Connect with us

SLOBODNA VOJVODINA

Aleksandar Savić: Na zahteve desničara za zabranu Prajda se mora reagovati

Predlog zabrane slobodnog okupljanja jedne grupe ljudi je, možemo slobodno da kažemo fašistički, kaže jedan od osnivača nevladine organizacije “Da se zna!” Aleksandar Savić o najavljenom zahtevu za zabranu Parade ponosa u Srbiji

Published

on

Autorka: Iva Gajić

Predlog zabrane slobodnog okupljanja jedne grupe ljudi je, možemo slobodno da kažemo fašistički, kaže jedan od osnivača nevladine organizacije “Da se zna!” Aleksandar Savić o najavljenom zahtevu za zabranu Parade ponosa u Srbiji.

Srbija dočekuje 17. maj, Međunarodni dan borbe protiv homofobije, uz zahteve desničara da se zabrani ovogodišnji Prajd, koji promoviše ljudska prava i ukazuje na probleme sa kojima se suočava LGBT+ zajednica.

Naime, pokret Dveri, koji će u budućem sazivu Parlamenta imati šest poslanika, najavio je da će u Skupštini tražiti da se u Srbiji zabrane parade ponosa. Taj pokret je saopštio povodom Svetskog dana porodice 15. maja da vlast u Srbiji “umesto da radi na merama populacione politike svake godine radi na promociji homoseksualizma”.

Udruženje građana “Da se zna!” bavi se, između ostalog, i mapiranjem i dokumentovanjem protivpravnog postupanja nad LGBT+ osobama u Srbiji, a jedno je od udruženja koja će učestvovati u Nedelji ponosa 2022. godine.

Srbija je ove godine domaćin i Europrajda, koji se dodeljuje gradovima kao domaćinima u organizaciji događaja od 1992. godine. Beograd Prajd je 2019. izabran za domaćina 2022. u konkurenciji koju su činili gradovi Barselona, Lisabon i Dablin.

Aleksandar Savić u intervjuu za Radio Slobodna Evropa naglašava da se na stavove desničara mora reagovati.

Savić: Mi negde nismo šokirani, ali mislim da to nikako ne sme da znači da ne treba na to da reagujemo i da ovo ne treba shvatiti ozbiljno. Prosto, videli smo kako se to recimo dešava u Poljskoj. Pa i Dveri se zadnjih desetak godina bore protiv LGBT+ zajednice, onda idu prava žena, i svi znaju kako sklizne u jednu potpunu nedemokratiju. Tako da je naš negde stav da se na ovo mora reagovati, da kao građani i građanke svi imamo odgovornost da se borimo protiv ovoga (ovakvih zahteva).

‘Da se zna!’ o najavi pokreta Dveri

Udruženje građana “Da se zna!” reagovalo je 16. maja na najavu pokreta Dveri da će tražiti zabranu Prajda. Oni su u svom saopštenju naglasili da je upravo sloboda okupljanja zajemčena članom 54 Ustava Srbije, i podsetili na prethodne sporove.

“Tako je i Ustavni sud 2013. godine zaključio da je zabrana parade iz 2011. godine bila neustavna, i da je njom bio povređen pomenuti član. Takođe je bitno naglasiti da zabrane skupova bilo koje vrste nisu u nadležnosti Narodne skupštine”, piše u saopštenju.

Savić: Mi smo već u prošlosti imali čini mi se četiri pravne reakcije na izjave članova Dveri, i to uglavnom njihovih visokih funkcionera. Nažalost, pravne posledice za sada nisu tu. Tako da, negde važno je i da država i institucije počnu da rade svoj posao i krenu da ozbiljnije sankcionišu govor mržnje.

RSE: S obzirom na to da su Dveri jedna od partija koje su desno nastrojene i koje ulaze u Parlament, da li vas to na neki način brine?

Savić: Pa naravno da brine. Jer, kao što sam već rekao, videli smo kako to recimo izgleda u Poljskoj, kako izgleda u Mađarskoj. Dakle, Dveri su jedna politička partija koja se zbog manjka demokratije u Srbiji obraća (ruskom predsedniku Vladimiru) Putinu. To vam je kao da se za ženska prava obraćate Jutki (bivši lokalni funkcioner osuđen za seksualno uznemiravanje žene).

