograd
Dragan Rakić, pensioner KLM, Pariz
Boris Varga, politikolog i novinar, Novi Sad
Nedim Sejdinović, novinar, Novi Sad
Tomislav Marković, novinar i pisac, Beograd
Izabela Kisić, Helsinški odbor za ljudska prava, Beograd
Srećko Đukić, ambasador u penziji, Beograd
prof. dr Miroslav Ilić, Novi Sad
Bojan Tončić, novinar, Beograd
Dragan Banjac, novinar, urednik Portala Forum, Beograd
doc. dr Radivoje Jovović, Novi Sad
Aleksandar Obradović, direktor Philopolitics, Beograd
Ljiljana Spasić, građanska aktivistkinja, Pančevo

Branka Dragović Savić, novinarka, Novi Sad
Aleksandra Tomanić, građanska aktivistkinja, Beograd
Miloš Katić, ekonomista, Novi Sad
Aleksandar Olenik, advokat, Beograd
Olivera Radovanović, građanska aktivistkinja, Novi Sad
Uglješa Belić, istoričar, Novi Sad
Aida Ćorović, istoričarka umetnosti i aktivistkinja, Beograd
Tvrtko Savić, direktor Ticha, Beograd
Milan Jovanović, novinar, Beograd
Tanja Petovar, advokatkinja, Beograd
Nenad Čanak, političar, Novi Sad
Dragan Bursać, novinar, Banja Luka
Vlatko Sekulović, advokat, Beograd
Darko Šper, novinar, Novi Sad
Smiljana Milinkov, profesorka, Novi Sad

Vladimir Đurić, generalni sekretar Vojvođanskog kluba, Novi Sad
Jelena Kleut, komunikološkinja, Novi Sad
Aleksandar Sekulović, društveno-politički aktivista, podpredsednik SAFS, Beograd
Natasa Mićić, advokatkinja, Užice
Miodrag Mićić, dipl.ing. elektrotehnike, Užice
Zoran Plećević, dipl.ing. građevine, Užice
Judita Popović, advokatkinja, Zrenjanin
Staša Zajević, Žene u crnom, Beograd
Marijana Savić, direktorka, NVO Atina, Beograd
Anđelija Vučurević, lični pratilac deteta sa smetnjama u razvoju, Novi Sad

Rade Radovanović, novinar i pisac, Beograd
Aleksandar Odžić, predsednik Vojvođanske partije, Novi Sad
prof. dr Lazar Lazić, predsednik Vojvođanskog kluba, Novi Sad
Brankica Drašković, novinarka, Novi Sad
Dragana Prodanović, Novi Sad
Nikola Krstić, novinar, Beograd
Lula Mikijelj, filmska radnica, Beograd
Milica Đikanovic, studentkinja, Užice
Luka Vujović, student, Užice
Radoslav Mćić, grafički inženjer, Užice
Luka Jovanović, advokat, Beograd
Jovan Kovačić, predsednik EWB, Beograd
Gordana Perunović Fijat, novinar, Kikinda
Slobodan Beljanski, advokat, Novi Sad

Nenad Prokić, dramski pisac
Stefan Gužvica, istoričar, Beograd
Una Blagojević, istoričarka, Budimpešta
Aleksa Alpa Milenković, inženjer, Beograd
Srđan Šušnica, kulturolog i diplomirani pravnik, Banja Luka
Slobodan Sadžakov, filozof, profesor Univerziteta, Novi Sad
Balša Božović, Regionalna akademija za razvoj demokratije, Novi Sad
Aleksandra Jerkov, Regionalna akademija za razvoj demokratije, Novi Sad
Pavle Radić, kolumnista, Novi Sad
Milovan Pisarri, istoričar, Beograd
Marko Božić, Pravni fakultet Univerziteta Union, Beograd
Tatjana Tabački, direktorka Skaske, Zrenjanin

