Connect with us

SLOBODNA VOJVODINA

Bešlin: Policija čuva ne samo mural, već ideološki koncept „krvi i tla“

“Ovde ipak vladaju i partije i pojedinci koji su bili protagonisti ratova devedesetih”

Published

on

Marko Milosavljević iz Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR) je, govoreći o tome što im je MUP Srbije zabranio skup 9. novembra tokom kojeg je bilo planirano uklanjanje murala Ratku Mladiću, naveo da su u ponedeljak pokrenuli upravni spor pred Upravnim sudom, dodajući da misle da će dokazati da je ta zabrana neustavna i protivzakonita. Milivoj Bešlin, istoričar i istraživač, kaže da su aktivistkinje Aida Ćorović i Jelena Jaćimović, time što su gađale jajima mural, naparavile najhrabriji antifašistički gest protekle decenije.

Na jednoj strani aktivisti i predstavnici nevladnih organizacija i građani, sa druge grupa desničara koja brani mural posvećen Ratku Mladiću u centru Beograda, a između kordoni policije u punoj opremi. Atmosfera u centru glavnog grada Srbije u utorak uveče bila je napeta, nije bilo većih incidenata i fizičkih sukoba, ali jeste burnih verbalnih okršaja i vređanja.

Dan kasnije – slika je bila nešto drugačija, na mural je bačena kofa kreča, ali su odmah došli momci u kapuljačama da ga očiste.

Bešlin kaže da je prolazio pored kvarta ovih dana i da mu je on, s policijom okolo, izgledao kao da je u ratom stanju. „Mural je simbol nečega mnogo ozbiljnijeg – mi ovde pričamo o jednoj ozbiljnoj fašizaciji našeg društva, u povratku ’90-ih, ako smo uopšte izašli iz njih“, naveo je gost Novog dana.

Kaže da mu je prvo što mu je palo na pamet, kad je prolazio tim kvartom, bilo lepljenje nalepnice „Bulevar Ratka Mladića“ što je sada aktuelni predsednik Srbije, tada kao jedan od vođa SRS činio. Sada je Njegoševa u centru Beograda postala na neki način Bulevar Ratka Mladića, simbol jednog potpuno nenormalnog stanja u kom živimo, kaže istoričar. „Policija čuva ne samo jedan mural, već jedan sistem vrednosti i jedan ideološki koncept „krvi i tla“. Reakcija koju smo videli pre dva dana, koju su učinile dve antifašističke aktivistkinje – one su učinile najvažniji antifašistički gest možda od početka Vučićeve vladavine, i to na dan borbe protiv fašizma i antisemitizma“, istakao je.

Bešlin dodaje da je njihova hrabrost, na neki način, putokaz. Komentarišući izjave ministra policija da je očuvan javni red i mir, kaže da je to bio izgovor i da nije o tome bila reč, već o zaštiti jednog poretka i ideološkog koncepta koji simbolizuje Ratko Mladić. „Kad imate vlast koja između dve grupe – antifašista i ekstremnih desničara, povlači znak jednakosti i kaže da su to dve jednake opasnosti, to je nešto neprihvatljivo“, naglašava.

Milsavljević navodi da je Inicijativa mladih za ljudska prava u ponedeljak pokrenula upravni spor pred Upravnim sudom. „I mislimo da ćemo na daljim instancama dokazati da je ta zabrana neustavna i protivzakonita. Mi čitamo to kao jedno arbitrarno tumačenje Zakona o javnom okupljanju, a s druge strane, drugi razlog je zato što se uklanjanje murala jasno vidi kao jedini razlog zašto je taj skup zabranjen čime država Srbija krši zakon o saradnji sa Haškim tribunalom koji i dalje važi. Što znači da ne poštuje presude tog suda“, dodao je.

Milosavljević kaže da smo juče mogli da čujemo predstavnike vlasti koji, kako ocenjuje, aboliraju sebe i odgovornost prebacuju na stambenu zajednicu i huliganske grupe. Ali ono sve što se dešavalo juče, pokazuje da je taj „spomenik“ pod zaštitom države, da tim huliganima policija dopušta da tu dolaze i brišu, navodi on.