I okej, to je u ovom trenutku neka naša realnost, ali mislim da i opozicija i vlast treba da se zapitaju kako smo doveli do toga da nekih skoro deset posto biračkog tela odluči da da svoj glas ljudima poput Dveri, (desno orijentisanoj stranci) Zavetnika, i da počnemo kao društvo i kao politička elita da se borimo sa tim izazovom.

RSE: Koliko sadašnja vlast radi na tome da se LGBT+ prava poštuju, i da li rade na tome da se unaprede?

Savić: Pa evo, ako gledamo to kroz prizmu Dveri, dakle oni Dveri nazivaju fašistima samo onda kada njima to odgovara. Dakle, onda se oni sete kako je Boško (Obradović, lider Dveri) “homofob” samo kada oni imaju neki interes u tome. Što se tiče generalno ljudskih prava, mi sad ne možemo da kažemo da se za LGBT+ prava nije desilo apsolutno ništa, ali nije ni kao da se desilo tokom zadnjih, evo sada već deset godina bilo šta revolucionarno. Dakle, sve je to deklarativno.

Mi stalno slušamo kako je njima strašno stalo do ljudskih prava, ali u praksi vidimo šta se dešava, ne samo sa LGBT+ zajednicom, nego i sa ženskim pravima, šta se dešava sa slobodom medija, kako nam izgledaju izbori… Tako da nekako je važno da i ono što SNS-ov (vladajuća partija) slogan kaže, dakle “Dela govore”, da vidimo nekakve konkretne rezultate i konkretne mere.

SE: Šta očekujete od Narodne skupštine, odnosno od ostalih stranaka koje su ušle u Narodnu skupštinu, kako će reagovati na zahteve poput ovog koje je pokret Dveri najavio da će predložiti?

Savić: Moram da priznam da iz dosadašnjeg iskustva nemam nikakva očekivanja. Nadam se da će pre svega opozicija stati u odbranu LGBT+ prava, tu pre svega mislim na (opozicioni pokret) Moramo koji negde jesu najveći saveznici, ali i na druge veće partije u opoziciji, jer u suprotnom pristaju da budu saučesnici onoga što Dveri rade. To isto, naravno, važi i za Srpsku naprednu stranku, i ostale koje će očekivano biti s njima u Vladi.

RSE: Pokret Dveri je napisao u svom saopštenju da u suštini oni nisu za diskriminaciju LGBT+ zajednice, ali da nisu za njeno promovisanje. Šta LGBT+ zajednici znači Prajd kao takav?

Savić: Prajd je pre svega deo istorije LGBT+ pokreta. Prvi Prajd se desio 1969. kao rezultat otpora pre svega policiji koja je maltretirala LGBT+ ljude u lokalnim barovima. I on je kao takav deo naše tradicije koja je istovremeno i protest i slava onoga što mi jesmo.

Dakle, jedan dan kada mi kažemo, da, okej, svi ovi ljudi nas diskriminišu, živimo u nekakvoj nejednakosti, ali to ne znači da se mi sebe stidimo, već se ponosimo, i imamo nekakve zahteve. Dakle, svako ko dođe na Prajd u Beogradu može da vidi da je to protest kao svaki drugi, na kome ljudi mogu da se lepo provedu, da pošalju jednu političku poruku, da se osnaže, i da podrže neke ljude koji, nažalost, bez obzira što imaju iste obaveze u ovoj državi kao i svi ostali, imaju manje prava.

RSE: Da li se očekivalo da pre Europrajda u Beogradu bude postignuto više za LGBT+ zajednicu, uzimajući u obzir to da je premijerka Srbije pripadnica te zajednice?

Savić: Što se tiče samog Europrajda, ja mislim da je zapravo odličan presedan što se on sad ne dešava, ne znam, u Stokholmu, Amsterdamu, gde su LGBT+ prava na znatno višem nivou, nego u jednoj državi gde je to potrebnije. Tako da svi ti ljudi koji dolaze na Europrajdove širom kontinenta mogu da dođu u jednu državu i pošalju poruku koja je mnogo jača. Jer ovde, dakle ne samo u Srbiji, nego i na Balkanu, smo daleko od jednakosti. I mislim da je u tom smislu to odličan politički momenat za Europrajd da se desi u Beogradu.

Što se tiče toga oko premijerke, mislim samo mogu da se složim da od trenutka kada je ona došla na tu funkciju do danas, ona ništa veliko nije učinila za sve nas i vrlo često se i sama ograđuje od toga. Ali eto, ako nešto treba pozitivno da izvučemo o njoj, to je da bar svih ovih godina svi ti ljudi u Srbiji imaju prilike da gledaju jednu lezbejku, koja ima svoju partnerku i dete, na televiziji svaki dan, pa da shvate da postojimo.