Olga Manojlović Pintar, istoričarka, Beograd
Aleksandar Odžić, poslanik u Skupštini Vojvodine, Novi Sad
Ivana Jakovljev, psihološkinja, Novi Sad
prof. dr Ivan Obradović, Beograd
Mila Jurić, bibliotekarka u penziji, Beograd
Saša Ilić, pisac, Beograd
Miloš Ćirić, politikolog, Beograd
Živan Berisavljević, ambasador u penziji, Novi Sad
Dragoslava Barzut, književnica i aktivistkinja, Beograd
Ema Štefanac, master obrazovnih politika i aktivistkinja, Sremska Mitrovica
Ksenija Nikić, istoričarka i aktivistkinja, Beograd
Teodora Zahirović, politikološkinja i aktivistkinja, Beograd
Ivana Teofilović, politikološkinja i aktivistkinja, Beograd
Katarina Đukić, pravnica i aktivistkinja, Beograd
Marko Miladinović, politikolog i aktivista, Golubac

Ljiljana Palibrk, pravnica, Kragujevac
Vera Vasić, profesorka u penziji, Novi Sad
Strahinja Stepanov, profesor srpskog jezika, Novi Sad
prof. dr Boris Kršev, univerzitetski profesor, Novi Sad
Fahri Musliu, novinar, Prizren
Jovan Komšić, profesor, Novi Sad
Predrag Bambić, profesor, Beograd
Borka Božović, istoričarka umetnosti, Beograd
Vasilije Anđelić, pravnik, Beograd
Nenad Petrović, književnik, Beograd
Nenad M. Kostić, penzioner, Beograd
Nikola Kuzmanović, penzioner, Beograd
Dušan Obradović, diplomirani farmaceut, Beograd
Jasmina Tulović, profesorka, Beograd
Filip Obradović, novinar, Beograd

Ivan Srdanović, književnik, Beograd
Milena Markov, novinarka, Beograd
Filip Markov, dipl. mašinski inženjer, Beograd
Dušan Petričić, karikaturista, Beograd
Rade Veljanovski, profesor, Beograd
Ibrahim Hadžić, istoričar umetnosti i pesnik, Beograd
Dušan Janić, izdavač, Beograd
Olivera Ježina, glumica, Beograd
Zoran Amar, filmski reditelj, Los Anđeles/Beograd
Smiljka Đurić, lekar-oftalmolog, Beograd
Vesna Veljković, dipl. pravnica, Kragujevac
Svetlana Petrović, spec.medicine, Kragujevac
Nenad Petrović, IT inženjer, Kragujevac
Andrea Joković, finansijska analitičarka, Kragujevac
Dejan Stanimirović, dipl.ekonomista, Kragujevac
Zorana Stanković, medicinska sestra, Kragujevac
Nataša Radovanović, profesor srpskog jezika, Kragujevac
Nevena Bošković, profesor engleskog jezika, Kragujevac
Tamara Radosavljević, profesor engleskog jezika, Kragujevac
Ljiljana Jovanović, prevoditeljka, Kragujevac
Nebojša Krstić, grafičar, Kragujevac
Sonja Petrović, menadžer ugostiteljstva, Kragujevac
Bojana Savić, dipl.fizičar, Kragujevac
Milena Stanković, pedagog, Kragujevac
Bojan Anđelković, programer, Kragujevac
Nataša Blagojević, psihološkinja, Kragujevac

Dragan Radovanović, saobraćajni inženjer, Kragujevac
Jelena Đorđević, inženjer telekomunikacija, Kragujevac
Aleksandar Milanović, mašinski inženjer, Kragujevac
Ana Gavrilović, dipl. hemičar, Kragujevac
Nenad Živković, marketing menadžer, Kragujevac
Igor Kovačević, PR menadžer, Kragujevac
Biljana Vasić, vaspitačica, Kragujevac
Bogdan Nenadić, web dizajner, Kragujevac
Radovan Marković, građevinski inženjer, Kragujevac
Ljiljana Latinović, penzionerka, Beograd,
Zlatoje Martinov, publicista, Beograd,
Mirko Ivančić, penzioner, Beograd,
Dragan Stojković, izdavač, Beograd,
Vesna Rakić Vodinelić, penzionerka, Beograd,

