Connect with us

SLOBODNA VOJVODINA

Aleksej Kišjuhas: Ratni zločini su alfa i omega naše vaskolike zapuštenosti

“Na delu jeste svojevrsna zavera nikada optuženih nomenklatura iz devedesetih, a koje su pre svega odgovorne za ratove i ratne zločine”

Published

on

“Sve ovo jeste posledica odsustva suočavanja sa prošlošću, ali ne samo u jednom vrednosnom i ideološkom smislu, već i u onom krajnje praktičnom i konkretnom. Na delu jeste svojevrsna zavera nikada optuženih nomenklatura iz devedesetih, jednog političko-vojnog-privrednog kompleksa ili uglednika i elita, a koje su pre svega odgovorne za ratove i ratne zločine. Oni čuvaju svoje zadnjice, svoju slobodu i svoje bogatstvo. I to je, otprilike, sve.”

Da ništa u životu drugo nije radio osim što redovno piše kolumne za beogradski dnevni list “Danas”, novosadski sociolog Aleksej Kišjuhas bi već sada, u svojoj 38. godini, iza sebe imao impozantno delo. Naime, on u svojim kolumnama 15 godina umešno i posvećeno skida koprene sa ovdašnjih dnevno-političkih zavrzlama, smeštajući ih u širi kontekst, dajući im pravo značenje i ukazujući pritom na važnije i dugotrajnije procese koji određuju jedno društvo. Piše pozivajući se na nauku i bogatu erudiciju, ali nikada pretenciozno, uvek pitko i zanimljivo. Oštar je kritičar nacionalizma i svega onoga što on nosi sa sobom. A ne nosi ništa dobroga! I logično, zalaže se za suočavanje ovdašnjih društava sa prošlošću i strašnim zločinima učinjenim u njihova imena.

Kišjuhas, međutim, ima bogatu i naučnu karijeru, vanredni je profesor sociologije na novosadskom Filozofskom fakultetu, i bavi se klasičnom i savremenom teorijskom sociologijom. Autor je brojnih naučnih radova. Dobitnik je Nagrade za najboljeg mladog naučnika Filozofskog fakulteta u Novom Sadu (2015) i Nagrade “Stanislav Staša Marinković” za novinarsku hrabrost i posebne domete u istraživačkom i analitičkom novinarstvu (2016).

Pre nekoliko dana imali smo prilike gledati proslavu Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave u Srbiji i bosanskohercegovačkom entitetu Republici Srpskoj, koja je zapravo bila glamurozna, preskupa parada nacionalizma i kiča. Gradovi Srbije su bili “ukrašeni”, bez preterivanja, milionima državnih zastava, a mnoge javne površine prekrečene bojama srpske trobojke. Takvih, skupih tzv. patriotskih manifestacija, u kojima se proslavlja srpsko jedinstvo, sve je više i više. Kako to sve tebi izgleda i kuda to vodi?

Još je Danilo Kiš razborito isticao da je nacionalizam kič, tako da sve to ne iznenađuje, koliko onespokajava. Upravo je izjednačavanje vladajuće partije sa državom i njenim simbolima ono što je problematično. A posebno strašno je što se ljudi pribojavaju da ustanu protiv takvog raspojasanog kič-nacionalizma, da ne bi bili prokazani. A od koga i čega? Dok ništa tu sa zastavama po fasadama i prozorima i jarbolima nije ni ukrašeno, ni lepo, pa čak ni – patriotsko. Jedno je voleti svoju npr. devojku ili ženu, ali ukoliko izgrafitirate ceo ulaz u njenu stambenu zgradu, i još iznajmljujete razne bilborde po kojima reklamirate svoju ljubav, nosite njen lik na majici i slično, to je nekako jeftino, preterano i bezveze, zar ne? Isto je i sa državom. Ljubav je lepo osećanje, ali smanjimo doživljaj.