Mi smo imali prilike da vidimo i zadnjih godina da ukoliko država želi da omogući mir na ulicama da to nije teško, da će uvek biti onih koji će da imaju neke kontraporuke, i to je donekle okej, ali da su sami učesnici bezbedni, dakle nije bilo nikakvih većih incidenata.

Za mene nije pitanje da li smo spremni (za Europrajd), mislim da je pitanje da nam je to potrebno i važno. Jer i kad su se 2001, pa 2010, pa 2014. dešavali Prajdovi, verovatno kao društvo nismo bili spremni, ali nas je to učinilo tolerantnijim i boljim društvom, jer su neki ljudi shvatili da ne mogu da stanu na put slobodnom okupljanju, i da smo mi prosto tu, i čini mi se da nam je svakim Prajdom sve lakše i lakše.

Autorka: Iva Gajić

izvor: https://www.slobodnaevropa.org/a/srbija-lgbt-prajd-da-se-zna-aleksandar-savic/31854596.html

SLOBODNA VOJVODINA

Vasić: Otuđenje imovine Telekoma Srbija – ugovor se potpisuje do 31. decembra

Potpredsednica Dveri i kandidatkinja na parlamentarnim izborima Radmila Vasić upozorila je da “neprimećeno prolazi otuđenje imovine” preduzeća za telekomunikacije Telekom Srbija, kao što se sa komunalnim preduzećem Vodovod i kanalizacija prenosi imovina na “ćerku firmu Ski infrastructure doo Beograd”, saopštile su danas Dveri

Published

on

By

Imovina se prenosi bez naknade, na period od 10 godina, koji će se automatski obnavljati i posle 10 godina ukoliko ne bude prigovora, tvrdi Vasić.

„Da li je tačno da se ovim ugovorom, preduzeće Telekom Srbija odriče kompletne svoje imovine i na novoosnovano zavisno preduzeće prenosi kompletno zemljište koje služi za potrebe postavljanja antena, antenskih stubova, nosača, sistema prenosa, instalacija radio-baznih stanica, kao i druge telekomunikacione i pripadajuće opreme i uređaja, sa kompletnom navedenom i pripadajućom opremom“, upitala je ona.

Vasić je ocenila da se predizborni period koristi da se ugovor potpiše do 31. decembra, navodeći da je imala uvid u ugovor kojim firma Ski infrastructure doo, bez saglasnosti Telekoma, može da podnese Ugovor nadležnim organima radi pribavljanja propisanih dozvola ili saglasnosti i upisa prava zakupa u katastarske ili druge javne knjige.

„Da li ste i kada obavestili zaposlene u Telekomu Srbija i sindikate ovog preduzeća da je ovo način da otpustite više hiljada zaposlenih u ovom preduzeću, jer će posle realizacije ovog ugovora o potpunom otuđenju imovine ostati bez posla“, upitala je Vasić.

izvor: https://n1info.rs/vesti/izbori-2023/vasic-otudjenje-imovine-telekoma-srbija-ugovor-se-potpisuje-do-31-decembra/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Kostreš (LSV) u Marker razgovoru: Bez promene u Vojvodini nema ni promena u Srbiji, saradnja sa SNS je zatvoreno poglavlje (VIDEO)

Bez Vojvodine i bez promene u Vojvodini nema ni promena u Srbiji, rekao je predsednik Lige Socijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani Bojan Kostreš u emisiji Marker Razgovor. Kostreš je rekao i da je u biti njihove političke ponude to da treba promeniti sistem odlučivanja, da nikakve saradnje sa Srpskom naprednom strankom (SNS) neće biti, ali da je LSV spremna da sarađuje sa onim političkim organizacijama koje Srbiju vide kao građansku, sekularnu, decentralizovanu i evropsku državu

Published

on

By

“Bez vojvođanske skupštine i bez pobede evropskih snaga u Vojvodini nema ni mogućnosti da se Srbija transformiše u normalnu evropsku zemlju”, kaže Kostreš i dodaje da Vojvodina trenutno nije u fokusu.

“Mislim da je to smišljena akcija vladajuće partije. Zato su izbori u Vojvodini zakazani u poslednjem momentu i zato će vojvođanska kampanja biti toliko kratka i zato je naš cilj da je vratimo u fokus, jer bez nas nema ni borbe za očuvanje vojvođanskog načina života”, rekao je on.