Kaže da je sve vrlo jasno. „Komunalna milicija je naložila uklanjanje stambenoj zajednici, ona se obraćala javnim i privatnim preduzećima koja to rade i kojih ima jako malo u Beogradu da to urade i oni su odbili iz raznoraznih razloga. Mi smo se ponudili stambenoj zajednici da to uradimo na 9. novembar, zajednički i nismo uradili to zbog ove zabrane“, naveo je gost Novog dana.

Milosavljević kaže da je puno murala i po gradovima Srbije i BIH, i da postoji volja i težnja ne samo NVO već i pojedinaca da se uključe u tu borbu. Važno je da budemo solidarni i dalje pritiskamo državu da uradi svoj deo posla, istakao je. Dobro je, dodaje, da polako stižu poruke iz Brisela. Videli smo i šta je reklo devetoro poslanika EP, koji jasno govore o tome da Srbija mora da prizna tu činjenicu da je Ratko Mladić osuđen kao jedan od najodgovornijih, uz Radovana Karadžića, za genocid u Srebrenici i zločin protiv čovečnosti u drugim opštinama BiH.

Bešlin je podsetio i na presudu drugog suda, Međunarodnog suda pravde, koji je takođe presudio da je u Srebrenici bio genocid, a da je Skupština Srbija pre više od 10 godina prihvatila tu presudu. U međuvremenu, Skupština nije poništila tu svoju odluku, tako da su institucije Srbije dužne da, prema međuanrodnom pravu i prema odlukama vlastitog predstavničkog tela, poštuju te presude, navodi on.

Istoričar kaže da se od 2015. godine „aktuelni autokratski režim zaogrnuo novim stepenom nacionalizma, kada je vodio i unutrašnju i međunarodnu kampanju da se negira genocid u Srebrenici, i minimizira“ uz, kako navodi, neprihvatljive konstatacije – da bi se, ako bi se prihvatile presude, stigmatizovao ceo narod kao genocidan, što je, kako ocenjuje, potpuna budalaština.

Oni čuvaju vlastitu ideološku koncpeciju – ovde ipak vladaju i partije i pojedinci koji su bili protagonisti ratova devedesetih, koji pokušavaju sve nas, čitavo naše društvo, da identifikuju sa tom politikom zločina. U protivnom, oni bi morali da osude vlastitu politiku devedesetih, što ne žele“, ističe Bešlin.

Milosavljević kaže da nas i ova i prethodne vlasti, svaka na svoj način, drže u stanju poricanja. Ovaj mural je, kaže, simbol toga kako se „konstantno činjenice izvrću i tumačenja se proizvode na kulturi poniženja i samoviktimizacije“, dodajući da se to radi u kolektivnoj kategoriji, a ne gledaju se pojedinačni životi.

Naveo je primer oca i sina Đokić koji su bili pripadnici Vojske RS i koji su pokušali da spasu četvoricu Bošnjaka iz srebreničke enklave, a koji su streljani. „Zašto ti ljudi nisu oni kojima ova zemlja treba da se ponosi? Ima ih bezbroj onih koji su spasavali tuđe živote i pokazali humanost u najtežim vremenima“, ističe.

„Osnivač logora Sušica nam kreira zakone“

Milosavlljević navodi da ova garnitura vlasti ima među sobom ljude koji su osuđeni za ratne zločine, da ih glorifikuju svakog dana, a da imaju u svojim redovima i one koji nisu osuđeni. „Recimo Svetozar Andrić, koji je iz SPAS-a prešao u SNS, kad se uvukla u koaliciju. On je osnivač logora Sušica u Vlasenici. On je 14. jula 1995. prekomandovan za načelnika štaba Drinskog korpusa. On je bio ispod u lancu komandovanja Radoslava Krstića, koji je osuđen za genocid u Srebrenici. Taj čovek učestvuje u kreiranju zakona u ovoj zemlji“, istakao je.