Stevan Vuković, istoričar umetnosti, Beograd,
Dragan Šaletić, penzioner, docent, Beograd/Danilovgrad,
Snežana Vukojičić, biolog, Beograd
Mihajlo Vukojčić, menadžer prodaje, Beograd
Dobrila Ilić, glumica, Beograd
Đorđe Milićević, dipl.ing.geodezije, Užice
Zoran Filipović, dipl.ekonomista, Užice
Brankica Jeremić, dipl.pravnica, Užice
Marija Mandić, fizioterapeutkinja, Užice
Radovan Cicvarić, master prava deteta, Užice
Jelena Cicvarić, mr pedagosko-didaktickih nauka, Užice
Aleksandar Mandić, dipl.ing mašinstva, Užice
Slađana Đikanović, profesorka razredne nastave, Užice

Radoslav Petronijević, dipl.pravnik, Užice
Ljiljana Vuković, dipl.ekonomista, Užice
Slavica Zečević, vaspitačica, Užice
Gordana Milićević, penzionerka, Užice
Milorad Đunisijević, mašinbravar, Užice
Aleksandar Vidić, medicinski tehničar, Užice
Miodrag Janković, penzioner, Užice
Ljubodrag Vukadinović, stomatolog, Užice
Velibor Gerzić, dipl.ing. šumarstva, Užice
Nataša Gerzić, preduzetnica, Užice
Aleksa Gerzić, student, Užice
Luka Ivanović, student, Užice
Vitomir Bogdanović, dipl.ekonomista, Užice

Branka Bogdanović, dipl.pravnik, Užice
Snezana Ivanović, penzionisana pravnica, Užice
Dragoljub Zarić, ing.građjevine, Užice
Milanka Zarić, ginekološkinja, Užice
Andjela Mićić, mr ing.org, Beograd
Vesna Glišović, dipl.ing.građevine, Beograd
Aleksandar Ivanović, programer, Beograd
Vesna Radovanović, arhitekta, Beograd
Nađa Duhaček, koordinatorka obrazovnog programa Centra za ženske studije, Beograd
Ana Simić, preduzetnica, Beograd
Spomenka Tripković, profesorka, Beograd

S.Č.

izvor: https://www.danas.rs/vesti/politika/brojne-javne-licnosti-potpisale-apel-za-sekularnu-drzavu-spc-je-izvor-najkonzervativnijeg-mracnjastva/

SLOBODNA VOJVODINA

Biber: Srbija nije demokratska država i u EU to znaju, ali postoje veći problemi u svetu

Srbija formalno jeste, ali suštinski nije demokratska država jer se izbori ne održavaju u demokratskim uslovima, izjavio je stručnjak za Balkan Florijan Biber

Published

on

By

Biber je direktor Centra za proučavanje Jugoistočne Evrope na Univerzitetu u Gracu.

On je rekao televiziji N1 da su evropski zvaničnici svesni stanja srpske demokratije, ali da za EU postoje veći problemi u svetu od postojećeg stepena autoritarnosti u Srbiji.

“Teško da će se evropski zvaničnici baviti time dok ne dođe do veće nestabilnosti”, kazao je Biber.

Kako kaže, “dok je stabilno, nije problem za evropske zvaničnike”.

On je rekao da je Srbija imala veći stepen demokratije pre 10 i pre 20 godina i dodao da su predstojeći izbori prilika da se pokaže da postoji jasna proevropska opozcija i demokratski akteri koji će biti partneri EU.

“Ako bi pobedili u Beogradu, to bi bila prilika da pokažu da su u stanju da vladuju, da odlučuju i da imaju zajednički program. Pobeda na lokalnom nivou možda bi bila prvi korak”, naveo je.