Plaši činjenica da u Srbiji izgleda nema političke i društvene alternative koja bi kritikovala ovu najnoviju najezdu nacionalizma, jer je on – čini se – sveta krava ovoga društva. Jedan hrabri mladić, Brajan Brković, u Novom Sadu je prekrečio površine prefarbane bojama zastave Srbije i ispisao imena najvećih korupcionaških afera naprednjačke vlasti. Hteo je da skrene pažnju da se iza patriotizma uvek krije pljačka velikih razmera. Brković je posle toga bio izložen stotinama ozbiljnih pretnji, a izgubio je i podršku sopstvene stranke (Stranke slobode i pravde), jer je navodno skrnavio državnu zastavu.

Poznajem Brajana, a nisam znao da je izgubio podršku i svoje stranke. Na žalost, ni to me ne iznenađuje. Politička opozicija u Srbiji je opozicija Vučiću, ali ne i Vučićevoj politici. Kako je odlično podsetio Ivan Čolović, nekada su na protestima opozicije (1996-97) bile zastave Sjedinjenih Država, Velike Britanije, Francuske, Italije i – Ferarija. Da li danas možemo da zamislimo tako nešto i zašto ne? I ovo, sa tadašnjom porukom „Beograd je svet“, bio je izraz vrhunskog patriotizma, u smislu želje da i ovo društvo izgleda kao moderna i razvijena i bogata zapadna društva. Danas se na protestima opozicije ne može videti ni zastava Evropske unije, već samo Rusije. Kakvu to poruku o političkim vrednostima te opozicije šalje? Ne znam kada se dogodilo – i kada smo pristali na to – da je nacionalizam postao, kako ispravno kažete, sveta krava ovog društva. Pre samo nekoliko godina, takav gorljivi nacionalizam jeste bio prokazivan i prepoznat kao izraz „starog režima“ (Miloševića i Šešelja) koji nas je odveo u ratove, bedu i siromaštvo. Danas je on državna politika, i ne vidim da se neko naročito potresa zbog toga.

Situacija u regionu je tako usijana da se čini da bi svakoga trenutka mogao da izbije neki novi sukob, a sa druge strane Evropa pruža nedvosmislenu podršku glavnom generatoru međunacionalnih trzavica, Srbiji i Aleksandru Vučiću. Pogledajte recimo poslednju posetu Angele Merkel Beogradu. Kako to objasniti?

A zašto bismo se uopšte bavili percepcijama Angele Merkel, pa i evropskih političara? Nebojša Zelenović je sasvim ispravno rekao da „ne može Tanja Fajon da pobedi (Vučića) umesto nas“. Sve dok ne zapuca, zašto bi njima bilo važnije kako mi živimo i ko nama upravlja – nego nama? Uostalom, možda je Aleksandar Vučić privatno i sasvim šarmantan i kul tip evropskim političarima. Pravo pitanje je – da li je nama? I, još važnije, zašto jeste ako jeste, i zašto nije, ako nije?

A može li se reći da je ovo čemu prisustvujemo posledica toga što je Srbija odbila da se suoči sa prošlošću, pogubnošću nacionalističke ideologije i strašnim zločinima počinjenim u njenom ime? Ili se pak suočila, ali u svemu tome nije videla ništa loše?

Sve ovo jeste posledica odsustva suočavanja sa prošlošću, ali ne samo u jednom vrednosnom i ideološkom smislu, već i u onom krajnje praktičnom i konkretnom. Na delu jeste svojevrsna zavera nikada optuženih nomenklatura iz devedesetih, jednog političko-vojnog-privrednog kompleksa ili uglednika i elita, a koje su pre svega odgovorne za ratove i ratne zločine. Oni čuvaju svoje zadnjice, svoju slobodu i svoje bogatstvo. I to je, otprilike, sve. Pogledajte samo koliko traje suđenje za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije? Ponovljeni postupak će ući u drugu godinu, iako nije bilo ni novih dokaza, ni novih svedoka. Dakle, ni sa streljanjem Ćuruvije ne možemo da se „suočimo“ i da procesuiramo odgovorne i krive. Zašto? Zato što ratni i kriminalni drugovi čuvaju jedni druge u toj zaveri ćutanja, i u tom gromoglasnom ćutanju živimo. Ratni zločini jesu alfa i omega naše zaustavljene tranzicije, zaustavljene modernizacije i vaskolike zapuštenosti.