Na društvu je i svim akterima da ovu borbu vode solidarno i pametno, da murale i druge ovakve forme glorifikacije više ne vidimo, dodaje on.

Bešlin kaže da je Srbija, kad je u pitanju stanje svesti u našem društvu, jedina u regionu koja ne obeležava nijedan datum iz vlastite antifašističke prošlosti. Ova vlast je premrežila društvo i u medijskom i u svakom drugom smislu, oni, kao autokratija, promovišu vrednosti u koje se antifašizam ne uklapa, navodi Bešlin.

Ali, kaže da je primetio i da su opozicionari stali na stranu Vučića i države, navodeći kao primer tvit lidera Dveri Boška Obradovića koji je, kako on ocenjuje, otišao dalje od Vulina, a tu su i „još neki opozicioni aktivisti, koje nije želeo da nabraja“.

Bešlin kaže da kad su 9. novembra aktivistkinje Aida Ćorović i Jelena Jaćimović napravile, kako je rekao, najhrabriji antifašistički gest protekle decenije – da je svako morao da se očituje na kojoj se strani nalazi.

Milosavljević primećuje da postoji simbioza nacionalističkog na ovim prostorima, jer na primer postoji tabla (kvislinga) Aćif efendije u Novom Pazaru i da je postavljena na zahtev Bošnjačkog nacionalnog vijeća. Navodeći da nije reč samo o jednom društvu, a govoreći i o primerima iz regiona, kaže da se borba mora nastaviti i u Srbiji i u regionu.

Bešlin kaže da se krenulo sa Dražom Mihailovićem, a da je onda odgovor bio Aćif efendija, i da je problem zapravo ta rehabilitacija. Antifašistički orijentisani ljudi moraju da se organizuju, ali ne onlajn, ističe istoričar.

On navodi da zabrinjava što predstavnici pre svega zapadnih demokratija mirno i indolentno gledaju na „ove vrlo negativne revizionističke, čak i revanšističke glasove koji dolaze iz samog vrha države“ i ponovne pretnje sukobima. “ Ja bih zaista očekivao od predstavnika međunarodne zajednice da imaju i to u vidu kada govore, ja mislim prilično cinično, u svojim različitim izveštajima da su u Srbiji prepoznati napori za evropsko opredeljenje“, dodao je.

Milosavljević se osvrnuo na to da se ne govori da građani ove zemlje plaćaju odštetu porodicama ljudi koji su ubijeni na poljoprivrednom dobru Ovčara. „I mi je plaćamo i treba da je plaćamo, ali ovde treba neko da nam kaže zašto je plaćamo“, ističe Milosavljević, dodajući da, s druge strane, Veselin Šljivančanin veliča svoje zločine, a da je eksponent vlasti.

(N1, foto: NDNV)

izvor: https://www.autonomija.info/beslin-policija-cuva-ne-samo-mural-vec-ideoloski-koncept-krvi-i-tla.html

SLOBODNA VOJVODINA

Žofre: EU finansira zelenu agendu u Srbiji

Evropska nedelja mobilnosti 2023. u Srbiji nije samo proslava naših dostignuća u mobilnosti, već i odraz naše posvećenosti održivoj budućnosti, izjavio je danas šef Delegacije Evropske unije (EU) u Srbiji Emanuele Žiofre u Limanskom parku, u Novom Sadu, povodom biciklističke vožnje koja je organizovana u okviru obeležavanja Dana bez automobila

Published

on

By

„Borba protiv klimatskih promena određuje kako ćemo živeti u budućnosti, kako ćemo se kretati i moramo da se upoznamo sa alternativnim načinima kretanja poput javnog transporta, autobusa, vozova, bicikala. Klimatske promene su veliki izazov za čovečanstvo. Svaki građanin ima odgovoronost da doprinese smanjenju emisija“, rekao je Žiofre, navodi se u saopštenju.

On je istakao da time doprinosimo i borbi protiv klimatskih promena, ali i poboljšanju kvaliteta vazduha koji dišemo.