Dodao je, međutim, da je opozicija u Mađarskoj i Turskoj pobedila u glavnim gradovima, ali ne i na državnom nivou, jer je “u nedemokratskim uslovima teško pobediti”.

Biber je rekao i da ne zna ni za jednu partiju u Evropi koja ima broj članova kao Srpska napredna stranka i dodao da to “nije pokazatelj podrške nego toga koliko je preuzela kontrolu nad državom i društvom”.

izvor: https://www.021.rs/story/Info/Srbija/360828/Biber-Srbija-nije-demokratska-drzava-i-u-EU-to-znaju-ali-postoje-veci-problemi-u-svetu.html

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Vojvođani: Zrenjaninski naprednjaci nesposobni da reše problem pijaće vode

Građani Zrenjanina navikli su na činjenicu da se predizborna obećanja SNS vlasti nikada ne ostvare, i da su u pitanju samo bajke.

Published

on

By


Naprednjaci su vični predizbornim trikovima, koji više podsećaju ma Potemkinova sela. Poslednja u nizu manipulacija stiže nam devet dana pred izbore.
Preduzeće Pannonian Water doo, koje realizuje projekat prečišćavanja vode za piće u Zrenjaninu, obavestilo je javnost da je počelo sa probnim preuzimanjem sistema za vodosnabdevanje grada, odnosno snabdevanjem grada vodom sa postrojenja za prečišćavanje vode.
Preduzeće je već u narednoj rečenici obaveštenja istaklo da je upotreba vode za piće i dalje zabranjena.
Naravno, ne radi se o rešavanju problema pijaće vode, nego o jaftinom marketinškom triku zrenjaninskih naprednjaka.
Ova predstava je već više puta igrana, a posle svake je rezultat bio isti=Voda i dalje nije ispravna. Jedanaest godina naprednjaci zamjavaju javnost i troše pare građana u neuspešnim projektima izgradnje fabrike vode.
Lokalna SNS vlast u Zrenjaninu ne može da reši niti jedan jedini problem, pa ni da građanima obezbedi ispravnu pijaću vodu.
Njihova vlast je bahata i nesposobna.
Došlo je vreme za promene.
Proleće 2024. mora značito odlazak naprednjaka sa vlasti u Zrenjaninu, s prvi korak moraju biti izbori 17. decembra ove godine.

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Proruski političar Dragan Stanojević na čelu srpskog ogranka ‘Druge Ukrajine’

U Srbiji je registrovano predstavništvo ruske nevladine organizacije “Druga Ukrajina”, koju je nakon odlaska u Rusiju osnovao Viktor Medvedčuk, bivši ukrajinski političar optužen za izdaju.
Na čelo ove organizacije došao je Dragan Stanojević, kandidat za poslanika Srbije, koji javno podržava rusku agresiju na Ukrajinu.

Published

on

By

Organizacija “Druga Ukrajina”, koju je osnovao Medvedčuk u Rusiji, preimenovana je. Nije više “regionalni” već “međunarodno-društveni pokret”.

Ovu informaciju objavili su novinari istraživačke mreže Ukrajinskog servisa Radija Slobodna Evropa “Šeme” (Schemes), pozivajući se na podatke iz zvaničnih registara Srbije i Rusije.

Prema Agenciji za privredne registre (APR), predstavništvo ruske organizacije “Druga Ukrajina” otvoreno je u avgustu 2023. godine.

Prema podacima iz zvaničnog registra, predstavništvo “Druga Ukrajina” (naziv ogranka na srpskom jeziku) za svoju delatnost navodi “uspostavljanje uzajamno korisne saradnje između naroda Srbije, Rusije i Ukrajine”. Ovlašćeni zastupnik predstavništva je Dragan Stanojević.