Oštar ste kritičar uloge Srpske pravoslavne crkve u našem društvu. Može li se sa ovakvom, neverovatno moćnom i prebogatom, SPC uopšte promeniti i odustati od tzv. politike “srpskog sveta”, od koje sama Crkva nikada, ni na trenutak, odustajala nije?

Meni je čak i ova i ovakva Srpska pravoslavna crkva posledica, a ne uzrok za naše skaradno stanje stvari. Njen uticaj u društvu, pa i na umove ljudi, jeste preteran i poguban, ali je i ona pre svega izraz našeg strukturnog konzervativizma. Crkva kao crkva, ja osnovni problem vidim u fundamentalističkoj ideologiji svetosavlja, a ona je već politička, a ne religijska stvar – kao i svi verski fundamentalizmi, uostalom.

Dolazimo do nedavnih incidenata u Crnoj Gori i ulozi Srpske pravoslavne crkve u njima. Kako sa ove, ne tako velike, distance gledate na to što se dešavalo prilikom helikopterske inauguracije mitropolita Joanikija?

Dešavao se sukob između dva sveta, između suprotstavljenih političkih vrednosti, i oko pitanja – Čija je Crna Gora? Svoja ili Naša? Crnogorska ili srpsko-pravoslavna? Sekularna ili klerikalna? Etnička ili građanska? Četnička ili partizanska? Kosmopolitska ili patrijarhalna? Otvorena ili zatvorena? Najzad, da li je moderna ili tradicionalna? To su meni bila najvažnija pitanja oko kojih se odvijao sukob, i taj sukob je neminovan. Na barikadama na Cetinju bio je istinski mikrokosmos i tačka sudara između ovih naelektrisanih polova, odnosno političkih vizija, a ne prosta dnevna ili stranačka politika.

Povodom događaja u Crnoj Gori, pa onda povodom inicijative da se omogući građanima da se nacionalno izjašnjavaju kao Vojvođanin – ponovo smo čuli milion puta od srpskih nacionalista kako su i Crnogorci, i Bošnjaci, kao i Vojvođani, izmišljene nacije. Ti si odgovorio kolumnom u kojoj si ustvrdio da je to tačno, ali da je tačno i to da su sve nacije izmišljene.

Proces etnogeneze ili pak „proizvodnje nacija“ je dobro poznat u istoriji i društvenim naukama, a može da služi i kao vredan protivotrov ili kontrapunkt nacionalističkim tlapnjama. Nacije su društveno kontruisane, zamišljene, izmišljene. To ih ne čini manje realnim, ali jedino u društvenom, a ne nekakvom biološkom ili kosmičkom smislu. Ali, avaj, ovdašnja istoriografija to ne razume ili neće da razume, pa se nacije posmatraju kao entiteti veći od života. Zato na ove procese moramo uporno da podsećamo.

Za kraj, pitanje o Bosni i Hercegovini. Ima li po tebi šanse da ona postane funkcionalna, građanska država? Ili će ovo što se danas dešava postati – loša beskonačnost?

Nažalost, ja nemam odgovor na to pitanje. Dodao bih i sledeće: da li je Bosna osuđena na trajno primirje, ili može da dostigne mir? Iako ništa nije nemoguće, danas je doslovno nezamisliv rat između Francuske i Nemačke. A zašto nije u Bosni i Hercegovini? Ali bi na to pitanje, samima sebi, pred ogledalom, morali da odgovore građani Bosne i Hercegovine. Da li su suživot i mir zaista nemogući? A ukoliko jeste – pa kakvi smo to onda ljudi?

Nedim Sejdinović (Tačno.net, foto: Medija centar Beograd)

izvor: https://www.autonomija.info/aleksej-kisjuhas-ratni-zlocini-su-alfa-i-omega-nase-vaskolike-zapustenosti.html

SLOBODNA VOJVODINA

LSV-Vojvođani: Zašto se seku drva u priobalju Kanala DTD kod Mihajlova

Liga socijaldemokrata Vojvodine (LSV) – Vojvođani postavila je danas pitanje nadležnima u Javnom vodoprivednom preduzeću Vode Vojvodine, kao i predstavnicima lokalne samouprave u Zrenjaninu, zašto se izvodi masovna seča drva u okolini Mihajlova, odnosno u priobalju Kanala Dunav-Tisa-Dunav (DTD)

Published

on

By

“Meštani su veoma zabrinuti, jer se radi o mestu koje je omiljeno izletište generacija Mihajlovčana, ali i stanovnika susednih mesta”, navodi se u saopštenju za javnost.