Povodom Evropske nedelje mobilnosti, čiji je cilj promovisanje alternativnih načina kretanja zarad očuvanja životne sredine, Žiofre je istakao da su kroz različite projekte koje finansira EU postojale mogućnosti za implementaciju najsavremenije tehnologije i najbolje prakse u upravljanju životnom sredinom.

„Ti projekti su dotakli sve aspekte naše zelene agende, od poboljšanja kvaliteta vode do poboljšanja upravljanja otpadom i očuvanja biodiverziteta. Finansijska i tehnička pomoć Evropske unije je bila ključna za ubrzanje našeg putovanja ka zelenijoj Srbiji“, istakao je Žiofre.

Zamenik gradonačelnika Novog Sada Igor Crnobarac rekao je da godinama uspešno rade na tome da grad bude prepoznatljiv i funkcionalan kao biciklistički grad.

„Kontinuirano ulažemo sredstva u proširenje mreže biciklističkog saobraćaja, koja se u Novom Sadu prostire u dužini od preko 100 kilometara, i razvijamo mrežu biciklističkih staza koje povezuju naseljena mesta na teritoriji Grada, čime doprinosimo i razvoju cikloturizma“, kazao je Crnobarac.

Predsednik Novosadske biciklističke inicijative Marko Mazalica rekao je da je „Kritična masa“ događaj kojim žele da pozovu građane da voze bicikl i pokažu da je on odlično prevozno sredstvo.

(FoNet, foto: Beta)

izvor: https://autonomija.info/zofre-eu-finansira-zelenu-agendu-u-srbiji/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Skupština Zrenjanina: Šta je s nerealizovanim projektima, kad stiže pijaća voda

Odbornici Lige socijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani na današnjoj sednici Skupštine grada pokrenuli su dvadesetak tema koje su od značaja za život Zrenjaninki i Zrenjaninaca. Kao i do sada, lokalna vlast je ostala gluva na ove teme kao što je već 11 godina gluva na probleme običnih ljudi

Published

on

By

Kako je saopšteno, odbornici Bojana Begović, Dejan Čapo, Aleksandar Marton i Nataša Lalić su postavili pitanja o tome šta se dešava sa započetim, a nerealizovanim projektima, rokovi ističu, projekti se ne završavaju, a gradska imovina propada.

Zatražili su informaciju o tome kada će građani Zrenjanina dobiti zdravu pijaću vodu.

„U aprilu je istekao rok koji je premijerka Brnabić zacrtala kao rok za dobijanje tehnički ispravne vode, a ovih dana ističe i rok kada je trebalo da bude završena fabrika vode. Vidimo da rezultata nema, a Zrenjaninci nemaju nikakve informacije o tome šta se dešava“, poručeno je na sednici.

Takođe, radovi na poslednjoj deonici obilaznice najavljeni za proleće, nisu započeti. Građani se javljaju i žale da su gužve u saobraćaju nehumane, a stvaraju se velikim delom zato što nema obilaznice oko grada, pa se teretni saobraćaj odvija u gradskim ulicama. Ni najavljeni auto-put Novi Sad – Zrenjanin – Beograd nije još započet, a očigledno se još uvek ne zna ni trasa, budući da je menjana u junu mesecu. Odbornici LSV – Vojvođani su zatražili zvaničnu informaciju o ovim važnim infrastrukturnim projektima za naš grad.

Odbornik Dejan Čapo je postavio pitanje o tome koje aktivnosti je lokalna samouprava preduzela u cilju poboljšanja standarda građana, budući da su plate u Zrenjaninu niže i od pokrajinskog i od republičkog nivoa.

Odbornici su, osim kritika aktuelnoj vlasti, uputili i konstruktivne predloge za rešavanje alarmantnih problema sa kojima se naš grad suočava. Predložili su formiranje radne grupe za poboljšanje položaja mladih, radnog tela da se ljudima u selima obezbedi adekvatna zdravstvena zaštita, kao i radne grupe za poboljšanje uslova i kvaliteta života u selima na teritoriji grada Zrenjanina. Predložena je i Izmena Odluke o mesnim zajednicama grada Zrenjanina kojom bi se izvršila modifikacija finansiranja mesnih zajednica tako da se polovina prikupljenih sredstava vraća mesnim zajednicama.