Dragan Stanojević je proruski političar. Od juna 2021. godine je pod sankcijama ukrajinskog Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu, i od tada mu je na tri godine zabranjen ulazak u Ukrajinu.

Dragan Stanojević sa Aleksandrom Duginom, fotografija sa Stanojevićevog Fejsbuk naloga.

Dragan Stanojević sa Aleksandrom Duginom, fotografija sa Stanojevićevog Fejsbuk naloga.

Stanojević je više puta javno iskazivao divljenje politici ruskog predsednika Vladimira Putina, odobravao stav mađarskog premijera Viktora Orbana, a takođe je podržavao rusku vojnu agresiju na Ukrajinu. Radovao se ruskom granatiranju centra Kijeva i bio ogorčen kada je Služba bezbednosti Ukrajine 2022. pritvorila Viktora Medvedčuka.

Stanojević je na čelu organizacije za dijasporu “Sabor srpske dijaspore” i međunarodne proruske nevladine organizacije “Ujedinjena srpska dijaspora Evroazije”.

S Fejsbuk profila Dragana Stanojevića.

S Fejsbuk profila Dragana Stanojevića.

Dragan Stanojević trenutno je i kandidat proruske stranke “Mi smo glas naroda” na vanrednim parlamentarnim izborima zakazanim za 17. decembar 2023. godine. Na stranicama njegovih naloga na društvenim mrežama mogu se pronaći zajedničke fotografije sa srpskim državnim zvaničnicima. Na primer, sa bivšim predsednikom Srbije (2012-2017) Tomislavom Nikolićem i bivšim premijerom, a sada predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

S Fejsbuk profila Dragana Stanojevića.

S Fejsbuk profila Dragana Stanojevića.

Krajem ’90-ih i početkom 2000-ih Dragan Stanojević je živeo u Ukrajini. Bio je na čelu “Srpske zajednice u Ukrajini”, učestvovao u javnim akcijama u Kijevu i na sastancima “Putinove političke partije”.

S Fejsbuk profila Dragana Stanojevića.

S Fejsbuk profila Dragana Stanojevića.

Prema platformi Jukontrol (YouControl), u Ukrajini je Dragan Stanojević i dalje na čelu Zajedničke firme “Jug-Ukr-Kontrakt” DOO, sa imovinom u Kijevskoj i Dnjepropetrovskoj oblasti.

Novinari Radija Slobodna Evropa kontaktirali su Stanojevića za komentar. U svom odgovoru je podvukao:

“Moja ideja nije da pomognem Medvedčuku, siguran sam da mu nije potrebna moja pomoć, već da pomognem Ukrajincima koji se prijave. Nećete uspeti da me uvučete u vaš politički rat, jer je vlast privremena, a narod večan, a ja za narod činim sve što mogu. Nikada nisam podržavao nikakvu agresiju i neću. Kao što neću podržati ukrajinsku vlast koja je suštinski uništila Ukrajinu koju sam voleo, koja svojom politikom uništava cvet ukrajinske nacije i vodi rat protiv neistomišljenika. Upozorio sam Ukrajinu kuda će voditi politika Majdana.”

Posle osnivanja predstavništva u Srbiji, “Druga Ukrajina” je u ruskom registru preimenovana. Sada to nije “regionalni društveni pokret” već “međunarodno-društveni pokret”. Takođe, promenjen je i šef organizacije Viktora Medvedčuka. Roman Kovalenko, državljanin Rusije , zamenio je bivšeg voditelja kanala “112 Ukrajina” Denisa Žarkiha.

Pedesettrogodišnji Roman Kovalenko je rodom iz Donjecke oblasti. Kao optuženi u krivičnom postupku za izvršenje krivičnog dela predviđenog u članu 2, stavu 258-5 Krivičnog zakona Ukrajine (finansiranje terorizma) 2021. je pozvan u Artemivski gradski i okružni sud Donjecke oblasti.