Kostreš smatra da je neraspisivanje izbora u opštinama Vojvodine i to što se održavaju vanredni pokrajinski izbori, stvar taktike.

“Kada ste razdvojili lokalne i pokrajinske izbore, vi ste praktično u Vojvodini smanjili interesovanje birača, jer je izvesno da bi vladajuća koalicija izgubila deo lokalnih samouprava. Vladajuća koalicija nije pružila nijedan rezultat. Zato mi insistiramo da se u Vojvodini razgovara, jer imamo samo obećanja. Dosta nam je toga da se Vojvodine sete samo kada su raspisani izbori”, kaže Kostreš. 

Vojvođanski način života – to je ono što LSV najčešće potencira u svom programu. Kostreš obrazlaže da je reč o očuvanju multikulturalnosti.

“Vojvodina je Evropa u malom, to je multietnička i multikulturalna zajednica. Svako ko je u Vojvodinu došao, on je sa sobom doneo ono najbolje što ima. Baš zbog toga je ona toliko lepa i dobra. Mi to želimo da sačuvamo. Želimo da Vojvodina bude evropski most između Srbije i Evrope i da ono što ima, da to prenesemo i na ostale krajeve Srbije”, kaže Kostreš.

Na komentar da su šest godina bili u koaliciji sa SNS u Novom Sadu, Kostreš odgovara da je došlo do smene generacija i da nema više sedenja na dve stolice. 

“Mi smo građanska, proevropska, regionalistička stranka, koja se po mnogo čemu ne slaže da vrednostima koje zastupa SNS. To poglavlje naše istorije smo zatvorili. Spremni smo da sarađujemo sa svim onim političkim organizacijama koje prihvataju Vojvodinu kao politički faktor, koje žele da Srbija postane deo Evrope”, kaže Kostreš.

Objašnjava da je u biti njihove političke ponude to da treba promeniti sistem odlučivanja. 

“Mi smo došli u situaciju da jedan čovek odlučuje o svemu. Treba spustiti nivo odlučivanja na građane, znači decentralizacija. Regionalne uprave treba da donose regionalne programe, a zna se o čemu država vodi računa. Kroz jaku i bogatu Vojvodinu, može da bude samo jaka i bogata Srbija”, ocenio je on.

Optužbe o tome da LSV zagovara otcepljenje Vojvodine vidi kao zlonamernost ili nerazumevanje.

“Sve što želimo je da Vojvodina upravlja svojim resursima i Vojvođani odlučuju o svojim sudbinama. Sve to želimo i za Beograd. Želimo i za sve ostale delove Srbije”, kaže Kostreš. 

“Možda mi nismo dobro komunicirali sa ljudima, stalno se misli da mi želimo da otcepimo Vojvodinu. Ona jeste neodvojivi deo Srbije”, dodaje sagovornik Marker razgovora.

Kostreš dodaje da je bilo propusta dok su bili deo vlasti, ali da će greške biti promenjene.

“Ono gde smo mi grešili i što nismo pobedili ni na jednim izborima jeste što smo sebi dozvoljavali luksuz da budemo mlađi partner i što nismo mogli da diktiramo uslove”, kaže on.

Govoreći o komunikaciji sa ostatkom opozicije, naročito po pitanju kontrole izbornog procesa, dodaje da je ona negde bolja, negde slabija, ali da su spremni da sarađuju sa svima.

“Mi ne smemo sebi da dozvolimo luksuz još jednih sumnjivih izbora. Treba jasno razgovarati i o funkcionerskoj kampanji”, smatra on.

Osvrnuvši se na probleme i blokade poljoprivrednika, ali i obustava rada radnika Pošte, Kostreš kaže da ne postoje pravni mehnizmi kojima bi se njihovi problemi rešili jer je Vojvodina obesmišljena, ali postoje ljudski mehanizmi.

“Da sam premijer Vojvodine, ja bih stao na čelo tih ljudi. Seo bih sa njima i rekao im da živimo njihove probleme. Kad je poljoprivreda Vojvodine u problemu, to se linearno prenosi. Prva stvar, moramo vratiti Vojvodini ingerencije, drugo, dok to ne uradimo zajedno ćemo se boriti sa ljudima tamo gde se odluke donose”, dodaje Kostreš.

Na pitanje kako će rešiti probleme nasilja, ali i govora mržnje u Vojvodini, Kostreš odgovara da je neophodno razgovarati sa ljudima.