Vladajuća većina nije udostojila odgovora na važna pitanja niti predstavnike građana u Skupštini grada kao ni same građane i građanke, čime se, ocenjuju, nastavlja „11 godina dug bahati i ignorantski odnos“ po kom je poznata.

(Autonomija, foto: LSV)

izvor: https://autonomija.info/skupstina-zrenjanina-sta-je-s-nerealizovanim-projektima-kad-stize-pijaca-voda/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Protest u Zrenjaninu: Posle odlaska sa vlasti Vućićeve ekipe, obrazovanje mora imati najviši prioritet

Oko 200 građana Zrenjanina okupilo se večeras na 19. po redu protestu protiv nasilja.
Kao i svakog petka do sada, građani su izrazili nezadovoljstvo politikom režima Aleksandra Vučića, koji promoviše nasilje i netoleranciju.
Okupljenima su se večeras obratili profesorka Olgica Rakić i profesor Saša Ljevar.

Published

on

By

Rakićeva je na početku izlaganja sa prisutnima podelila razočaranje činjenicom da se u našoj prosveti kreira simulacija obrazovanju. – U situaciji kada je obrazovanje kod nas postalo irelevantno, onda i ne čudi veoma mali broj nastavnika, dece i roditelja koji bi se borili za bolji status prosvete – istakla je profesorka Rakić.
Ozbiljna država, a to može biti samo ona bez ove vlasti, mora obrazovanje shvatiti kao pitanje od najbitnijeg dugoročnog značaja.
– Nama je i u društvu i u prosveti potreban svojevrstan “pokret otpora”, jer samo tako ćemo popraviti sadašnju katastrofalnu situaciju-zaključila je profesorka Olgica Rakić.
Profesor Ljevar je u ime učesnika u protestu uputio podršku profesorima VI beogradske Gimnazije koji su već mesecima u štrajku a danas su najavili i početak štrajka glađu. – Kada prosvetni radnici moraju da štrajku glađu da bi se izborili za svoja prava, to je onda velika sramota i društva i države – istakao je Ljevar.

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

„Dodatni udar na kućni budžet potrošača“: Šta stručnjaci kažu o novom poskupljenju gasa od 1. novembra?

Razloge za najnovije poskupljenje gasa u Srbiji od 1. novembra ne treba tražiti u tržišnim uslovima već ih je nužno gledati kao posledicu kreditnog aranžmana koji je Vlada postigla sa Međunarodnim monetarnim fondom a ono što je pouzdano je da će ta korekcija predstavljati dodatni udar na kućni budžet potrošača u uslovima ekonomske krize, smatra domaća stručna javnost

Published

on

By

Podsećanja radi, Agencija za energetiku Republike Srbije odobriila je zahtev Javnog preduzeća “Srbijagas” da gas poskupi za 10 odsto od 1.novembra ove godine.

Nakon te odluke prosečna cena prirodnog gasa za sve kupce koji imaju pravo na javno snabdevanje po regulisanim cenama iznosiće 4,54 dinara po kilovat satu bez poreza i taksi, odnosno 5,02 dinara po kilovat satu sa porezima i taksama.

S obzirom na to da je Srbija prošle godine sklopila povoljan dugoročni ugovor o snabdevanju ruskim gasom koji našoj zemlji omogućava veoma nisku cenu “plavog energenta” iz Rusije u iznosu od 310 do 408 dolara za 1.000 kubnih metara gasa, a da nadležni tvrde da su formirane dovoljne rezerve gasa u podzemnom skladištu Banatski dvor (286 miliona kubnih metara) i skladištnim kapacitetima koje iznajmljujemo u Mađarskoj (200 miliona kubnih metara) postavlja se pitanje da li je, treće po redu poskupljenje “plavog energenta” za potrošače u Srbiji od početka godine, zaista bilo potrebno ili je isključivo posledica aranžmana sa MMF-om, kako bi u budžetu bilo dovoljno sredstava za redovnu otplatu odobrenih kredita.