Dodaje se da se meštani nadaju se da će veoma brzo dobiti odgovore od nadležnih.

(Autonomija/Beta, foto: LSV-Vojvođani)

izvor: https://autonomija.info/lsv-vojvodjani-zasto-se-seku-drva-u-priobalju-kanala-dtd-kod-mihajlova/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

LSV-Vojvođani: Salapura se sramoti antifašističke borbe i časne istorije Zrenjanina

Zrenjanin, 2. oktobar 2023 – Liga socijaldemokrata Vojvodine-Vojvođani smatra da je sramotno što se naprednjačka vlast u Zrenjaninu, na čelu sa gradonačelnikom Simom Salapurom, srami antifašizma i na nedostojan način obeležava Dan oslobođenja grada u Drugom svetskom ratu

Published

on

By

Sramotno je što je Salapura odlučio da današnji praznik obeleži kršenjem Statuta grada Zrenjanina, kao i Odluke o ustanovljavanju gradskih praznika, nagrada, javnih priznanja i zvanja počasnog građanina grada Zrenjanina.

U članu II navedene odluke stoji da je Drugi oktobar jedan od praznika grada, a u članu III da se praznik obeležava svečanom akademijom.

Možda je on danas na nekoj akademiji Srpske napredne stranke ili snima neku neki novu marketinšku „šarenu lažu“, ali akademije posvećene slavnoj antifašističkoj borbi naših predaka nije bilo.

Salapura, sem što krši Ustav Srbije, sada to radi i sa propisima grada Zrenjanina i jasno je da njemu nije mesto ne čelnoj funkciji našeg grada.

Istorija Zrenjanina je i bogata, i časna, i slavna.Nje se ne treba stideti! Njom se treba ponositi.

Gradski odbor

Lige socijaldemokrata Vojvodine-Vojvođani Zrenjanin

izvor: https://lsv.rs/m/vest.php?v=17883

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Država zaboravila tetkice i domare: Težak položaj nenastavnog osoblja u školama

Punih 20 godina traje borba nenastavnog osoblja zaposlenog u osnovnim i srednjim školama za poboljšanje materijalnog položaja

Published

on

By

U svim dosadašnjim razgovorima sa vlastima mnogo puta su bili zaboravljeni. Utisak je da su i u aktuelnim pregovorima sa Vladom Srbije ostali na margini jer njihovih zahteva nema na spisku koji je posle protesta zaposlenih u obrazovanju predat u Nemanjinoj 11.

A upravo je na tom protestu Nebojša Lazić, iz Sindikata radnika u prosveti Srbije, ukazao da se korekcija koeficijenata nenastavnog osoblja koje radi u osnovnim, srednjim školama i domovima učenika odlaže duže od decenije.

– Od 2012. godine svaki put kada se povećavala plata u prosveti vannastavno osoblje je bilo izostavljeno. Minimalna cena rada je povećavana pet puta tako da su zaposleni sa III, IV i V stepenom stručne spreme dospeli ispod minimalca, pa je njihove zarade do minimalne dotirala država – rekao je Lazić na protestu održanom 26. septembra u Beogradu.

Nedavna izmena Uredbe o koeficijentima za obračun i isplatu plata zaposlenih u javnim službama, pomenutim zaposlenim u obrazovanju nije donela ništa.

– Novom uredbom smo svi stavljeni na minimalac što je neprihvatljivo za stručnu spremu koju imamo i složenost posla koji obavljamo – ukazuje Lazić, ilustrujući to podatkom da je po novoj uredbi raspon koeficijenata od prvog stepena (spremačica) do petog (domar, majstor na održavanju i kuvar sa petim stepenom) od 9,30 do 9,38.

On podseća da je korekcija koeficijenata tražena još 2013, u vreme dok je ministar prosvete bio Žarko Obradović, ali da odgovora nije bilo.