“Ako budemo čuvali naši međuljudske i komšijske odnose, ako budemo rekli da je vrednost što neko priča drugim jezikom ili ide u drugu crkvu, drugog je zavičaja, to je danas Vojvodina i to moramo da očuvamo”, zaključio je Kostreš.

Izvor: Insajder

izvor: https://insajder.net/teme/kostres-u-marker-razgovoru-bez-promene-u-vojvodini-nema-ni-promena-u-srbiji-saradnja-sa-sns-je-zatvoreno-poglavlje-video?amp=1

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Kostreš: Za suštinsku decentralizaciju Srbije, od 5 dinara koje uplati u državni budžet, Vojvodini se vrati samo dinar

Predsednik stranke Vojvođani – LSV Bojan Kostreš je kazao da Vojvođani na izbore izlaze s programom čiji je cilj da ostvari suštinsku decentralizaciju Srbije

Published

on

By

On je kazao da će to Vojvodini omogućiti da se novac koji uplaćuje u republički budžet ravnomerno vraća pokrajini i lokalnim samoupravama, ostavljajući trećinu u državnom budžetu, saopštila je ta stranka.

Ocenio je, prilikom predaje potpisa Pokrajinskoj izbornoj komisiji za listu „Vojvođani – Liga socijaldemokrata Vojvodine-Vojvođani, Demokratska zajednica vojvođanskih Mađara, Zajedno za Vojvodinu – Bojan Kostreš“, da je Vojvodina evropski motor Srbije.

„Od pet dinara koje uplati u državni budžet, Vojvodini se vrati samo jedan dinar! Zato zaostajemo, poljoprivreda stagnira, plate su male, a naši mladi odlaze“, naveo je Kostreš.

On je, po pitanju izbora za poslanike u Narodnoj skupštini, kazao da će podržati listu koja za cilj ima promenu režima i zalaže se za proevropsku, pristojnu i normalnu Srbiju, ali bez zanemarivanja Vojvodine.

Odluka o podršci republičke liste biće objavljena u naredim danima, dodao je Kostreš.

izvor: https://nova.rs/vesti/politika/kostres-za-sustinsku-decentralizaciju-srbije-od-5-dinara-koje-uplati-u-drzavni-budzet-vojvodini-se-vrati-samo-dinar/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Iznajmljuju Fondu PIO vilu za 50.000 evra mesečno, a ugovorom garantuju otplatu kredita

Preduzeće “Marneks” vlasnik je predratne vile na Dorćolu u kojoj je Fond PIO zakupio poslovne prostorije za šta od proletos plaća mesečno skoro 50.000 evra. Ugovor o zakupu sa Fondom PIO, koji je sklopljen u oktobru 2022, “Marneks” je ove godine iskoristio kao garanciju za otplatu kredita vrednog oko dva miliona evra

Published

on

By

Zbog renoviranja svoje zgrade na Novom Beogradu, Fond PIO privremeno je beogradsku filijalu proletos preselio na Dorćol, u predratnu vilu prvog gradonačelnika Beograda Vlade Ilića. S obzirom da je predviđeno da na ovoj lokaciji ostane do sledećeg leta, Fond PIO će samo za najam dati bar 600.000 evra – ako se renoviranje završi na vreme.

A pomenuta vila je od prošlog veka do danas promenila više vlasnika – od prvog gradonačelnika, preko Geneksa, visokog funkcionera Jugoslovenske levice, stranke, pa sadašnjeg vlasnika, preduzeća Marneks, koji je upravo ugovor o najmu sa Fondom PIO založio kao – garanciju za kredit banke od dva miliona evra.

„Zbog potrebe adaptacije i rekonstrukcije zgrade Fonda na adresi Bulevar umetnosti br. 10, Fond je zakupio poslovni prostor u Venizelosovoj ulici br. 31. Cena zakupa iznosi 19 evra, bez PDV, po kvadratnom metru, u dinarskoj protivvrednosti na dan fakturisanja po srednjem kursu NBS, što mesečno ukupno iznosi 48.477,36 evra“, navodi se u odgovoru Fonda PIO fonda koji je, u junu ove godine, potpisao predsednik Fonda Relja Ognjenović, u zvaničnom odgovoru na poslaničko pitanje, o čemu je N1 već pisao.