Kovalenko na svojim stranicama na društvenim mrežama deli Medvedčukove članke i napominje da je on pravnik, doktor ekonomskih nauka i šef izvršnog komiteta međunarodne organizacije “Druga Ukrajina”. Istovremeno, Viktor Medvedčuk je, kako se navodi na sajtu, predsednik saveta ove organizacije.

Fotografija sa stranica Telegrama i VK Romana Kovalenka

Fotografija sa stranica Telegrama i VK Romana Kovalenka

“Šema” je ranije objavila da su se političkom pokretu “Druga Ukrajina”, koji je u Rusiji napravio Viktor Medvedčuk optužen za izdaju, pridružili begunci iz Ukrajine – politički komentatori već zatvorenih proruskih TV kanala, poslanici mesnih odbora i optuženi za izdaju države i separatizam. Uspeli su da izbegnu kaznu i napuste Ukrajinu, a neki od njih su pobegli nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, 24. februara 2022. godine.

Predsednik Rusije Vladimir Putin kum je ćerke Viktora Medvedčuka, Darine.

izvor: https://www.google.com/amp/s/www.slobodnaevropa.org/amp/medvedcuk-druga-ukrajina-srbija-stanojevic/32720887.html

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

LSV: Vojvođani kreću na turneju, predstaviće program „Na ravne časti“

NOVI SAD – U narednih osam dana kandidati liste Vojvođani obići će desetine mesta u kojima će predstaviti svoj program „Na ravne časti“ i razgovarati sa građanima o problemima njihovih sredina

Published

on

By

Predsednik Vojvođana LSV Bojan Kostreš sa koalicionim partnerima i kandidatima izborne liste Vojvođani za pokrajinsku skupštinu, od sutra kreće na turneju po selima, gradovima i opštinama Vojvodine, u kojima će građanima predstaviti svoj izborni program „Na ravne časti“.

Turneja kojom će obići nekoliko desetina mesta širom Vojvodine trajaće sve do predizborne tišine, a za cilj ima da se kandidati lično predstave i razgovaraju sa svim građanima o problemima koje dele.

” Važno nam je da čujemo svakoga ko živi u Vojvodini, koji su njihovi problemi i kako možemo da ih rešimo. Vojvodina je naša kuća u kojoj zajedno živimo, jedino saradnjom i poverenjem možemo taj život napraviti boljim, očuvati naš vojvođanski način života i ponovo stvoriti bogatu, stabilnu i dostojanstvenu Vojvodinu” – istakao je Bojan Kostreš, predsednik Vojvođana LSV i nosilac liste Vojvođani za pokrajinsku skupštinu.

Tokom turneje Vojvođani će obići nekoliko desetina mesta gde će se susresti sa građanima Vojvodine, a obilasci kreću već od ovog petka, kada će u prvom danu svoj program predstaviti građanima Sombora, Novog Sada i Kikinde.

Program „Na ravne časti“ nudi rešenja iz oblasti ekonomije, poljoprivrede, zdravstva, pitanja mladih, obrazovanja, infrastrukture i mnogih drugih, a kao temeljni preduslov vidi poresku decentralizaciju i ravnopravnu podelu novca od poreza između države, pokrajine i lokalnih samouprava, a koji trenutno sav odlazi u centralnu blagajnu vlasti u Beogradu.

Sa Vojvođanima će u petak, 8. decembra, razgovarati građani Sombora (od 9h do 11h na gradskoj pijaci, Trg Svetog Trojstva), Novog Sada (od 16.30h do 17h kod Katedrale, ugao ulica Zmaj Jovine i Modene) i Kikinde (od 20h, u stranačkim prostorijama Vojvođani LSV na Trgu srpskih dobrovoljaca broj 30).

izvor: https://www.rtv.rs/sr_lat/izbori-2023/pokrajinski-izbori/lsv-vojvodjani-krecu-na-turneju-predstavice-program-na-ravne-casti%E2%80%9C_1499742.html