Potom je predstavnicima nenastavnog osoblja 2017. tadašnji ministar Mladen Šarčević obećao da će koeficijenti biti izmenjeni, predlažući da škole iz sopstvenih sredstava povećaju platu ovoj kategoriji zaposlenih do 30 odsto. Ni to se nije obistinilo jer mnoge škole nemaju sopstvene prihode, a u nekim koje ih imaju direktori nisu bili voljni da postupe po Šarčevićevoj sugestiji budući da nije bila obavezujuća.

– Sve što je tada obećano i rečeno nikada nije ispunjeno. Dvadeset godina se priča o platnim razredima, oni nikad neće biti uvedeni, jer su za to potrebne velike pare koje država nema. Pre tri godine smo bili smo kod premijerke Ane Brnabić i tada je obećala da će majstor održavanja, blagajnik i administrativni radnik sa četvrtim i sa petim stepenom biti po koeficijentima izjednačeni sa četvrtim i petim stepenom nastavnog osoblja. To je naš prvi zahtev da bi se ispravila dugogodišnja nepravda – navodi Lazić.

U narednom koraku, dodaje naš sagovornik, sindikat traži da se zaposleni sa II, III, IV i V stepenom stručnosti po koeficijentima i plati izjednače sa onima koji imaju istu stručnu spremu, a rade u javnom sektoru i finansiraju se iz budžeta. Takođe, „tetkice“ bi trebalo da se izjednače sa koleginicama iz javnog sektora, budući da su sada plate nejednake.

Na spisku zahteva sindikata je i da se uvede prekovremeni rad za vannastavno osoblje u osnovnim, srednjim školama i domovima učenika.

– Majstori na održavanju, domari zbog čestih kvarova i havarija na vodovodnim cevima, curenju radijatora i kvarovima na elektroinstalacijama vrlo često dolaze van svog radnog vremena vikendom i državnim praznicima. Takođe se vikendom često održavaju seminari, probni završni, završni i prijemni ispiti. Zbog toga tražimo da se za vannastavno osoblje uvede prekovremeni rad do 22 sata, noćni rad posle 22 časa, kao i rad vikendom i praznicima. U svim javnim službama u javnom sektoru postoji prekovremeni rad koji se dodatno plaća, što tražimo da se uvede i u obrazovanju – kaže Lazić.

On najavljuje da će o zahtevima vannastavnog osoblja sindikat u narednom periodu obavestiti premijerku i ministarku prosvete, sa kojom će tražiti i da se sastanu.

Čiste za svima

Nebojša Lazić napominje da su zaposleni dodatno opterećeni jer moraju da čiste i održavaju fiskulturne sale koje škole izdaju korisnicima i sportskim klubovima, ali za taj posao nisu plaćeni.

– Mi smo dužni da sale održavamo i čistimo za školsku decu, a ne za klubove – poručuje Lazić.

izvor: https://www.danas.rs/vesti/drustvo/tetkice-domari-nenastavno-osoblje-skola/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Hiljade građana na protestu u Varšavi, opozicija najavljuje veliku promenu

Hiljade ljudi se okupilo danas na opozicionom mitingu u centru Varšave, dve nedelje uoči izbora za koje liberalna Građanska platforma (PO) kaže da bi mogli da budu odlučujući kada je reč o budućnosti zemlje u Evropskoj uniji i njenoj demokratičnosti

Published

on

By

“Dolazi velika promena. Ovo je znak ponovnog rođenja Poljske”, rekao je lider PO Donald Tusk okupljenima na centralnom trgu u Varšavi, prenosi Rojters.

Tusk, bivši predsednik Evropskog saveta, upozorio je da bi vladajuća stranka Pravo i pravda (PiS) mogla da izvede Poljsku iz Evropske unije, a izbore je okarakterisao kao ključne za prava manjina i žena.

Britanska agencija navodi da veliki broj okupljenih nosi zastave Poljske i Evropske unije, te da se opozicija nada da će današnji marš postati najveći u poslednjih nekoliko decenija i da će podstaći birače da učestvuju na izborima.

“Svi ulažu u radna mesta, u borbu protiv klimatske katastrofe, a nama je uskraćen novac jer je neko odlučio da uništi demokratiju u Poljskoj”, rekao je gradonačelnik Varšave Rafal Tržaskovski na mitingu.

Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da bi PiS mogao da pobedi na izborima, ali da će teško formirati vladajuću koaliciju zbog velikog nezadovoljstva usled rasta cena i zabrinutosti zbog, kako Rojters navodi, erozije demokratskih principa.

Parlamentarni izbori u Poljskoj zakazani su za 15. oktobar.

izvor: https://www.euronews.rs/evropa/vesti/101056/hiljade-gradana-na-protestu-u-varsavi-opozicija-najavljuje-veliku-promenu/vest

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Vojvodina gubi jezičku šarolikost: Sve manje đaka u odeljenjima manjinskih nacionalnih zajednica

U odeljenjima u Vojvodini u kojima se školuju učenici na jezicima manjinskih nacionalnih zajednica svake godine sve je manje prvaka

Published

on

By

Vojvodina tako polako gubi jedno od svojih najvećih odlika – jezičku šarolikost.

U Vojvodini nije bilo retko da se po gradovima i selima pozdravlja i na tri, četiri jezika. Čuli bi se tu srpski, mađarski, nemački, slovački, pa tako redom. Uvek se ponešto znalo iz jezika komšija iz druge nacionalne zajednice. Tako se naviklo, piše Danas.

Ipak, u mogućoj budućnosti, pojedini jezici ovde se više neće govoriti. Zbog ubrzanog iseljavanja stanovništva, pogotovo nacionalnih manjina, sve je manje ljudi koji u Vojvodini pričaju jezicima koji su ovde postojali od kada je i krenulo naseljavanje ovog dela Evrope.

Većina Slovaka, Rumuna, Hrvata ili Mađara u Vojvodini ima pasoše Evropske unije, što im olakšava migracije.

Ne zaboravimo da su se u Vojvodini, pre samo par vekova na nekim mestima govorili francuski i španski, ali te nacionalne zajednice nisu uspele da opstanu na ovom prostoru.

Koordinatorka Odbora za obrazovanje pri Nacionalnom savetu slovačke nacinalne manjine Svetlana Zolnjan kaže da je pre deset godina u slovačkim odeljenjima u osnovnim školama bilo oko 3.400 učenika, a sada ih je tek 2.400. Za deset godina kako ističe, izgubili su 1.000 učenika, što je čitava jedna osnovna škola.

Inače, u 17 škola u Vojvodini može se pohađati nastava na slovačkom jeziku, a ukupan broj odeljenja je 134 u osnovnim školama, zajedno sa kombinovanim odeljenjima. Više od polovine škola u kojima postoji nastava na slovačkom ima manje od 15 đaka, koliko je minimalno propisano po zakonu.

Razlog je odlazak stanovništva. Što se tiče slovačke nacionalne manjine, pre svega ljudi odlaze u Slovačku, ali i druge zemlje. Nacionalni savet nema kompetencije da reši ekonomska pitanja. Pokušavamo da stipendiramo učenike i da im na razne druge načine olakšamo školovanje, ali nažalost taj efekat je jako slab”, izjavila je ona.

U srednjim školama na slovačkom jeziku može se učiti u dve gimnazije u Kovačici i Bačkom Petrovcu, jednoj tehničkoj školi i medicinskoj školi u Novom Sadu, na smeru medicinska sestra.

Ukupno u svim odeljenjima upisano je 102 učenika u prvi razred. Nacionalni savet daje neku finasijsku podršku tim učenicima kao i Matica slovačka. Deca dobijaju kompjutere, starije srednjojškolce stipendiramo, kao i studente koji se posvete oblastima prosvete, informisanja i kulture, kako bi na taj način obezbedili stručni kadar za škole i lokalne samouprave. U novosadskoj Predškolskoj ustanovi ‘Radosno detinjstvo’ imamo jedno predškolsko odeljenje koje je slovačkom jeziku“, nastavila je ona.

Na području grada Zrenjanina broj mađarskih odeljenja je ostao na nivou prethodne školske godine, ali je broj dece smanjen. U jedinoj gradskoj osnovnoj školi na mađarskom jeziku samo jedan đak prvak počinje školu 1. septembra.