Direktno.rs

Podsetimo,  u aprilu ove godine Fond PIO je saopštio da se, zbog neophodne rekonstrukcije objekta, od srede, 26. aprila 2023. godine, „služba Filijale za grad Beograd 1, privremeno izmešta iz Bulevara umetnosti 10 na Novom Beogradu, na novu adresu – Venizelosova 31 na Dorćolu“.

„Rekonstrukcija se obavlja kako bi se obezbedili bolji uslovi za korišćenje usluga i ostvarivanje prava osiguranika i korisnika, kao i bolji tehnički uslovi za rad zaposlenih“, naveo je tada Fond PIO.

A u Venizelosovoj 31 u Beogradu (što je nekadašnja Ulica Đure Đakovića) nalazi se vila koja je bila dom industrijalca i prvog gradonačelnika Beograda Vlade Ilića

Ovo zdanje sa svečanim ulaznim tremom, jonskim kapitelima, ornamentikom nad prozorima predstavlja, kako je pisao Danas –  jedno od najistaknutijih ostvarenja beogradske međuratne arhitekture.

Po završetku Drugog svetskog rata Iliću je, kao „narodnom neprijatelju i ratnom profiteru“ zbog navodne saradnje sa okupatorom, rešenjem tadašnjih vlasti oduzeta sva imovina. Tako je, u prvim posleratnim godinama, ova porodična vila Vlade Ilića pripala preduzeću Generaleksport, da bi posle skoro 50 godina Geneks prodao ovu kuću putem oglasa Nenadu Đorđeviću, visokom funkcioneru Jugoslovenske levice (JUL).

Đorđević je zatim ovo zdanje poklonio svojoj partiji, pa je ono postalo sedište političara ove ideologije. Međutim, kasnije je ova vila, poseća Danas, postala predmet sudskih sporova između partijskih kolega. Sporovima oko imovine priključili su se i naslednici prvobitnog vlasnika, a na kraju spor je rešen u Đorđevićevu korist.

Čija je vila

Danas, prema podacima dostupnim pretragom u eKatastru (detalje možete pogledati ovde), ova vila korisne površine 611 kvadrata, u vlasništvu je beogradskog preduzeća „Marneks“, čiji je vlasnik i direktor Mikonja Rašković.

Preduzeće nema zaposlenih, a prošle godine je ostvario poslovni prihod od 15 miliona dinara, ali i neto gubitak od četiri miliona dinara.

Godinu pre, „Marneks“ je poslovao sa profitom od 128 miliona dinara – tada su poslovni prihodi bili svega tri miliona dinara, ali su „ostali prihodi“ knjiženi u iznosu od 140,6 miliona dinara.

„Marneks“ je registrovan za nespecijalizovanu trgovinu na veliko, a u katastru je upisan i kao nosilac prava korišćenja na zemljištu u Venizelosovoj 31.

Međutim, u katastru se navode i brojne zabeležbe, nastale u periodu od 2015. do 2022. godine, među kojima su i zabeležbe pokretanja spora za utvrđivanje prava na nepokretnosti.

Marneks d.o.o. Beograd je učestvovao u više sudskih sporova, i kao tuženi, i kao tužilac.

Nekoliko sporova Marneks je vodio sa preduzećem za hotelijerstvo i ugostiteljstvo Licej doo, čiji je vlasnik Nikola Đorđević, a direktori Nikola i Nenad Đorđević.

Dva spora – za sticanje bez osnova, odnosno neosnovano bogaćenje iz 2015. i 2019 – vredna su 1,7 milijardi dinara i 1,65 milijardi dinara.

Preduzeće Licej doo i danas se vodi na adresi – Đure Đakovića 31 Beograd (sadašnja Venizelosova 31), dakle na adresi na kojoj se nalazi predratna vila prvog beogradskog gradonačelnika.

A preduzeće Marneks d.o.o, koje je upisano kao vlasnik zgrade i parcela na adresi Venizelosova 31 u Beogradu – registrovano je na potpuno drugoj, novobeogradskoj adresi.

Ugovor sa Fondom PIO kao zaloga za kredit

Preduzeća koja se zadužuju kod banke za otplatu kredita često garantuju uspostavljanjem zaloge na nekom predmetu ili pravu.

Nije neuobičajeno da firme za kredit garantuju upravo nekim potraživanjima koja će tek naplatiti  u narednom periodu.

Upravo to je slučaj i sa firmom Marneks d.o.o, koja je pod zalogu kod AIK banke stavila „sadašnja i buduća potraživanja koje ima prema Republičkom fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje na osnovu Ugovora o zakupu poslovnog prostora od 24. oktobra 2022. godine … i budućim eventualno zaključenim aneksima ugovora o zakupu“.