Eksperti ističu da su nadležni, kada su donosili odluku o poskupljenju “plavog energenta” bili rukovođeni ispunjavanjem zahteva MMF-a po pitanju vraćanja kredita a ne parametrima vezanim za kretanja na tržištu.

Srbija naime ima dugoročan ugovor o uvozu ruskog gasa u iznosu od 2,2 milijarde kubnih metara po cenama među najnižim koje nudi Moskva. Preostalih 800 miliona kubnih metara potrebnih za redovno snabdevanje potrošača u našoj zemlji Srbijagas ruskom državnom gigantu Gaspromu plaća oko 790 do 800 dolara za 1.000 kubnih metara gasa.

Ta cena je znatno veća od one dogovorene dugoročnim ugovorom ali sa druge strane opet manja od tržišne cene “plavog energenta” na evropskim berzama.

Predsednik Pokreta za zaštiitu potrošača Srbije Petar Bogosavljević kaže za Danas da su se nadležni odlučili na povećanje cene gasa isključivo zbog postignutog aranžmana sa MMF-om i da ne postoje ekonomski razlozi za korekciju.

– Poznato je da MMF traži da se u etapama podižu cene gasa i struje u Srbiji kako bi se obezbedila popuna budžeta, odnosno kako bi se omogućio redovan priliv sredstava iz kojih će se podmirivati dodeljeni krediti. Dakle, do poskupljenja nije došlo zbog ekonomske potreba za tim već kako bi se uvažila dinamika korekcije cena energenata u Srbiji koju zahteva MMF. Tako se teret inflatornog udara prebacuje na potrošače. Sasvim je sigurno da će poskupeti i struja što će u velikoj meri uticati na pogoršanje životnog standarda građana u uslovima ekomske krize. Na taj način će, u iznosu od čak dve trećine, biti anulirani efekti povećanja minimalne zarade, penzija i smanjenja cena određenih životnih namirnica – naglašava naš sagovornik koji dodaje da će veće cene energenata u velikoj meri otežati egzistenciju potrošača.

Ekspert za energetiku Velimir Gavrilović kaže za Danas da će povećanje cene gasa za domaćinstva svakako povećati troškove života kao i da bi u narednom periodu trebalo očekivati i donošenje odluke o korekciji cena za privredu.

– Bojim se, a voleo bih da grešim, da će za privredu povećanje cene gasa biti u većem procentu od deset odsto što će dovesti do toga da zbog većih troškova vlasnici tih preduzeća podignu cene svojih proizvoda. Srbijagas ima povoljniju cenu ruskog gasa po osnovu dugoročnog ugovora a da li će cena za domaćinstva nakon poskupljenja 1.novembra biti dovoljna za poslovanje preduzeća zavisiće od toga po kojoj će ceni kupovati gas od Gasproma za količine koje nisu predviđene ugovorom. Te cene će opet biti niže od berzanskih. U konkretnom slučaju, kada je reč o korekciji cene za domaćinstva, jasno je da je ona, u prvom redu, bila motivisana obavezama preuzetim prema MMF-u vezanim za otplatu kredita – navodi naš sagovornik.

Podsećanja radi, gas je prvi put ove godine poskupeo, 1. januara kada je njegova cena za domaćinstva i male potrošače porasla za oko 11 odsto. Druga korekcija cene nastupila je 1.maja kada je “plavi energent” poskupeo za 10 odsto.

izvor: https://www.danas.rs/vesti/ekonomija/poskupljenje-gasa-1-novembar/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Beširi: SSP, DS, LSV, PSG, GLAS i lokalni pokreti zajedno na izbore

Da bismo razumeli šta opozicija u Srbiji treba da uradi kako bi povećala šansu da pobedi na beogradskim izborima, moramo uzeti u obzir političku situaciju, strategije i faktore koji igraju ulogu u izborima.