Najveća dvojezična osnovna škola u Zrenjaninu, osnovna škola “Servo Mihalj” u Mužlji školsku godinu počinje sa 510 učenika u dve školske zgrade. Broj đaka je ostao na prošlogodišnjem nivou, ali je ove godine upisano manje mađarskih đaka prvaka.

“Očekujemo 15 prvaka na mađarskom jeziku, oni će biti smešteni u dva odeljenja, u centralnoj zgradi biće samostalno odeljenje sa 12 učenika, a u tzv. spoljnjoj zgradi kombinovano. Sedmoro dece je manje nego prošle godine što se tiče prvaka“, rekao je Atila Molnar, direktor osnovne škole “Servo Mihalj” u Mužlji za Panon televiziju.

izvor: https://www.021.rs/story/Info/Vojvodina/354283/Vojvodina-gubi-jezicku-sarolikost-Sve-manje-djaka-u-odeljenjima-manjinskih-nacionalnih-zajednica.html

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Šormaz o pokretu koji je formirao sa Mihajlović i Pak: Idemo na izbore, Srbija protiv nasilja je smešna, a desnica je Vučićeva

Formirali smo pokret “Uvek za Srbiju” još ranije ali smo čekali pravi trenutak da to objavimo. Imamo dosta članova, kontakata i organizacija, poznatih ljudi, koji su sa nama… Učestvovaćemo na izborima – kaže za Danas Dragan Šormaz, bivši funkcioner SNS, koji je zajedno sa bivšim funkcionerkama naprednjaka – Zoranom Mihajlović i Stanislavom Pak, oformio novu političku organizaciju uoči najavljenih prevremenih izbora

Published

on

By

Na pitanje koje su to organizacije i ličnosti koje su se pridružile novonastalom pokretu čiji su lideri bivši naprednjaci, sagovornik Danasa nije hteo da odgovori.

Rade Basta, bivši ministar privrede iz redova koalicije SPS-JS, neće biti u ovom pokretu, naznačava Dragan Šormaz.

– Bićete svi iznenađeni kada budete videli ko će sve biti na našoj listi za izbore. Ali, neću sada da otkrivam. Do raspisivanja izbora ima još dosta vremena… Sve do početka novembra. Uostalom, ko zna da li će i biti raspisani? Ko zna da li će Vučić biti predsednik tada? – kaže Šormaz.

Prema njegovim rečima, ne bi bilo iznenađenje da Aleksandar Vučić sutra padne, s obzirom na to da je priznao krivicu za tragediju u mestu Banjska na severu Kosova.

– Onda bi Vučić morao da podnese ostavku – kaže Šormaz.

Ja sam NATO lobista a Vučić priča sa njima svakog dana?

Kako naznačava, Aleksandar Vučić je odgovoran za svu tragediju iako je Radoičić priznao krivicu.

– Radoičić nije radio sam – i to nije moje ubeđenje – to je tako. Aleksandar Vučić je kriv za sve što se dešava u Srbiji. To ne pričam zato što sam ja nešto ljut na njega. Ja sam se sa njim razišao upravo zbog tih stvari, jer nisam više to mogao da podnesem – kaže Šormaz.

– Aleksandar Vučić je kriv za inflaciju, za lošu ekonomsku situaciju, a narodu maže oči sa parizerom podrigušom, dok on jede skupe kolače u Njujorku – kaže sagovornik Danasa.

Vučić je kriv, ističe, za svakog mrtvog Albanca i Srbina na Kosovu.

 Ne bi me čudilo da kada se završi istraga, da će reakcija EU i SAD biti takva da će Vučić morati da ode…

– Zato što je izveo Srbe iz institucija i stvorio prostor Aljbinu Kurtiju da uđe u te institucije. Vučić je formirao i organizovao ove ljude o kojima priča Milan Radoičić. Vučić nije pucao na tog kosovskog policajca, ali je odgovoran. Ne bi me čudilo da kada se završi istraga, da će reakcija EU i SAD biti takva da će Vučić morati da ode… – kaže Šormaz.

izvor: https://www.danas.rs/vesti/politika/sormaz-o-pokretu-koji-je-formirao-sa-mihajlovic-i-pak-idemo-na-izbore-srbija-protiv-nasilja-je-smesna-a-desnica-je-vuciceva/

Continue Reading

Trending