Osnovni iznos obezbeđenog potraživanja je, kako se navodi, 1,65 miliona evra, dok je maksimalni iznos potraživanja 2,145 miliona evra.

Zaloga je u registar upisana 30. marta 2023, a potraživanje banke, prema podacima iz registra, dospeva 1. decembra 2026. godine.

Ovi podaci ne moraju nužno da znače da je Marneks sa Fondom PIO sklopio ugovor o zakupu na upravo toliki iznos – od 1,65 ili 2,145 miliona evra.

Propisi, naime, predviđaju da se osnovni iznos obezbeđenog potraživanja ustanovljava na osnovu saglasnosti volje dve ugovorene strane, u ovom slučaju – banke i preduzeća koje se zadužuje.

Konkurs za gradnju u Venizelosovoj

Portal Gradnja.rs u julu prošle godine objavio je da je održan „pozivni jednostepeni, projektni konkurs za lokaciju u Venizelosovoj ulici u Beogradu održan u periodu od 6. maja do 13. juna 2022. godine. Naručilac konkursa je kompanija Marneks doo., a organizator i sprovodilac beogradski Urbanistički centar.

Na učestvovanje u konkursu pozvana su tri arhitektonska tima, a žiri je izabrao projekat Studija OBE.

„Rešenje je koncipirano na način da poštuje širi kontekst i novi pravac razvoja lokacija uz Venizelosovu ulicu, kao i industrijsko nasleđe ovog kraja u pogledu upotrebe materijala, dok stvara okvir za očuvanje objekta hotela Admiral, bez pokušaja da se isti podražava u samom rešenju novih objekata. Autorski stav je, navodi žiri, jasan, likovno i funkcionalno prikazan – predlog komercijalnih sadržaja prepoznao je potrebe okruženja, dok je predlog stambenog rešenja dao mogućnost da se kroz razradu fleksibilnog predloga isprate zahtevi tržišta“, navodi se na portalu Gradnja.rs.

Detaljna prezentacija sva tri projekta nalazi se na sajtu Urbanističkog centra.

izvor: https://n1info.rs/biznis/iznajmljuju-fondu-pio-vilu-za-50-000-evra-mesecno-a-ugovorom-garantuju-otplatu-kredita/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

YIHR tablom u Hrtkovcima podseća na Šešeljeve zločine

Povodom nove optužnice za nepoštovanje suda protiv Vojislava Šešelja i još četvoro članova SRS-a, aktivisti Inicijative mladih za ljudska prava postavili su table u Hrtkovcima sa ciljem da podsete javnost na zločine protiv čovečnosti za koje je osuđen lider Srpske radikalne stranke i ovogodišnji kandidat za mesto narodnog poslanika. Znakovi pored puta postavljeni su u blizini kuće ovog osuđenog ratnog zločinca koja je podignuta u ovom vojvođanskom mestu a koja je ništa drugo do omaž zločinu

Published

on

By

Kako se navodi u saopštenju te organizacije, odnosi između Srbije i Hrvatske nisu na zadovoljavajućem nivou što potvrđuje i poslednji primer proterivanja diplomata iz jedne odnosno druge zemlje. Neprijateljstva iz prošlosti koriste se kao oružje protiv svih koji se usude da grade nove oblike saradnje kao i odnose koji nisu zasnovani na šovinizmu.

„Na taj način je počela i ovogodišnja izborna kampanja kada su gradovi u Srbiji oblepljeni plakatima na kojima se opozicioni političari prikazuju u ustaškoj uniformi samo zbog činjenice da žele da grade dobrosusetske odnose za zemljama regiona“, poručuju iz ove organizacije.

Podsećaju ida je poslednji godišnji izveštaj Evropske komisije o napretku Srbije ka EU ukazao je na izostanak istinske posvećenosti istrazi i donešenju presuda u predmetima za ratne zločine uz naznaku da je tempo u procesuiranju značajno usporen poslednjih godina. Izveštaj naglašava i da veliki broj medija i političkih stranaka nastavlja da daje podršku ratnim zločincima kao i njihovo prisustvo u javnom prostoru u kom neometano šire govor mržnje. Sa druge strane, politički progon i pritisci usmereni ka onima koji se bune protiv veličanja ratnih zločinaca i poricanja zločina ne jenjavaju.