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Bešlin: SPS i naprednjaci rehabilituju Slobodana Miloševića i devedesete

Istoričar Milivoj Bešlin izjavio je da Socijalistička partija Srbije i Srpska napredna stranka pokušavaju da rehabilituju režim i lik Slobodana Miloševića i da nas vrate u devedesete godine

Published

on

By

„To je najmračnija decenija u modernoj istoriji Srbije…. Rehabilitaciju politike devedesetih godina ne rade samo Dačić i socijalisti, to rade i naprednjaci i Aleksandar Vučić. Ona je u funkciji obnavljanja politike koja je u osnovi – politika revanšizma“, istakao je Bešlin.

„Reč je o rehabilitaciji ne samo Slobodana Miloševića, nego jedne autoritarne, korumpirane i po svojoj osnovi i suštini – duboko zločinačke politike, koja je okarakterisala Srbiju tokom devedesetih. Tada su Milošević, socijalisti i radikali vladali nama, a to rade i sada. Ono što je karakterisalo te godine su laži, neistine, falsifikati, represija i nasilje“, podsetio je Bešlin u Danu uživo.

Dodaje da je devedesete obeležilo i brutalno nasilje nad studentima, opozicionim aktivistima, pa i mirnim građanima.

„Sve demonstracije devedesetih su bile mirne, a građani su bili redovno prebijani. Dešavala su se i ubistva političkih protivnika, kao i novinara. Pomenimo Slavka Ćuruviju, koga je po naredbi samog vrha ubila država na Uskrs 1999. godine. Desila su se i dva pokušaja atentata na Vuka Draškovića, od kojih je jednom ranjen, a drugi put su poginula četvorica njegovih bliskih sagovornika“, navodi Bešlin.

Ističe da su ratovi obeležili devedesete, a da je ključnu ulogu u njima imao Miloševićev režim.

„Ne smemo zaboraviti ni hiperinflaciju koja je namerno bila sistematski izazivana da bi se građani pljačkali. Imali smo i propast banaka, kao i propast stare devizne štednje. To je najmračnija decenija u modernoj istoriji Srbije“, istakao je Bešlin.

Smatra da se Dačić pominjanjem Slobodana Miloševića u predizbornoj kampanji obraća jednom delu starih birača ove stranke, koji su zadržali sentimente prema toj i takvoj politici.

„To je strašno. Jedan značajan broj građana Srbije koji su u velikoj meri bili žrtve takve politike, zahvaljujući gebelsovskoj propagandi, nije u stanju da prepozna koliko je taj režim devedesetih odgovoran za njihovo loše stanje. I tada i danas. Oni su pod uticajem te strašne propagande, nemogućnosti da se otvori jedna otvorena i slobodoumna debata, i oni se njima na taj način obraćaju“, konstatuje Bešlin.

On je ocenio da televizije sa nacionalnom frekvencijom punu deceniju „ispiraju mozak“ velikom broju građana koji ih prati.

Konstatuje da su se u dnevnopolitičke svrhe vratili i termini koji su iz devedesetih, ka što su „srbomrzac“ i „ustaša“.

„Opozicija tada nije bila viđena kao politički protivnik, već je viđena kao neprijatelj koji mora biti uništen. A ako pogledate danas, videćete istovetni odnos prema opoziciji kao i devedesetih godina. Dakle, to nije politički konkurent sa kojim ulazite u civilizovanu polemiku, već se opozicija doživljava kao apsolutni neprijatelj koji mora biti uništen“, zaključio je Bešlin.

(N1, foto: Gradski portal)

izvor: https://autonomija.info/beslin-sps-i-naprednjaci-rehabilituju-slobodana-milosevica-i-devedesete/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Evropski savet traži da Sporazum o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije uđe u Poglavlje 35

Evropski savet tražiće od Evropske Komisije da im “hitno dostavi predlog za izmene i dopune merila iz Poglavlja 35”, kojim bi u to pregovaračko poglavlje sa Srbijom bili uključeni Sporazum o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije i Aneks o njegovoj primeni, navodi se u prvom nacrtu zaključaka evropskih lidera prepremljenjih za predstojeći samit u koje je N1 imao uvid

Published

on

By

U nacrtu se navodi i rok – kraj januara 2024. godine.