Published

on

By

Sva istraživanja pokazuju da se građani negativno gledaju na političke stranke, a da njihov posao smatraju prljavim i to je prvi problem s kojim se opozicija suočava pored kontinuirane demotivacije od strane vlasti sloganom svi su isti, al oni pre su najgori. Ipak, pet su stvari koje opozicija okupljena u dve kolone može uraditi. Prva okupljena oko građanskih ideja, otvorenog društva i poštovanja ljudskih prava dok zagovara ključne reforme na putu ka Evropskoj uniji, a druga kolone koja ima nacionalističke, konzervativne i desne ideje.

Jedinstvo opozicije: Ključni faktor za pobedu opozicije na izborima jeste postizanje širokog političkog i koalicionog jedinstava i to u dve kolone. Jedna kolona treba da se usaglasi oko zajedničke platforme i kandidata kako bi smanjila rascep glasova među različitim strankama okupljenih oko liberalnijih i socio-demokratskih programa. Tu pre svega mislim na SSP, DS, LSV, PSG, Glas i sve one pokrete na lokalu koje dele njihove ideje. S druge strane, Dveri, Zavetnici, Radikali, DSS i stranka Vuka Jeremića ne bi trebalo da budu deo te grupacije već da oforme drugu kolonu. Građanska i nacionalna stuja bi tako polarizovala glasove u duboko podeljenom društvu i mogli bi s obe strane da oduzmu deo glasača vladajućoj većini, ali bi brže, jače i bolje motivisale svoje glasače na izborni dan i još vežnije, ne bi odvratile glasače od izbora neprirodnim koalicijama. Te dve struje zajedno ozbiljno bi ugrozile SNS-SPS koaliciju, kompromise koje bi pravili da formiraju vlast bili bi bolni, ali u ovoj političkoj atmosferi neophodni da bi se jedanaestogodišnja vladavina okrnjila.

Mobilizacija birača: Opozicija treba da usmeri napore na mobilizaciju pre svega svojih birača. Dve struje nemaju dodrirnih tačaka osim svrgavanje rđave vlasti. Zato je važno da dođu do što većeg broja glasača u narednih nekoliko meseci. To uključuje terenski rad, organizaciju događaja, kampanje na društvenim medijima i direktno komuniciranje sa građanima. Važno je informisati birače o svojim planovima i viziji za Beograd, ali i ukazivati na nesposobnost, korumpiranost i neispunjavanje megalomanskih obećanja beogradske vlasti.

Transparentnost i odgovornost: Opozicija treba da se istakne kao politička snaga koja će unaprediti transparentnost, odgovornost i vladavinu prava. Obećanja o smanjenju korupcije i poboljšanju upravljanja gradom mogu privući podršku građana. Ovo je klizav teren jer ukoliko neubedljivi, građani će poslušati glas koji odzvanja svim medijima o tome kako su svi isti, a ako korupcija i dalje cveta, nema ni očekivanja da kada ode Kurta i uzjaše Murta da će se nešto promeniti. Obećanja moraju biti realna i kredibilna.

Fokus na lokalnim pitanjima: Opozicija treba da se fokusira na konkretne lokalne probleme i potrebe građana Beograda. Predstavljanje realnih rešenja za infrastrukturne probleme, javni prevoz, urbanizaciju i socijalne politike može privući glasove. Ukazivanje na lošu infrastrukturu, prljav grad, reke i vazduh može biti mobilišuće za mnoge, pogotovo mađu i visokoobrazovanu grupaciju glasača.

Angažman mladih i nezavisnih glasača: Mladi i nezavisni glasači često imaju ključnu ulogu u gradskim izborima. Opozicija treba da usmeri svoje napore na angažovanje ovih grupa, nudeći politike koje odražavaju njihove vrednosti i brige. Grupacija 18 do 30 godina najmanje izlazi na izbore kada gledamo procente izlaznosti, ukoliko se generiše kampanja koja bi njima bila razumljiva i doticala njihove brige kao što su bezbednost, nasilje, dostupnost narkotika, mogućnost zaposlenja posle završene škole potencijalno bi generisala nove glasove.