Juče objavljeni izveštaj Dunje Mijatović, komesarke za ljudska prava Saveta Evrope potvrđuje glavni nalaz YIHR Srbija tokom izborne kampanje 2022. godine u Srbiji, da je negiranje ratnih zločina postala strategija političara za opstanak na vlasti.

Predizbornom koalicijom sa Srpskom radikalnom strankom za decembarske lokalne izbore, vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) na do sada neviđen način normalizuje kampanju zastrašivanja i zločine protiv čovečnosti nad hrvatskim stanovništvom u Hrtkovcima, poručuju iz Inicijative. Podsećaju i da prethodni nalozi Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove za hapšenje i izručenje Vjerice Radete i Petra Jojića, takođe članova Srpske radikalne stranke, još uvek nisu izvršeni.

YIHR ističe da ne čudi koalicija SNS i SRS, imajući u vidu ranije izjave predstavnika SNS-a poput Aleksandra Martinovića, ministra za državnu upravu i lokalnu samoupravu, od 4. jula ove godine kada je u Narodnoj skupštini Srbije negirao da je Šešelj osuđen za ratne zločine i tom prilikom izjavio da “nijedan Hrvat nije proteran iz Hrtkovaca”.

„U utorak 21. novembra navršilo se 32 godine od ratnog zločina na poljoprivrednom dobru Ovčara, kod Vukovara. U noći između 20. i 21. novembra 1991. godine, više od 200 hrvatskih vojnika, civila, ranjenika, bolesnika i ratnih zarobljenika izvedeno je iz Vukovarske bolnice, a zatim mučeno i na kraju streljano od strane pripadnika JNA i paravojnih jedinica, među kojima su bili i šešeljevci. Za ratni zločin na Ovčari pred MKSJ osuđeni su oficiri JNA Mile Mrkšić i Veselin Šljivančanin, danas član Glavnog odbora SNS-a“, podsećaju iz YIHR.

Dodaju da svi politički akteri u izbornoj kampanji imaju obavezu da postupaju dostojanstveno i da se uzdrže od zapaljivih ratnohuškačkih izjava kojima se vređaju žrtve bilo koje nacionalnosti. Dužnost svih učesnika u izbornoj trci je da o dobrosusedskim odnosima i normalizaciji od kojih nam zavisi budućnost razmišljaju i tokom svoje politčke kampanje, što je u ostalom i sastavni deo evropskog puta na kom se Srbija nalazi.

„Zloupotreba patnje žrtava kako bi se potpirivao nacionalizam kod birača, poricanje zločina i normalizacija političkog angažmana osuđenih ratnih zločinaca predstavlja ideološku pripremu novog cikulsa ratnog nasilja. Godišnjica zločina na Ovčari pravi je povod za izraz poštovanja prema žrtvama ratnih zločina od strane izbornih lista u Srbiji“, zaključuje se u saopštenju YIHR.

(Autonomija, foto:YIHR)

izvor: https://autonomija.info/yihr-tablom-u-hrtkovcima-podseca-na-seseljeve-zlocine/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Vojvođani LSV: Vlast se ponaša kao da ljudi ne žive u Vojvodini

Stranka Vojvođani LSV ocenila je danas da je najnoviji primer centralizacije Srbije podela novogodišnjih poklon vaučera deci do 19 godina i zaposlenima u obrazovnom sektoru u Beogradu u vrednosti od po 6.000 dinara

Published

on

By

Članica Predsedništva Vojvođani LSV Aleksandra Marković Maleš ocenila je u saopšteju za javnost da je to još jedan primer “sramne politike centralizacije” i zanemarivanja interesa građana koji ne žive u glavnom gradu Srbije.

“Vlast se ponaša kao da ljudi ne žive u Vojvodini, Šumadiji ili Nišu. To ćemo promeniti. Ova vlast ne omogućava građanima jednake šanse. Posebno je loše što to radi i sa decom i mladima. Da Vojvođanima centralna vlast u Beogradu već godinama ne vraća samo mrvice od onog što uplate u budžet Srbije, stanje finansija u pokrajini bi bilo mnogo bolje”, ocenila je ona.

Dodala je da Vojvođani traže da se ono što se zaradi u Vojvodini “podeli na ravne časti – trećina državi, trećina Vojvodini, trećina gradovima i opštinama”.

(Autonomija/Beta)

izvor: https://autonomija.info/vojvodjani-lsv-vlast-se-ponasa-kao-da-ljudi-ne-zive-u-vojvodini/

Continue Reading

Trending