Istim dokumentom evropski lideri pozvaće Srbiju i Kosovo da „u potpunosti poštuju i sprovode“ i briselski Sporazum i njegov ohridski Aneks „bez daljeg odlaganja i preduslova“, naglašavajući da se to odnosi i na osnivanje Asocijacije/Zajednice opština sa srpskom većinom.

„EU Savet pozdravlja spremnost Srbije i Kosova da prihvate nacrt statuta koji je stranama predstavio medijator EU, uz razumevanje da je potrebno dalje raditi na ovoj osnovi“, dodaje se u tom dokumentu, ali i izražava žaljenje „zbog izostanka njegove primene“.

Predsednici Vlada i država članica EU podsećaju da su normalizacija odnosa dve strane i sprovođenje obaveza iz dijaloga „suštinski uslovi na evropskom putu“ i upozoravaju da „obe strane rizikuju da izgube važne prilike u nedostatku napretka“.

Lideri 27 država članica EU očekuju od Srbije da u potpunosti sarađuje i preduzme sve neophodne mere da se počinioci napada na građane, pripadnike KFOR-a, organa za sprovođenje zakona i novinara tokom demonstracija 29. maja, kao i nasilnih napada na Kososvku policiju 24. septembra na severu Kosova, uhapse i brzo privedu pravdi, dodaje se u prvom nacrtu zaključaka Evropskog saveta pripremljenih za decembarski sastanak.

Evropski Savet ponavlja da nema opravdanja za nasilje, oštro osuđuje nasilne akte i žali što Srbija nije preduzela dovoljne mere u tom pogledu.

U istom dokumentu EU Savet izražava zabrinutost zbog jačanja vojnih snaga Srbije u blizini Kosova, ali i konstatuje da je potom došlo do smanjenja trupa i opreme.

„Srbija i Kosovo moraju da nastave sa stalnim naporima za deeskalaciju, da se uzdrže od jednostranih i provokativnih akcija koje bi mogle da dovedu do tenzija i nasilja i da zaustave retoriku koja izaziva podele“, dodaje se u prvom nacrtu zaključaka Evropskog saveta.

Evropski Savet pozdravlja to što je Srbija preduzela „neke korake“ u pravom smeru, uključujući javno podsticanje kosovskih Srba da učestvuju na lokalnim izborima na severu Kosova, ali i dodaje da bi trebalo da „podstakne kosovske Srbe da se vrate u institucije koje su napustili“.

Lideri država članica EU podsećaju na svoj raniji zaključak da će izostanak smirivanja situacije na terenu „imati posledice“ i pozivaju se na raniju izjavu šefa EU diplomatije Žozepa Borelja, „da je spreman da proceni dalje mere i prema Srbiji i prema Kosovu, ako bude potrebno“.

Ovo je deo prve verzije nacrta zaključaka koji bi trebalo da finalizuju i usvoje ministri evropskih poslova država članica EU na Savetu za opšte poslove 12. decembra, a potom potvrde lideri u okviru Evropskog saveta, na poslednjem ovogodišnjem redovnom samitu, koji je zakazan za 14. i 15. decembar u Briselu.

Očekuje se da dokument bude usvojen bez većih izmena.

Dan ranije, 13. decembra, u Briselu će biti održan i samit EU-Zapadni Balkan, na kome se očekuje dolazak lidera svih država regiona.

izvor: https://n1info.rs/vesti/nacrt-zakljucaka-evropskog-saveta-sporazum-o-normalizaciji-odnosa-kosova-i-srbije-uvrstiti-u-poglavlje-35/

Continue Reading

Trending