Naim Leo Beširi

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Spoljni dug Srbije 43,6 milijarde evra: Koliko inostranstvu duguje država, a koliko privatni sektor?

Globalni dug u 2022. godini iznosio je 238 odsto svetskog bruto domaćeg proizvoda ii neverovatnih 235 biliona (hiljada milijardi) dolara, pokazuje najnoviji izveštaj Međunarodnog monetanog fonda

Published

on

By

Iako se ukupni dug, kao zbir javnog i privatnog duga, u poslednje dve godine smanjuje, i to smanjenje je pokrilo tek dve trećine rasta duga tokom pandemijske 2020. godine.

Dugovi država, odnosno javni dug iznosio je 91 bilion dolara, odnosno 92 odsto BDP-a, što je smanjenje od 3,6 procentnih poena u odnosu na prethodnu godinu. U prošloj godini javni dug je smanjen oko osam odsto, što je tek polovina povećanja iz pandemijske godine.

Istovremeno je smanjen i privatni dug za 6,4 procentnih poena na neverovatnih 146 odsto BDP-a ili oko 144 biliona dolara.

Zanimljivo je da je odnos duga prema BDP razvijenih zemalja dvostruko veći nego zemalja u razvoju, ne računajući Kinu. Dok su razvijene zemlje dugovale 278 odsto BDP-a, dug zemalja u razvoju je iznosio 124 odsto BDP-a. Dok je javni dug razvijenih ekonomija iznosio 114 odsto BDP-a, javni dug zemalja u razvoju je iznosio 55 odsto BDP-a.

O javnom dugu Srbije piše se naširoko, on iznosi 33,2 milijarde evra, prema podacima u julu, i 50,7 odsto bruto domaćeg proizvoda.

Međutim, manje se govori o spoljnom dugu zemlje. Spoljni dug čini dug u inostranoj valuti i države i privatnog sektora i pokazalo se u svetskoj finasijskoj krizi 2008. godine kao veliki problem, posebno za manje razvijene zemlje, kada je kapital počeo da se povlači u matice.

Spoljni dug Srbije, prema podacima Narodne banke Srbije za prvo tromesečje, iznosio je 43,6 milijardi evra. To je oko 70 odsto bruto domaćeg proizvoda Srbije.

Veći deo našeg spoljnog duga odnosi se na državu, odnosno na javni dug. Od 35 milijardi evra javnog duga, 24,5 milijarde evra se odnosi na spoljni dug, a preostalih oko 10,5 milijardi evra na unutrašnji javni dug.

Drugi deo spoljnog duga duguje privatni sektor, pre svega banke i privreda.

Prema podacima NBS, banke su na kraju marta dugovale 4,2 milijarde evra, od čega je 1,5 milijarda kratkoročan dug.

Preduzeća duguju inostranstvu 14,7 milijardi evra.

Najveći deo duga privrede , oko 14,2 milijarde evra, odnosi se na druga pravna lica u inostranstvu, koje NBS vodi kao „ostali kreditori“.
Pored toga preduzeća duguju oko 255 miliona evra EBRD-u, 135 miliona evra Evropskoj investicionoj banci i još oko 73 miliona razvojnim bankama i agencijama drugih zemalja.

Banke takođe najviše novca duguju drugim bankama u inosranstvu, ali su značajni kreditori i EBRD sa 623 miliona evra i EIB sa 434 miliona evra.

Kada se radi o državi, 8,7 milijardi evra duguje raznoraznim poveriocima koji su kupili državne hartije od vrednosti.

Stranim vladama država duguje skoro dve milijarde evra, dok razvojnim bankama i agencijama drugih država dugujemo 4,47 milijardi evra.

izvor: https://www.danas.rs/vesti/ekonomija/spoljni-dug-srbije/

Continue Reading

Trending